Svalbard
Svalbard je otočna skupina u Arktičkom oceanu sjeverno od kopnene Europe i na otprilike pola puta od Norveške do Sjevernog pola. Skupina otoka je smještena od 74° do 81° sjeverno i 10° do 34° istočno, a ujedno je i najsjeverniji dio Kraljevstva Norveške. Tri otoka su naseljena – Spitsbergen, Bjørnøya i Hopen. Svalbardski ugovor iz 1920. je potvrdio norvešku vlast nad otočjem, a Svalbardskom uredbom iz 1925. Norveška je odlučila učiniti Svalbard dijelom kraljevstva, a ne zavisnim teritorijem.
Svalbard | |
---|---|
Položaj Svalbarda | |
Glavni grad | Longyearbyen |
Službeni jezik | norveški |
Državni vrh | |
- Vrsta | Norveška regija |
- Kralj | Harald V. |
- Guverner | Per Sefland |
Površina | 122. po veličini |
- ukupno | 62.049 km2 |
Stanovništvo | 777. po veličini |
- ukupno (2004.) | 2.756 |
- gustoća | 0.04/km2 |
Valuta | norveška kruna |
Pozivni broj | +47 |
Vremenska zona | UTC +1 UTC +2 (ljeti) |
Internetski nastavak | .no (.sj je dodijeljen, ali se ne koristi) |
Povijest
urediVikinzi i Rusi mogli su otkriti Svalbard već u 12. stoljeću, jer u tradicionalnim norveškim zapisima postoji zemlja znana kao Svalbarði, što doslovno znači hladan rub. No, prvo neosporivo otkriće je ono Nizozemca Willema Barentsa koji je na otočje stigao 1596. Od 1612. do 1720. blizina zapadne obale Spitsbergena bila je područje za lov na kitove u kojem su sudjelovali danski, engleski, francuski, nizozemski i norveški brodovi. Procjenjuje se da su samo Nizozemci odnijeli 60.000 kitova iz svoje baze Smeerenburg. Tamo je bilo i središte brojnih ekspedicija koje su istraživale Arktik. Opsežno geološko mapiranje otočja provele su ekipe iz Cambridgea i ostalih sveučilišta između četrdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, a uglavnom ih je vodio britanski geolog W. Brian Harland.
Najveći otok Svalbarda je Spitsbergen, čije ime na nizozemskom znači oštri vrhovi, a nekad se cijelo otočje nazivalo tim nazivom dok se sam otok nazivao Vestspitsbergen.
Zemljopis
urediOtoci koji čine Svalbard smješteni su od 74° do 81° sjeverno i od 10° do 34° istočno. Otočje ima površinu od 62.049 km², a dominiraju tri velika otoka – Spitsbergen (39.000 km²), Nordaustlandet (14.600 km²) i Edgeøya (5000 km²). Tu je i manji otok Barentsøya (Barentsov otok) i nekoliko još manjih otoka.
60% Svalbarda pokriveno je glečerima i snijegom, ali Sjevernoatlantska struja ublažuje arktičku klimu i održava okolne vode plovnima veći dio godine. Budući da je otočje smješteno sjeverno od Arktičkog kruga u najvećem naselju Longyearbyenu od 20. travnja do 23. kolovoza traje polarni dan dok je od 26. listopada do 15. veljače u tijeku polarna noć.
Na Svalbardu živi velik broj morskih ptica poput morskog papagaja, malog alka i troprstog galeba te ostalih morskih ptica kao što su arktička čigra i četiri vrste velikog grabežljivog galeba. Svalbardski ptarmigan je jedina kopnena ptica koja je prisutna na otočju tijekom cijele godine, a samo dvije ptice pjevice migriraju na otočje tijekom raznožavanja – snježna strnadica i sjeverna bjelka.
Na otočju žive četiri vrste sisavaca – svalbardski poljski miš, arktička lisica, svalbardski sob i polarni medvjed. Budući da su polarni medvjedi veoma česti na otočju, svi ljudi moraju poduzeti mjere opreza kad se nalaze izvan naselja, što uključuje i nošenje puške. Ipak, zakon štiti polarne medvjede, braneći bilo kome da ih ozlijedi ili smeta.
Na Svalbardu se može pronaći i velik broj raznolikih cvatućih biljaka. Iako su vrlo male, te biljke koriste kratki period cijelodnevnog danjeg svjetla za svoj šareni cvat.
Naselja
uredi- Barentsburg (Баренцбург) – rusko naselje s 900 stanovnika
- Bjørnøya
- Grumant (Грумант) – rusko naselje napušteno 1961., 2003. najavljeno oživljavanje rudarskih aktivnosti
- Longyearbyen – 1.00 stanovnika
- Ny-Ålesund – 40 stanovnika
- Pyramiden (Пирамида) – rusko naselje napušteno 2000.
- Smeerenburg – nizozemsko naselje napušteno oko 1660.
- Sveagruva – 210 stanovnika
Naselja nisu cestovno povezana, a kao prijevozna sredstva koriste se brodovi, zrakoplovi, helikopteri i motorne sanjke.
Demografija
urediSvalbard ima populaciju od otprilike 2.800 ljudi od kojih su 60% Norvežani, a 40% Rusi i Ukrajinci. Službeni jezik je norveški, ali u ruskim naseljima koristi se ruski. Nekoć je mješavina oba jezika poznata kao russenorsk bila lingua franca cijele regije Barentsovog mora.
Vjera
urediPrevladava kršćanstvo.
Ekonomija
urediEkonomske aktivnosti na Svalbardu su usredotočene na ugljeno rudarstvo te na ribarstvo i lov na životinje. No, u posljednjim desetljećima 20. stoljeća značajno se se razvili turizam, istraživačke aktivnosti, visoko školstvo i high-tech poduzeća poput stanice za satelitski prijenos. Norveška državna ugljenska kompanija zapošljava blizu 60% norveškog stanovništva na otočju, pokreće brojne lokalne usluge i opskrbljuje većinu lokalne infrastrukture.
Flora
urediNa Svalbardu (uključujući Bjornoya) danas postoji 205 popisanih biljnih vrsta[1], od čega 108 Magnoliophyta, 54 Liliopsida i 10 Pteridophyta. na crvenoj listi je 48 vrsta, i od toga 9 kritično ugroženih.[2]
Vrste
uredi- Huperzia selago subsp. appressa
- Equisetum arvense subsp. arvense L.
- Equisetum scirpoides Michx.
- Cystopteris dickieana R. Sim
- Cystopteris fragilis subsp. fragilis (L.) Bernh.
- Woodsia glabella subsp. glabella R. Br.
- Lemna minor L.
- Tofieldia pusilla (Michx.) Pers.
- Luzula arcuata subsp. arcuata (Wahlenb.) Sw.
- Luzula confusa Lindeb.
- Luzula nivalis (Laest.) Spreng.
- Luzula spicata subsp. spicata (L.) DC.
- Luzula wahlenbergii Rupr.
- Juncus arcticus subsp. arcticus Willd.
- Juncus biglumis L.
- Juncus castaneus subsp. castaneus Sm.
- Juncus triglumis L.
- Schoenus nigricans L.
- Eriophorum angustifolium subsp. angustifolium Honck.
- Eriophorum scheuchzeri subsp. scheuchzeri Hoppe
- Carex bigelowii subsp. bigelowii Torr. ex Schwein.
- Carex capillaris L.
- Carex dioica L.
- Carex fuliginosa Schkuhr
- Carex glareosa subsp. glareosa Schkuhr ex Wahlenb.
- Carex lachenalii subsp. lachenalii Schkuhr
- Carex marina Dewey
- Carex maritima Gunnerus
- Carex nardina Fr.
- Carex parallela subsp. parallela (Laest.) Sommerf.
- Carex rupestris subsp. rupestris All.
- Carex saxatilis L.
- Carex subspathacea Wormsk.
- Carex ursina Dewey
- Carex ×flavicans (F. Nyl.) Lepage
- Carex ×langeana Fernald
- Carex ×lidii Flatberg
- Pleuropogon sabinei R. Br.
- Hierochloe alpina subsp. alpina (Willd.) Roem. & Schult.
- Koeleria spicata subsp. spicata (L.) Barberá, Quintanar, Soreng, & P. M. Peterson
- Calamagrostis stricta (Timm) Koeler
- Festuca baffinensis Polunin
- Festuca brachyphylla subsp. brachyphylla Schult.
- Festuca heteromalla Pourr.
- Festuca hyperborea Holmen ex Freder.
- Festuca richardsonii Hook.
- Festuca rubra subsp. rubra L.
- Festuca vivipara (L.) Sm.
- Deschampsia cespitosa subsp. cespitosa (L.) P. Beauv.
- Phippsia algida (Solander) R. Br.
- Phippsia concinna (Th. Fr.) Lindeb.
- xPucciphippsia ×vacillans (Th. Fr.) Tzvelev
- Puccinellia angustata (R. Br.) Rand & Redf.
- Puccinellia phryganodes subsp. phryganodes (Trin.) Scribn. & Merr.
- Puccinellia tenella subsp. svalbardensis (Trin.) Scribn. & Merr., endem
- Puccinellia vahliana (Liebm.) Scribn. & Merr.
- Poa abbreviata subsp. abbreviata R. Br.
- Poa alpigena (Fr.) Lindm.
- Poa alpina subsp. alpina L.
- Poa arctica subsp. arctica R. Br.
- Poa glauca subsp. glauca Vahl
- Poa hartzii subsp. hartzii Gand. ex T. J. Sørensen
- Poa pratensis subsp. pratensis L.
- Arctagrostis latifolia (R. Br.) Griseb.
- Dupontia fisheri R. Br.
- Dupontia fulva (Trin.) Röser & Tkach
- Alopecurus borealis Trin.
- Thinopyrum junceum (L.) Á. Löve
- Ficaria verna subsp. verna Huds.
- Coptidium lapponicum (L.) Á. Löve & D. Löve
- Coptidium pallasii (Schltdl.) Á. Löve & D. Löve
- Coptidium ×spitsbergense (Hadac) Elven
- Ranunculus acris subsp. acris L., uvezena
- Ranunculus glacialis L.
- Ranunculus hyperboreus Rottb.
- Ranunculus lingua L.
- Ranunculus nivalis L.
- Ranunculus pedatifidus Sm.
- Ranunculus pygmaeus Wahlenb.
- Ranunculus repens L., uvezena
- Ranunculus sulphureus subsp. sulphureus Sol. ex J. B. Phipps
- Papaver radicatum subsp. polare
- Papaver rhoeas subsp. rhoeas L.
- Rhodiola rosea L.
- Chrysosplenium tetrandrum (N. Lund) Th. Fr.
- Micranthes foliolosa (R. Br.) Gornall
- Micranthes hieraciifolia (Waldst. & Kit.) Haw.
- Micranthes nivalis (L.) Small
- Micranthes tenuis (Wahlenb.) Small
- Saxifraga aizoides L.
- Saxifraga cernua L.
- Saxifraga cespitosa subsp. cespitosa L.
- Saxifraga flagellaris subsp. flagellaris Sternb. & Willd.
- Saxifraga hirculus L.
- Saxifraga hyperborea R. Br.
- Saxifraga oppositifolia subsp. oppositifolia L.
- Saxifraga platysepala (Trautv.) Tolm.
- Saxifraga rivularis subsp. rivularis L.
- Saxifraga svalbardensis Øvstedal, endem
- Saxifraga ×svalbardensis D. O. Ovstedal, endem
- Salix herbacea L.
- Salix myrsinites L.
- Salix polaris Wahlenb.
- Salix reticulata L.
- Viola canina subsp. canina L.
- Viola riviniana Rchb.
- Viola ruppii All.
- Vicia segetalis Thuill.
- Dryas octopetala subsp. octopetala L.
- Rubus chamaemorus L.
- Potentilla arctica Lehm.
- Potentilla chamissonis Hultén
- Potentilla crantzii subsp. gelida
- Potentilla hyparctica subsp. hyparctica Malte
- Potentilla pulchella R. Br.
- Potentilla sommerfeltii Lehm.
- Potentilla ×insularis Soják, endem
- Potentilla ×prostrata Rottb.
- Potentilla ×safronoviae Jurtzev & Soják
- Alchemilla glomerulans Buser
- 260.2632 Genus Sibbaldia L.
- Sibbaldia procumbens L.
- Betula nana subsp. nana L.
- Epilobium anagallidifolium Lam.
- Malva sylvestris L., uvezena
- Parrya nudicaulis (L.) Regel
- Braya purpurascens (R. Br.) Bunge
- Arabis alpina L.
- Draba alpina L.
- Draba arctica J. Vahl
- Draba cinerea Adams
- Draba corymbosa R. Br. ex DC.
- Draba fladnizensis Wulfen
- Draba glacialis Adams
- Draba hirta L.
- Draba micropetala Hook.
- Draba nivalis Lilj.
- Draba norvegica Gunnerus
- Draba oblongata R. Br. ex DC.
- Draba oxycarpa Sommerf.
- Draba pauciflora R. Br.
- Draba subcapitata Simmons
- Draba ×asplundii O. E. Schulz, endem
- Draba ×schaeferi O. E. Schulz, endem
- Draba ×ursorum Gand., endem
- Cardamine bellidifolia L.
- Cardamine polemonioides Rouy
- Lepidium campestre (L.) W. T. Aiton
- Lepidium latifolium L.
- Lepidium ruderale L.
- Lepidium sativum subsp. sativum L., uvezena
- Cochlearia groenlandica L.
- Conringia orientalis (L.) Dumort., uvezena
- Eutrema edwardsii R. Br.
- Sisymbrium altissimum L., uvezena
- Bistorta vivipara (L.) Delarbre
- Koenigia islandica L.
- Oxyria digyna (L.) Hill
- Rumex acetosella subsp. acetosella L.
- Polygonum arenastrum subsp. arenastrum Boreau
- Polygonum aviculare subsp. aviculare L.
- Fallopia convolvulus (L.) Á. Löve
- Silene acaulis subsp. acaulis (L.) Jacq.
- Arenaria ciliata subsp. ciliata L.
- Arenaria humifusa Wahlenb. ex Nordh.
- Arenaria leptoclados subsp. leptoclados (Rchb.) Guss.
- Arenaria pseudofrigida (Ostenf. & O. C. Dahl) Schischk. & Knorring
- Stellaria borealis Bigelow
- Stellaria humifusa Rottb.
- Stellaria longipes subsp. longipes Goldie
- Stellaria media (L.) Vill.
- Dichodon cerastoides (L.) Rchb.
- Cerastium alpinum L.
- Cerastium bialynickii Tolm.
- Cerastium fontanum subsp. fontanum Baumg., uvezena
- Cerastium nigrescens (H. C. Watson) Edmondston ex H. C. Watson
- Cerastium pumilum Curtis
- Cerastium regelii Ostenf.
- Honckenya peploides subsp. peploides (L.) Ehrh.
- Cherleria biflora (L.) A. J. Moore & Dillenb.
- Sagina nivalis (Lindblad) Fr.
- Sabulina rossii (R. Br. ex Richardson) Dillenb. & Kadereit
- Sabulina rubella (Wahlenb.) Dillenb. & Kadereit
- Sabulina stricta (Sw.) Rchb.
- Blitum bonus-henricus (L.) Rchb.
- Atriplex prostrata subsp. prostrata DC.
- Montia fontana subsp. fontana L.
- Polemonium boreale Adams
- Samolus valerandi L.
- Lysimachia foemina (Mill.) U. Manns & Anderb.
- Cassiope tetragona subsp. tetragona (L.) D. Don
- Empetrum nigrum subsp. nigrum L.
- Harrimanella hypnoides (L.) Coville
- Vaccinium uliginosum subsp. uliginosum L.
- Comastoma tenellum (Rottb.) Toyok.
- Galium aparine L., uvezena
- Veronica alpina subsp. alpina L.
- Callitriche stagnalis Scop.
- Hippuris vulgaris L.
- Clinopodium acinos (L.) Kuntze
- Origanum vulgare subsp. vulgare L.
- Euphrasia frigida Pugsley
- Pedicularis dasyantha Hadac
- Pedicularis hirsuta L.
- Mertensia maritima subsp. maritima (L.) Gray
- Campanula giesekiana Vest
- Melanocalyx uniflora (L.) Morin
- Saussurea alpina (L.) DC.
- Taraxacum amphiphron Böcher, endem
- Taraxacum arcticum (Trautv.) Dahlst.
- Taraxacum brachyceras Dahlst.
- Taraxacum croceum Dahlst.
- Taraxacum cymbifolium H. Lindb. ex Dahlst.
- Tussilago farfara L.
- Petasites frigidus (L.) Fr.
- Jacobaea aquatica subsp. aquatica (Hill) G. Gaertn., B. Mey. & Scherb.
- Tripleurospermum maritimum subsp. maritimum (L.) W. D. J. Koch
- Erigeron humilis Graham
- Erigeron uniflorus subsp. uniflorus L.
- Arnica angustifolia subsp. alpina
- Carum carvi L., uvezena
Izvori
uredi- ↑ World Plants (Complete List), pristupljeno 14. lipnja 2023.
- ↑ Vascular plants in Svalbard, pristupljeno 16. lipnja 2020.
Vanjske poveznice
uredi- Stranice svalbardskog guvernera Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. studenoga 2007. (Wayback Machine)
- The Svalbard Pages Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. prosinca 2008. (Wayback Machine) – informacije i poveznice vezane uz otočje
- Svalbard Tourism Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. siječnja 2006. (Wayback Machine) – službene turističke informacije o Longyearbyenu i Svalbardu
Ostali projekti
urediZajednički poslužitelj ima stranicu o temi Svalbard | |
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Svalbard | |
Zajednički poslužitelj sadrži atlas Svalbarda |