Višići su naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.[1]

Višići

Osnovna škola Lipanjske zore u Višićima
EntitetFederacija BiH
ŽupanijaHercegovačko-neretvanska županija
Općina/GradČapljina

Koordinate43°04′N 17°43′E / 43.07°N 17.71°E / 43.07; 17.71

Stanovništvo
 – naselje (2013.)1765

Poštanski brojVišići 88307
Zemljovid
Višići na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Višići
Višići
Višići na zemljovidu BiH

Općenito

uredi

Naseljeno mjesto Višići nalaze se na jugu Bosne i Hercegovine, točnije u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, u Gradu Čapljina.

Ovaj prostor u kojem se nalazi selo Višići pripada tzv. niskoj Hercegovini (oblast do 200 m nadmorske visine) ili Donjoneretvanskom kraju. Što se tiče prirodnih granica naseljenog mjesta Višići, one su definirane riječnim tokovima Krupe i Neretve. Rijeka Krupa predstavlja južnu granicu sa susjednim selom Dračevom, dok rijeka Neretva sa zapadne strane odvaja Višiće od Gabele.

Prirodne barijere između Višića i Čeljeva nema, jer se sjeverno od Višića nalazi prostrana i plodna ravnica, gdje lokalni stanovnici uzgajaju različite vrste voća (breskva, nektarina, jabuka) i povrća (paprika, salata, špinat, kupus, itd.).

Kroz naselje prolazi vrlo prometna magistrala M-17, koja poveziva unutrašnjost kontinenta s morskom obalom, odnosno lukom Ploče u Republici Hrvatskoj i jedinim bosanskohercegovačkim gradom na moru, Neumom. Naseljeno mjesto Višići tradicionalno se dijeli na ulice: Misir, Kućišta, Skočim, Neranj, Krupa, Donja Mahala, Tersana.

Povijest

uredi

Najstariji spomen Višića datira iz 1408. god., gdje se na ovom prostoru spominje luka i carinarnica. Međutim, još prije toga u povijesnim izvorima spominje se carinarnica u naselju Nekranj na lijevoj obali Neretve, odnosno na desnoj obali Krupe. Danas je tu smješteno katoličko groblje kapelica sv. Ante i muslimansko groblje. Jedan dubrovački izvor spominje Nekranj 1391. god. te nije isključeno da je i prije 1405. god. tu bila carinarnica vojvode Radića Sankovića ili samog vojvode Sandalja Hranića Kosače između 1392. – 1398. god. Ipak, prvi sigurni dokumenti o postojanju carinarnice u Nekranju imamo iz 1405. god. Carinarnicu na tom mjestu uspostavio je vojvoda Sandalj Kosača, nasuprot carinarnice u obližnjoj Drijevi koju su pod zakup držali Dubrovčani. Na taj Sandaljev čin žalili su se Dubrovčani bosanskome kralju, pa i samome Sandalju. Preko Nekranja je vodio put iz Drijeva, kasnije Gabele u Blagaj preko Nereza i Dubrava.


Višići su u srednjem vijeku bili sastavnim dijelom župe Luke, koja se spominje u Ljetopisu Grgura Barskog, katoličkog biskupa, 1285. god. Ova župa kao upravna jedinica prostirala se s obje strane rijeke Neretve od Počitelja do Opuzena. Glavno mjesto župe bilo je Driva, odnosno Drijeva ili Gabela, a kasnije Novi više današnje Čapljine, dok konačno u vrijeme Vlatkovića – Jurjevića sjedište župe nije preneseno u grad Vratar između Metkovića i Vrgorskog jezera.

Stanovništvo

uredi

Popisi 1971. – 1991.

uredi
Višići
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Hrvati 1207 (67,50 %) 1197 (68,05 %) 1039 (67,95 %)
Muslimani 528 (29,53 %) 461 (26,20 %) 441 (28,84 %)
Srbi 23 (1,28 %) 35 (1,98 %) 38 (2,48 %)
Jugoslaveni 15 (0,83 %) 58 (3,29 %) 5 (0,32 %)
ostali i nepoznato 15 (0,83 %) 8 (0,45 %) 6 (0,39 %)
ukupno 1788 1759 1529

Popis 2013.

uredi
Višići
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 1329 (75,30 %)
Bošnjaci 406 (23,00 %)
Srbi 12 (0,68 %)
ostali i nepoznato 18 (1,02 %)
ukupno 1765

Kultura

uredi

OŠ Lipanjske zore

uredi

Osnovna škola Višići započela je s organiziranim radom 1938. god., gdje se nastava izvodila u obliku tečaja. Prvi učitelj bio je Mato Ćorić.

Školske godine 1960./1961. škola postaje središnja s područnim školama u Dračevu, Čeljevu, Klepcima i Prebilovcima. U školi u Višićima bilo je 10 odjela s ukupno 292 učenika. Školu je završila prva generacija osmog razreda. Nakon potresa, koji je oštetio zgradu škole, nastava se održavala pod šatorima, a kasnije u hangarima. Školske godine 1965./1966. školu je pohađalo 640 učenika.

Danas Osnovna škola "Lipanjske zore" u Višićima ima 7 područnih škola od kojih je jedna osmorazredna. Ukupno ima 706 učenika koji se školuju u dvije smjene, te 56 učitelja i nastavnika. Učiteljski kadar je stručno osposobljen za odgoj i obrazovanje djece.

 
Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama iz Domovinskoga rata

Spomenik

uredi

U sklopu proslave Lipanjskih zora, 6. lipnja 2009. godine u Višićima, župa Dračevo, svečano je blagoslovljen spomenik poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama iz Domovinskoga rata. Za obranu ovih hrvatskih prostora selo Višići žrtvovalo je 10 života svojih sumještana. U zahvalu i sjećanje na njih podignut je ovaj spomenik na kojem, uz njih ova imena, dominiraju dva najsvetija simbola našega naroda, križ i hrvatski grb. Spomenik su otkrili najuži članovi obitelji poginulih branitelja uz prisutstvo velikoga broja vjernika ovoga mjesta i okolice.

" Preživjet ćeš u svojoj djeci

U starcima, u mrtvima

U svom imenu

Jer sada znaš koliko možeš trpjeti "

 
Kapelica i mrtvačnica sv. Ante u Višićima

HKUD Višići

uredi

HKUD Višići osnovali su početkom listopada 2012. godine zaljubljenici u kulturu, tradiciju i povijest mjesta Višići, odvajanjem od HKUD "Luke". Trenutno broji oko 40 aktivnih članova koji su podijeljeni u četiri skupine: mušku pjevačku, žensku pjevačku, dječju pjevačku te folklornu skupinu. Zabilježili su brojne nastupe na području Hercegovine i Republike Hrvatske.

Šport

uredi

U naseljenom mjestu Višići trenutno djeluje jedan sportski kolektiv – HNK Višići.

Malonogometni turnir Višići održava se od 1980. Od 1978. do 1979. bio je nogometni turnir.[3]

Znamenitosti

uredi

Poznate osobe

uredi

Izvori

uredi
  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 18. lipnja 2019.
  2. Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  3. https://neum.online/tradicionalni-nogometni-turnir-visici-2021/
  4. Odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiHArhivirana inačica izvorne stranice od 1. veljače 2018. (Wayback Machine) pristupljeno 31. siječnja 2018.