Podgorica

glavni grad Crne Gore
(Preusmjereno s Titograd)

Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore. Nalazi se u središnjem dijelu doline rijeke Morače. Prema službenom popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad je imao 185.937 stanovnika, od toga 150.977 u samoj Podgorici.

Podgorica
Подгорица

Podgorica.
Država Crna Gora
Prvi spomen1326.
Izvorno imeRibnica

Vlast
 • GradonačelnikOlivera Injac (PES!)

Površina
 • Metropolitansko područje1441 km2
Visina44 m
Koordinate42°47′N 19°28′E / 42.783°N 19.467°E / 42.783; 19.467

Stanovništvo (2011.)
 • Entitet185.937
Gradsko naselje150.977

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj81000
Pozivni broj+382 (0)20
Registarska oznakaPG
Dan grada19. prosinca
Stranicawww.podgorica.me
Zemljovid

Položaj Podgorice u Crnoj Gori.

Povijest

uredi
 
Grb Titograda
 
Utvrda Ribnica.

Podgorica je nastala u rimsko doba kao Birziminium, kasnije i kao rimski grad Duklja. U srednjem vijeku naselili su je Slaveni i nazvali je Ribnica. Naziv Podgorica upotrijebljen je prvi put 1426. godine.

Od 1478. grad je pod turskom vlašću, da bi ga 1878. oslobodili Crnogorci. U razdoblju turske vlasti, 1858. godine, u gradu je bilo 630 islamskih i 270 kršćanskih kućanstava.[1] Formalno je pripao Crnoj Gori Berlinskim kongresom. Od 1916. do 1918. Podgorica je bila pod austrijskom upravom, da bi je okupirali Srbi i u njoj održali takozvanu "Veliku narodnu skupštinu" kojom je Crna Gora nasilno pripojena Srbiji. Između dva rata Podgorica je imala oko 15.000 stanovnika, ali je nakon rata taj broj sveden na manje od pet, jer je grad stradao kao malo koji u Europi: bio je bombardiran 72 puta i gotovo sravnjen sa zemljom. S vraćanjem državnosti Crnoj Gori u Titovoj Jugoslaviji i Podgorica (1. kolovoza 1946.[2] – nazvana Titogradom) je prosperirala. 31. prosinca 1946. Titograd postaje glavni grad Crne Gore, zamijenivši Cetinje.

Na referendumu 1992. vraćeno joj je staro ime – Podgorica. S procesom tranzicije i pripremama za crnogorsku nezavisnost Podgorica se sve više razvija u važan regionalni centar.

Zemljopisne odrednice

uredi

Grad se nalazi u Zetsko-bjelopavlićkoj ravnici, na prostoru oko pet rijeka – Morače, Ribnice, Zete, Cijevne i Sitnice. Nedaleko od Podgorice je Skadarsko jezero, a s gradnjom tunela Sozina, Jadransko more je na svega pola sata vožnje.

Podgorica je poznata po toploj klimi i jedan je od najtoplijih gradova jugoistočne Europe.

Stanovništvo

uredi

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2011. godine, Podgorica je imala 185.937 stanovnika raspoređenih u 143 naseljena mjesta. Sam grad Podgorica imao je 150.977 stanovnika.[3]

Naseljena mjesta

uredi
 
Podgorica s Dajbabske Gore.

Arza, Balabani, Baloči, Barlaj, Begova Glavica, Bezjovo, Benkaj, Beri, Berislavci, Bigor, Bijelo Polje, Bioče, Bistrice, Blizna, Bolesestra, Brežine, Briđe, Brskut, Budza, Buronji, Cvilin, Cijevna, Crvena Paprat, Crnci, Ćafa, Ćepetići, Delaj, Dinoša, Dolovi, Donje Stravče, Donji Kokoti, Donji Milješ, Draževina, Drešaj, Drume, Duga, Dučići, Dušići, Duške, Đurkovići, Farmaci, Fundina, Gornje Stravče, Gornji Kokoti, Gornji Milješ, Gradac, Grbavci, Grbi Do, Gurec, Helmnica, Kiselica, Klopot, Kopilje, Kornet, Kosor, Kotrabudan, Koći, Kržanja, Kruse, Krševo, Kurilo, Lekići, Lijeva Rijeka, Liješnje, Liješta, Lovka, Lopate, Lužnica, Lutovo, Ljajkovići, Medun, Mileti, Mojanovići, Momče, Mrke, Mužeška, Nabon, Nikmaraš, Ožezi, Omerbožovići, Opasanica, Oraovice, Orasi, Orahovo, Parci, Pelev Brijeg, Petrovići, Pikalj, Podgorica, Podhum, Ponari, Poprat, Prisoja,Prifti, Progonovići, Radeća, Radovče, Rakića Kuće, Raći, Releza, Rijeka Piperska, Rudine, Selište, Seoca, Seoštica, Sjenice, Skorać, Slacko, Spinja, Srpska, Staniselići, Stanjevića Rupa, Stijena, Stjepovo, Stupovi, Sukuruć, Šušunja, Trabojin, Trmanje, Ubalac, Ubli, Velje Brdo, Veruša, Vidijenje, Vilac, Vilusi, Vladni, Vranj, Vrbica, Vukovci, Vuksanlekići, Zagreda i Zaugao.

Izglasavanjem Skupštine Crne Gore 2018. godine Tuzi postaju zasebna općina. Za njima je uslijedila općina Golubovci koja se od 16. kolovoza 2022. godine također odvojila od glavnog grada Podgorice.

Nacionalni sastav

uredi
 
Građevinski bum u Podgorici.
 
Podgorica okružena planinama.

Slijedi prikaz nacionalnosti koje žive u Podgorici, a broje više od 1000 pripadnika:

  • nacionalno neopredijeljeni – 8882 (4,78 %)

Vjerski sastav

uredi
  • ne žele se izjasniti – 4583 (2,46 %)

Jezični sastav

uredi
  • ne žele se izjasniti – 7521 (4,04 %)

Hrvati u Podgorici

uredi

Prema popisu iz 2011., broj Hrvata u Podgorici iznosi 664 (0,36 %), dok je 258 (0,14 %) stanovnika izjavilo kako hrvatski jezik koristi kao materinji.

Gospodarstvo

uredi
 
Crnogorski parlament.
 
Središnja banka Crne Gore.

Podgorica nije samo administrativni centar Crne Gore već i njezin glavni gospodarski pokretač. Najveći dio crnogorske industrije i tvrtki nalazi se u Podgorici.

Prije Prvog svjetskog rata gospodarstvo Podgorice zasnivalo se na trgovini i zanatstvu, što je ostalo iz vremena duge turske vladavine. Poslije Drugog svjetskog rata, Titograd je postao glavni grad Crne Gore i doživio je brzu urbanizaciju i industrijalizaciju. U gradu i njegovoj okolini osnovane su tvornice za preradu aluminija, duhana, tekstila, vina te građevinske tvrtke.

Nakon raspada Jugoslavije zatvorene su mnoge tvrtke. One koje su ostale uglavnom su privatizirane te su opstale na tržištu. Kombinat aluminijuma Podgorica (u vlasništvu Rusala) i AD Plantaže (proizvodnja vina i alkoholnih pića) najveće su tvrtke u gradu. Početkom 21. stoljeća financijski i uslužni sektor u Podgorici brzo se razvija. U gradu se nalaze dvije burze i većina crnogorskih banaka. Gospodarske su aktivnosti u Podgorici iz djelatnosti teške industrije uglavnom prešle u sektor telekomunikacija, građevinasrtva i bankarstva. Investitori i strane kompanije koji su otvorili svoja predstavništa u Podgorici značajno su pridonijeli rastu i unošenju raznolikosti u gospodarstvo grada. Kao sporedni efekt navedenih događaja znatno su porasle cijene građevinskog zemljišta.

Promet

uredi
 
Podgorica iz zraka.

Javni prijevoz

uredi

Javni gradski prijevoz sastoji se od autobusnih linija. Tvrtka Gradski saobraćaj a.d. koja je bila u vlasništvu Grada Podgorice bankrotirala je i prestala s radom 2001. godine. Autobusni prijevoz danas vrše privatni prijevoznici. Također, u gradu postoji i taksi prijevoz. Taksi usluge pruža preko 20 različitih udruženja/tvrtki, s ukupno više od 800 vozila.

Cestovni promet

uredi

Lokacija grada u središtu Crne Gore čini Podgoricu prirodnim prometnim žarištem. Ceste su uglavnom lošije od onih europskih, ali u bližoj budućnosti u planu su dva projekta. Prvi od njih je gradnja autoceste Bar-Boljare te nastavak na zaopočeti Jadransko-Jonski prometni koridor. Oba prometna pravca prolazit će u blizini Podgorice. Također, novoizgrađeni tunel Sozina dužine 4,2 km skratio je put do luke Bar na Jadranu na svega 30 minuta.

Željeznički promet

uredi

Mreža crnogorskih željezničkih pruga oblikovana je u obliku slova X, a sastoji se od sljedećih pruga:[4]

Podgorica je sjecište ovih pruga te glavno središte putničkog i teretnog prometa. Glavni željeznički kolodvor smješten je oko 1,5 km od glavnog gradskog trga.

 
Zračna luka Podgorica.

Zračni promet

uredi

Podgorički aerodrom smješten je 10 km južno od grada i glavna je međunarodna zračna luka u Crnoj Gori. 13. lipnja 2006. godine objekt je moderniziran time što je u promet pušten novi putnički terminal. Zračna luka je u 2008. godini ostvarila promet od preko 500.000 putnika. Svakodnevne zračne linije prevoze putnike prema 13 europskih gradova, a to su: Beč, Beograd, Budimpešta, London, Frankfurt na Majni, Istanbul, Ljubljana, Moskva, Rim, Skoplje, Pariz, Priština i Zagreb.

Obrazovanje

uredi

Podgorica je središte više sveučilišnih, znanstvenih i kulturnih ustanova (među kojima su Crnogorska akademija nauka i umjetnosti – CANU, Matica crnogorska te Sveučilište Crne Gore), svih političkih i državnih institucija, RTCG, Montenegro Airlinesa, veleposlanstava i konzulata SAD, Rusije, Kine, Hrvatske, Italije i drugih zemalja.

Glavna gradska ulica je Ulica slobode, koja je i gradski korzo, dok pješačku zonu čine Njegoševa i Hercegovačka ulica, s buticima i kafićima.

Kultura

uredi

Znamenitosti

uredi
 
Kraljevska Palača, dvorac kralja Nikole I.
 
Sahat kula i Prirodnjački muzej Crne Gore.
 
Kanjon rijeke Morače.

Malo je spomenika kulture sačuvano, s obzirom na razaranja iz Drugog svjetskog rata. Iz turskog perioda sačuvana je Sahat-kula iz 18. stoljeća, dvije od nekadašnjih šest džamija (Osmanagića i Doganjska), kao i uske ulice oko njih koje sačinjavaju Staru varoš.

Iz perioda Kraljevine Crne Gore najvažniji je Dvorac kralja Nikole I. Petrovića u parku Kruševac, danas Centar za suvremenu umjetnost.

Glavno obilježje grada dugo su bile soc-realističke građevine i blokovi zgrada, no dosta se toga promijenilo tijekom posljednjih godina, kada je sagrađen čitav moderni kompleks zgrada na desnoj obali Morače, a 13. srpnja 2005. pušten je u promet novi, najveći most na Morači, Milenijum, koji se već smatra novim simbolom Podgorice i koji s 57 metara visokim pilonom dominira panoramom grada.

Šport

uredi
  • nogometni klub Budućnost
  • muški košarkaški klub Budućnost
  • ženski rukometni klub Budućnost
  • Boro Miranović, višestruki državni prvak u body buildingu[5]

Izvori

uredi
  1. vremenskalinija.meArhivirana inačica izvorne stranice od 26. ožujka 2018. (Wayback Machine), "VREMENSKA LINIJA: Istorija Crne Gore", pristupljeno 8. ožujka 2018.
  2. Zakon o promjeni imena grada Podgorice u Titograd (Službeni list NR Crne Gore, br. 14 od 1-VIII-1946)
  3. Stanovništvo prema nacinalnoj odnosno etničkoj pripadnosti po naseljima Popis stanovništva, domaćinstva i stanova u 2011. godini – Podaci na nivou naselja, Uprava za statistiku Crne Gore-MONSTAT
  4. Pregled mreže željezničke pruge u Crnoj Gori Montecargo (pristupljeno 29. travnja 2017.)
  5. (crnog.) Spiritus movensArhivirana inačica izvorne stranice od 13. veljače 2017. (Wayback Machine) (Volim Podgoricu/dijaspora.news): Boro Miranović, zaboravljen i kralj (pristupljeno 12. veljače 2017.)

Vanjske poveznice

uredi

Ostali projekti

uredi
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Podgorica
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Podgorica