Krizostom Antić

Krizostom Antić O.S.B. (tal. Crisostomo Antichi; Dubrovnik, oko 1575.Dubrovnik, 1647.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup trebinjsko-mrkanski od 1615. do 1647.

Njegova preuzvišenost
Krizostom Antić
O.S.B.
Trebinjsko-mrkanski biskup
CrkvaKatolička Crkva
Imenovan16. prosinca 1615.
Služba završila1647.
PrethodnikAmbrozije Gučetić
NasljednikSabin Cvjetković
Redovi
Posvećenje20. prosinca 1615.
posvetitelj Paolo Emilio kard. Sfondrati
Osobni detalji
Rođenoko 1575.
Dubrovnik
Umro1647.
Dubrovnik
NacionalnostHrvat
Denominacijakatolik

Životopis

uredi

Krizostom Antić potječe s otoka Lopuda.[1] Rođen je oko 1575.[2] u obitelji Martina i Marije Antić (lat. de Antiquis).[1] Školovao se u Dubrovniku gdje se pridružio benediktincima.[1] Pripadao je Mljetskoj benediktinskoj kongregaciji.[3] Bio je opat samostana sv. Jakova na Višnjici te prior u samostanu sv. Andrije na pučini (1613.1615.).[3][1] Obnašao je i dužnost teologa Dubrovačke Republike.[1][3]

Na prijedlog dubrovačkog Senata od 4. travnja 1615.,[1] papa Klement XI. ga imenuje, 16. prosinca iste godine,[2] trebinjsko-mrkanskim biskupom. Za biskupa je posvećen 20. prosinca 1615. godine.[2] Glavni posvetitelj bio mu je Paolo Emilio kard. Sfondrati, a suposvetitelji Giovanni Ambrogio Caccia i Sebastiano Poggi.[2] Kao biskup, Antić je bio glavni posvetitelj, u Dubrovniku, 1645. godine, na ređenju biskupa Marijana Maravića.[2][4]

Odmah poslije svoga imenovanja obnovio je biskupsku rezidenciju i crkvu sv. Mihovila arkanđela na Mrkanu.[5] Antić navodi kako povremeno živi na Mrkanu te da u crkvi sv. Mihovila služi pontifikalne mise sa svim pripadajućim biskupskim znakovljem.[6]

Bavio se proučavanjem povijesti Trebinjske biskupiju i njezinih biskupa.[1] Tako je u arhivu dubrovačke kapelice relikvija pronašao autentične akte koji govore o protjerivanju trebinjskoga biskupa Salvija iz Trebinja.[7] Na njegovo je mjesto Stefan Uroš I., 1252. godine, doveo pravoslavnog episkopa.[7]

Poslao je više izvještaja Svetoj Stolici o svojoj biskupiji. Neko vrijeme je stanovao na Mrkanu, ali su ga učestali hajdučki i gusarski napadi otjerali.[1] Tri je puta pohodio Trebinjsku biskupiju: 1620., 1629. i 1638. godine.[1] Za svoje pohode ishodovao je ferman preko Dubrovačke Republike.[8]

Kada je prvi put, 1620. godine, na poziv gradačkog župnika fra Blaža, pohodio biskupiju, posvetio je i blagoslovio više crkava. Prvo je posvetio 10. lipnja 1620. godine crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gracu.[9] Sljedećeg dana posvetio je crkvu sv. Ivana Krstitelja u Vidonjama[9] te 13. lipnja crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije u Dobranjama.[10] Dana 14. lipnja, blagoslovio je kamen temeljac za crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije na Trebinji.[1][9]

Došao je u sukob sa skadarskim biskupom, fra Dominikom Andrijaševićem. Andrijaševića su Turci protjerali iz svoje biskupije te je on naumio prisvojiti svo područje Trebinjske biskupije, proglašavajući je „Stjepanskom biskupijom”, i to uz pomoć Svete Stolice.[1] Spor se vodio od 1624. do 1631.[1] Sveta je Stolica konačno nad spornim područjima potvrdila vlast trebinjskih biskupa[11]

Antić je želio provesti u djelo oporuku Tome Budislavića vezano uz djelovanje njegova Pravovjernoga zavoda.[3] Zavod je služio odgoju kandidata za svećeništvo Trebinjsko-mrkanske biskupije. Zavod je otvoren za vrijeme Antićeva biskupovanja, 1636. godine.[1] Kao biskup trebinjsko-mrkanski bio je ujedno i rektor Zavoda.[1]

Umro je 1647. godine.[3]

Izvori

uredi
  1. a b c d e f g h i j k l m n Perić 2000, str. 23.
  2. a b c d e Catholic Hierarchy.
  3. a b c d e Nikić 1983.
  4. Perić 2020, str. 22.
  5. Krešić 2015, str. 36.
  6. Biskupija.
  7. a b Draganović 1942, str. 301.
  8. Pinjuh 2013, str. 86.
  9. a b c Koncul 2017, str. 28.
  10. Vidović 2006, str. 70.
  11. Perić 2020, str. 17.

Literatura

uredi

Knjige

uredi
  • Koncul, Antun. 2017. Stanovništvo župe Gradac 1709-1918 godine. Dubrovnik
  • Perić, Ratko. 2000. Da im spomen očuvamo. Biskupski ordinarijat Mostar. Mostar.
  • Perić, Ratko. 2020. Kronotaksa trebinjsko-mrkanskih biskupa s nekim prijepornim pitanjima. Krešić, Milenko (ur.). Trebinjsko-mrkanska biskupija za vrijeme posljednjeg biskupa ordinarija Nikole Ferića (1792.-1819.) i nakon njega. Teološko-katehetski institut u Mostaru. Mostar. str. 9–33
  • Pinjuh, Dijana. 2013. Vjerske prilike kod katolika u Hercegovini od turskog osvajanja do konca 17. stoljeća. Zagreb
  • Vidović, Mile. 2006. Župa Dobranje - matica župe Dubrave. Krešić, Milenko (ur.). Humski zbornik IX. - 300 godina župe Dubrave. Aladinići. str. 59–74

Članci

uredi

Mrežna sjedišta

uredi


Titule u Katoličkoj Crkvi
prethodnik
Ambrozije Gučetić
Biskup trebinjsko-mrkanski
1615.–1647.
nasljednik
Sabin Cvjetković