Ombla ili Rijeka dubrovačka je hrvatski krški fenomen i rijeka ponornica, te spada u rijeke Jadranskog sliva.

Ombla
Rijeka
Izvor i ušće Omble
Položaj
DržaveHrvatska
Naselja-
Fizikalne osobine
Duljina0,03 km
Površina porječja600[1] km2
Istjek 
 • Prosječni23,9 m3
Plovna od – do-
Tok rijeke
IzvorRijeka dubrovačka
 • Nad. vis.15 m
UšćeRijeka dubrovačka
Slijevjadranski
Pritoci-

Zemljopisni položaj

uredi

Izvor rijeke Omble se nalazi sjevero-zapadno i oko 5 kilometara daleko od Dubrovnika, u mjestu Komolcu, podno stijene poznatije kao Golubov kamen.

Povijest

uredi

S izvora rijeke Omble grad Dubrovnik se još od vremena Dubrovačke Republike, kad je 1438. godine izgrađen i pušten u pogon prvi dubrovački vodovod, napajao vodom za piće.

Tijekom 15. stoljeća na izvoru rijeke Omble, poznati graditelj Paskoje Miličević je izgradio branu i mlinove.

U Vilinoj špilji više od 120 metara iznad izvora pronađeni su ostatci keramičkih posuda iz 3. i 4. stoljeća pr. Kr. za koje stručnjaci Arheološkog muzeja u Dubrovniku vjeruju da su pripadale Ilirima. Na posudama su pronađeni motivi sova koji se povezuju s boginjom Atenom.[2]

Naziv

uredi

Od 12. stoljeća, ili od 1169. godine, stari Dubrovčani su Omblu nazivali Rijekom. Nekad davno nazivana je imenom Arion, a pretpostavlja se da je današnji naziv Ombla potekao iz rimskih naziva Vimbula ili Umbla te da je ime dobila po vinu.

Općenito

uredi
 
Prirodni fenomen - tri nova izvora iznad Omble

Ombla je jedna od brojnih rijeka koja izvire kao dio Trebišnjice, rijeke ponornice koja ponire u Popovom polju u dubrovačkom zaleđu.

Tridesetak metara od izvora rijeke Omble nalazi se mali slap visine 70-ak cm nakon kojeg Ombla utječe u Jadransko more u 5 km dugačkom zaljevu Rijeke dubrovačke kod mjesta Komolca, pa se stoga smatra da je njen vodotok dugačak 30 metara i da je Ombla najkraća rijeka na svijetu.[3]

Do nedavno se pogrešno smatralo da je Roe River u saveznoj državi Montani u SAD-u, a čija dužina iznosi od 30 do 60 metara ovisno o godišnjem dobu, najkraća svjetska rijeka, pa je kao takva čak uvrštena u Guinnessovu knjigu rekorda. Međutim, pošto je prosječna količina vode koja izvire na izvoru rijeke Omble 23,9 m³/s,[4] to zadovoljava sve kriterije da Ombla bude proglašena rijekom, pa se stoga smatra, iako još uvijek nije službeno potvrđeno, da je Ombla preuzela titulu najkraće svjetske rijeke.

Ekologija

uredi

Okoliš Omble je tipični estuarij obalnog dijela Hrvatske sa specifičnim biološkim i ekološkim osobitostima. Zaštićeni prostor Omble i Rijeke dubrovačke dio je od dvanaest takvih područja različite kategorije zaštite, koji prema hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode zavrjeđuju posebnu zaštitu radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, svoje osjetljivosti ili radi znanstvenog, kulturološkog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog ali i drugog javnog interesa.

Ombla se zbog blizine dubrovačkog odlagališta za smeće Grabovica, nalazi na popisu od desetak najugroženijih krških fenomena u Hrvatskoj, iako je Grabovica koja je sanirana 2001. godine jedino hrvatsko odlagalište za smeće s nepropusnim folijama koje zadovoljava najstrože ekološke standarde i kriterije.

Životinjske vrste

uredi

Zbog svog izrazito kratkog vodotoka u Ombli ne žive prostom oku vidljivi nikakvi slatkovodni životinjski organizmi. Naplavljeno područje uz izvor rijeke stanište je goleme štipavice ((lat.) Belostoma niloticum), jednog od najvećih europskih kukaca.[5]

U Vilinoj špilji iznad izvora rijeke živi nekoliko vrsta šišmiša: Blazijev ili sredozemni potkovnjak (Rhynolophus blasii), južni (Rhinolophus euryale), veliki (Rhinolophus ferrumequinum) i mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros), dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi), te oštrouhi (Myotis blythii) i riđi šišmiš (Myotis emarginatus), a postoje indicije o postojanju i osme vrste, iznimno rijetkog Meheljeva potkovnjaka (Rhinolophus mehelyi), čija je opstojnost ugrožena najavljenom gradnjom podzemne hidrocentrale čije će turbine pokretati Ombla.

U neposrednoj blizini izvora Omble, malo je naplavljeno močvarno područje i otočić obrastao močvarnom vegetacijom tršćaka, što predstavlja stanište maloj populaciji izrazito rijetke i ugrožene vrste riječne kornjače ((lat.) Mauremys rivulata).[6]

Izvori

uredi
  1. HE Ombla Sažetak studije utjecaja na okoliš, Zagreb, srpanj 1999., str. 8.-10.  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. studenoga 2012. (Wayback Machine), pristupljeno 16. studenoga 2014.
  2. Dubrovački vjesnik, U Vilinoj špilj vrijedno Ilirsko nalazišteArhivirana inačica izvorne stranice od 29. studenoga 2014. (Wayback Machine), objavljeno 6. studenoga 2014., pristupljeno 16. studenoga 2014.
  3. UNPD - Bioraznolikost Dalmacije (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 2. lipnja 2012. Pristupljeno 9. siječnja 2011.
  4. HE Ombla Sažetak studije utjecaja na okoliš, Zagreb, srpanj 1999., str. 10.  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. studenoga 2012. (Wayback Machine), pristupljeno 16. studenoga 2014.
  5. Čiopa - Prilog poznavanju životinjskog svijeta Dubrovnika i okolice. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. rujna 2014. Pristupljeno 9. siječnja 2011.
  6. Čiopa - Riječna kornjača. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. travnja 2015. Pristupljeno 9. siječnja 2011.

Vanjske poveznice

uredi

Popis 10 najugroženijih hrvatskih krških fenomenaArhivirana inačica izvorne stranice od 19. rujna 2009. (Wayback Machine)