Slano

naselje u Hrvatskoj, Općina Dubrovačko Primorje, Dubrovačko-neretvanska županija

Slano je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno središte općine Dubrovačko primorje.

Slano
Slano
Država Hrvatska
ŽupanijaDubrovačko-neretvanska
Općina/gradDubrovačko primorje
Najbliži veći gradDubrovnik

Površina[1]12,3 km2
Koordinate42°47′13″N 17°53′24″E / 42.787°N 17.89°E / 42.787; 17.89

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno577
– gustoća47 st./km2

Poštanski broj20232 Slano
Pozivni broj+385 (0)20
AutooznakaDU

Zemljovid

Slano na zemljovidu Hrvatske
Slano
Slano

Slano na zemljovidu Hrvatske

Zemljopisni položaj uredi

Slano se nalazi u istoimenom zaljevu, a udaljeno je 37 km sjeverozapadno od Dubrovnika i smješteno uz Jadransku turističku cestu uz obalu Jadranskog mora.

Povijest uredi

Slano i njegova okolica bili su naseljeni već u pretpovijesno doba o čemu svjedoče pronađeni ostaci kasteljera (gradine, utvrde) i gomile na obližnjim brdima. O tome da je Slano bilo naseljeno i u antici svjedoče ostaci rimskog kastruma (vojni logor) na brdu Gradina iznad Slanog i starokršćanski sarkofazi, koji se danas nalaze pred Franjevačkom crkvom. Na sarkofazima su uklesani križevi i natpis u kojem se spominje svećenika Anastazija i konzula Severa prema kojem se taj sarkofag datira u 462. godinu.[3]

Godine 1399. Slano ulazi u sastav Dubrovačke Republike, pa je u Slanom bilo sjedište kneza i knežev dvor koji je pregrađen potkraj 19. stoljeća. U blizini se nalazi i ljetnikovac obitelji Ohmučević.

Tijekom Domovinskog rata Slano i okolna sela su bili skoro u potpunosti uništeni, popaljeni i opljačkani. Najveće štete je pretrpio hotel Admiral, koji je uz hotel Osmine bio nositelj gospodarstva ovog kraja.

Gospodarstvo uredi

 
Hotel Osmine - Slano

Gospodarstvo Slanog se zasniva na poljodjelstvu, maslinarstvu, vinogradarstvu, voćarstvu, skupljanju ljekovitog bilja poput kadulje, lovora i pelina, ribarstvu te turizmu i ugostiteljstvu.

U Slanom postoji mala luka i dva sidrišta za jahte u zaštićenoj uvali Banja, a veće jahte se mogu sidriti ispred ulaza u uvalu Slano, jugozapadno od rta Gornji.

U mjestu postoje i dva hotela, hotel Osmine s tri zvjezdice i hotel Admiral s pet zvjezdica čija je obnova završena u lipnju 2008. godine, te restorani, caffe barovi, osnovna škola i trgovine.

ACI marina Slano bit će 22. ACI marina na Jadranu i prva koja će se graditi nakon 24 godine, a početak radova očekuje se krajem listopada 2014. Uložit će se šezdeset milijuna kuna. Po dovršetku radova na kopnenom slijede radovi na morskom dijelu marine (valobran, ponton, sidreni sustav). Bit će kapaciteta priveznih mjesta za 200 plovila duljine 11 do 25 m. Računa se na izravnih 15 do 20 radnih mjesta i najmanje još dva puta toliko kroz druga zapošljavanja. Kopneni sadržaji koji će se u idućem razdoblju izgraditi u Slanome su zgrada recepcije marine, zgrada za ugostiteljske sadržaje na otvorenom, natkrivene i otkrivene površine, prodavaonice, radionica, vanjski bazen s pratećim prostorom i plohama za sunčanje, sanitarije za nautičare i parkiralište za 100 vozila. Podrazumijeva se i krajobrazno uređenje površina buduće marine i uređenje postojećeg vodotoka te izgradnja obalnog puta s proširenjima i šetnicom. Općina Dubrovačko primorje puno je uložila u kanalizaciju i u novu rivu. Izgrađeno je novih šest kilometara cesta, nova kanalizacija s pročistačem na koji se sada nadovezuje kanalizacija do Slađenovića, Kručice, Banića. Postavlja se podzemna javna rasvjeta, a i podzemno šest energetskih kabela i rekonstruiralo se gotovo 2 km vodovoda. Planira se trgovačko stambeni centar, obnova Kneževa dvora i župne crkve gdje će biti primorski muzej, uređenje plaža koje će u koncesiju.

Stanovništvo uredi

Slano prema popisu stanovnika iz 2011. godine ima 579 stanovnika,[4] većinom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.

Naselje Slano: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
487
461
459
507
510
501
399
443
434
430
471
464
426
512
552
579
577
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1981. povećano pripajanjem naselja Banja i Grgurići koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Poznate osobe uredi

Poveznice uredi

Galerija uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. List Dubrovačke biskupije, 1901 br. 7, 63-64; Bulić 1901, str. 85-99; Žile 2001, str. 59-60.
  4. Rezultati popisa 2011.
  5. Josip Luetić: Pomorci slanske knežije u najvećoj pomorskoj bitci galija (na vesla) kod Lepanta 1571., Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka. - 5 (1995) ; str. 15.-26.
Nedovršeni članak Slano koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.