Krasno

naselje u Hrvatskoj, Grad Senj, Ličko-senjska županija

Krasno Polje je selo na obroncima Velebita u okolici Senja, danas naseljeno poglavito Bunjevcima. Nalazi se na nadmorskoj visini od (714 m). Središte je Nacionalnog parka Sjeverni Velebit gdje godišnje prođe desetak tisuća planinara, a samo Svetište godišnje posjeti i do 100.000 ljudi. Pod imenom Krasno spominje se prvi put 1275. U Krasnu je bila izgrađena u dotursko doba crkva Sv. Marije, pa se spominje podatak da je postojala godine 1219. Krasno je u srednjem vijeku pripadalo senjskoj crkvi, a poharano je i ostalo bez stanovnika u turskim osvajanjima u 17. stoljeću. Od 1790. opet je župno središte, a župna crkva Gospe od Krasna do danas je poznato proštenište posvećeno Majci Božjoj.

Krasno Polje
Krasnarsko polje
Država Hrvatska
ŽupanijaLičko-senjska

Površina[1]99,6 km2
Koordinate44°49′23″N 15°03′04″E / 44.823°N 15.051°E / 44.823; 15.051

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno385
– gustoća4 st./km2

Zemljovid

Krasno Polje na zemljovidu Hrvatske
Krasno Polje
Krasno Polje

Krasno Polje na zemljovidu Hrvatske

Nekada je svetište Majke Božje od Krasna na Velebitu bilo najjače marijansko proštenište u Hrvatskoj, posjećenije od Marije Bistrice i Trsata. U svetište su ljudi dolazili čak i pješice, s Krka, iz Bosne i Dalmacije.

Stanovništvo uredi

  • 1971. – 873 (Hrvati - 847, Srbi - 8, Jugoslaveni - 7, ostali - 11)
  • 1981. – 754 (Hrvati - 737, Srbi - 8, Jugoslaveni - 4, ostali - 5)
  • 1991. – 674 (Hrvati - 654, Srbi - 5, ostali - 15)
  • 2001. – 535 (Hrvati - 520, Srbi - 2, Jugoslaveni - 1, ostali - 13)
  • 2011. – 476[3]
Naselje Krasno: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
874
1165
1236
1359
1459
1483
1390
1404
1287
1194
1086
873
754
674
535
476
385
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1931. iskazivano pod imenom Krasno. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest uredi

U Srednjem vijeku tu se na brdu Lisac nalazili manje seosko naselje Crastino, ali kraj je opustio pojavom Turaka u 17. stoljeću. Mjesto su naselili Bunjevci koji su tu došli s područja Svetog Jurja i Like i zauzeli pusta «krasna» polja s pašnjacima i šumama.

Majka Božja od Krasna uredi

 
Svetište Majke Božje od Krasna
 
Oltar svetišta Majke Božje od Krasna

Legenda o Majci Božjoj krasnarskoj potječe iz 1219. godine. " U šumi krasnarskoj, pastiri pasli svoja stada. Jednoga dana ugledaše na nekakvu panju čudesan cvijet, a u cvijetu sliku Majke Božje. Pastiri otrgnu cvijet i ponesu ga u Krasnarsko polje, gdje se od drevnih vremena nalazila kapelica. Ali prenesenog cvijeta najednom nestade, dok ga pastiri opet ne nađoše na istom panju u šumi. Videći narod te događaje, sagradi u šumi kapelicu u čast Majci Božjoj, a nad samim panjem, gdje se cvijet ukazao, podiže žrtvenik."

 
Pogled na Krasno
 
Pogled na Krasno

Crkva Majke Božje Krasnarske uredi

Crkva Majke Božje Krasnarske iz 18. stoljeća, izgrađena na temeljima jedne srednjovjekovne crkvice. Najveću umjetničku vrijednost u crkvi predstavlja drveni kasetirani strop s oslikanim scenama iz života Krista, Marije i svetaca s latinskim citatima iz 1740. godine.

Kuća Velebita u Krasnu uredi

Kuća Velebita u Krasnu je centar za posjetitelje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.

Postav "Kuće Velebita" proteže se na četiri etaže i obuhvaća nekoliko tematskih cjelina koje se međusobno isprepliću i prožimaju kako bi se posjetiteljima što bolje pokazalo bogatstvo Velebita, njegova raznolikost te kulturna i prirodna vrijednost.[4] "Kuća Velebita" prikazuje život na Velebitu, klimu, ekosustave, životinjske i biljne vrste, kulturnu baštinu, geologiju i podzemlje. Započela je s radom 2. kolovoza 2017. godine.

Poznate osobe uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Popis stanovništva 2011. DZS. Pristupljeno 7. ožujka 2018.
  4. http://magazin.hrt.hr/399260/otvorena-kuca-velebitaArhivirana inačica izvorne stranice od 2. prosinca 2017. (Wayback Machine) HRT:Otvorena kuća Velebita Preuzeto 1.prosinca 2017.
  5. GooSL - pretraživanje ŠL. www.sumari.hr. Pristupljeno 15. ožujka 2021.

Vanjske poveznice uredi