Portal:Hrvatska/Osnovna tablica/Izabrani članak
| >Navigacija podstranicama portala Hrvatske< |
|---|
|
Glavni indeks | Izabrani članci | Izabrane fotografije | Zanimljivosti | Potrebni članci |
1. mjesec Janica Kostelić (Zagreb, 5. siječnja 1982.), hrvatska alpska skijašica, najbolja hrvatska sportašica svih vremena. S četiri olimpijske zlatne medalje i dvije srebrne, Janica Kostelić je najuspješnija alpska skijašica u povijesti Zimskih olimpijskih igara. Osvojila je Svjetski kup 2001., 2003. i 2006. godine. 15. siječnja 2006. Kostelić je postala tek treća skijašica u povijesti Svjetskog skijaškog kupa (nakon Šveđanke Pernille Wiberg i Austrijanke Petre Kronberger) koja je pobjeđivala u utrkama u Svjetskom kupu u svih pet skijaških disciplina. 5. veljače 2006. Janica je postala druga skijašica (nakon Petre Kronberger) koja je pobijedila u svih pet disciplina u jednoj sezoni. Skupila je i rekordan broj bodova u jednoj sezoni, 1970. |
2. mjesec.JPG) "Požari u Hrvatskoj 2007." je naziv za niz požara, koji su pogodili hrvatsko priobalje tijekom ljeta te godine. Nakon vala vrućina tijekom ljeta 2007., koji je zahvatio cijeli jug i istok Europe, suša i južina pogodovali su požarima, koji su se proširili diljem Hrvatske. Uništili su velik dio krhke flore i faune: među žrtvama su bile i ptice, koje su izgorjele u plamenu, jer nisu znale izbjeći opasnost. Prema policijskim podacima, na priobalju je od 1. lipnja do 8. kolovoza buknulo 750 požara, od čega 177 u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Opožarena je površina od 159.000 hektara. Policija je zbog požara podnijela 18 kaznenih prijava i uhitila 12 osoba. Među uhićenima je i neimenovani 56-godišnjak, koji se sumnjiči, da je podmetnuo čak sedam požara te neki pastiri, koji su palili travu za ovce. |
3. mjesec Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof, isusovac. Bošković je rođen u Dubrovniku kao sedmo dijete majke Paule Bettera, kćerke jedne talijanske bogate obitelji, i oca Nikole Boškovića, trgovca porijeklom iz okoline Trebinja. Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u Rim, gdje stupa u isusovački Collegium Romanum. 1732. godine završio je filozofiju a nedugo potom i teologiju. Po svršenom studiju teologije zaređen u svećenika i stupio je u isusovački red. 1740. godine postaje profesor matematike. |
4. mjesec Bitka kod Siska odigrala se 22. lipnja 1593. oko sisačke renesansne utvrde, danas poznate pod nazivom Stari grad, što ga je, na ušću Kupe u Savu, 1544. počeo graditi Zagrebački Kaptol u svrhu obrane Hrvatskoga Kraljevstva. Nakon što je turski sultan Murat III. godine 1590. sklopio mir s Perzijom, počeli su upadi Turaka prema zapadu, sve do Kranjske, Štajerske i Koruške. Njemački car i hrvatsko-ugarski kralj, Rudolf II., poslao je, stoga, izaslanike u Carigrad koji su 29. listopada sklopili primirje koje je trebalo trajati 8 godina. Ipak, pod pritiskom vojničkih krugova na svome dvoru, Murat je sljedeće godine za zapovjednika svojih jedinica u tom području postavio beglerbega Hasan-pašu Predojevića, poznatoga po borbenosti na svojim pohodima. |
5. mjesec Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti katedrala je 2000. godine uvrštena u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa . Gradnja nove katedrale simbolički je bila kulminacija višestoljetnog stremljenja grada da se odvoji od trogirske biskupije te da iu vlastitu crkvenu stekne i komunalnu autonomiju. Prilikom osnutka biskupije 1298. g. postojeća crkva sv. Jakova na glavnom gradskom trgu promovirana je u stolnu crkvu, ali kako je bila malena i neprikladana istom je prilikom odlučeno da biskup i grad osiguraju sredstva za gradnju nove katedrale. |
6. mjesecStadion u Maksimiru službeno je otvoren 5. svibnja 1912. godine. Tijekom 87 godina preuređivan je nekoliko puta. U jesen 1997. na istočnu i južnu tribinu postavljena su sjedala. Prigodom posljednjeg "face liftinga", koji je izveden godinu dana poslije, srušena je stara sjeverna tribina. Na njezinom mjestu izgrađena je nova, komfornija tribina, kapaciteta 10 965 mjesta. Novi "sjever" krasi i 15 000 kvadratnih metara 200 metara dugačke, ostakljene zgrade s poslovnim prostorima koja gleda na Maksimirsku cestu. Uz sjeverno, tijekom renoviranja srušeno je i "istočno stajanje". Sve u skladu s propisima UEFA-e, prema kojima mjesta za gledatelje na stadionima moraju biti isključivo - sjedeća. |
7. mjesec Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. (plemeniti) Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. - Zagreb, 16. prosinca 1914.), hrvatski skladatelj i dirigent.. Zajcov otac - Johann Zajitz doselio se u Rijeku kao vojni kapelnik 45. pješadijske pukovnije baruna Majera von Heldenfelda. Ta je pukovnija od 1821. boravila u Bratislavi, godine 1830. došla je u Rijeku, a 1835. premještena je u Zadar. U vrijeme njezina boravka u Bratislavi Johann Zajitz stupa u tu pukovniju (1829.). Otac Johanna Zajca - Ivan Nepomuk Zaytz od Zagicza rođen je 1800. u Domašinu (Češka), te se 23. kolovoza 1829. vjenčao u Bratislavi s Annom Bodensteiner (njen otac Franz Bodensteiner bio je trgovac), rođenom 1805. u Bratislavi. |
8. mjesec Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi. Ima oblik štita, te je dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u dvadesetpet crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu štita crvene boje. Iznad štita nalazi se kruna s pet šiljaka koja se u blagom luku spaja s lijevim i desnim gornjim dijelom štita. U krunu je smješteno pet manjih štitova s povijesnim hrvatskim grbovima koji su poredani od lijeve na desnu stranu štita u ovom redu: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. Omjer visine polja na glavnom štitu i visine manjih štitova u kruni je 1 : 2,5, a omjer širine polja na glavnom štitu i širine manjih štitova u kruni 1:1. |
9. mjesec Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske dodjeljuju se hrvatskim i stranim državljanima i pravnim osobama te postrojbama i drugim ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova:
|
10. mjesecLikovna umjetnost u Hrvatskoj je likovna umjetnost na području današnje Republike Hrvatske; umjetnička produkcija Hrvata od srednjeg vijeka do danas. Na prostorima današnje Hrvatske nižu se od davnina mnogi slojevi pretpovijesnih kultura čije je formiranje i nestanak vezano uz migracije neidentificiranih etničkih skupina. Materijalna ostavština paleolitika se svodi na jednostavne kamene i koštane predmete. Neolitik obilježen velikom produkcijom keramičkih posuda i plastike ljudskih i životinjskih likova dovedenih do forme znaka. Prastanovnici mediteranske skupine na obalnom području i panonske skupine na kontinentalnom području razvijaju neolitičke kulture, a najvažnije su: Starčevačka kultura (fino obrađeno posuđe, crvene ili žute boje, ukrašeno oslikavanjem angobom); Istarska kultura (specifična po kućama od suhoziđa – tzv. bunje koje su se očuvale za pastire sve do 19. st.); Sopotska i Korenovska kultura (osobite keramikom ukrašenom paralelnim ravnim, lučnim ili izlomljenim urezima); Na jadranskoj obali i na otocima Danilska kultura (fino posuđe tamnih boja koje je ukrašeno urezivanjem geometrijskih motiva, spirala i meandara); Na danilsku se nastavlja Hvarska kultura čiji se neki elementi povezuju s neolitikom Grčke. |
11. mjesec Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava. Svoje korijene vuče iz srednjeg vijeka, a kroz povijest su dali veliki doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva i građanstva, kao i hrvatskoj znanosti i kulturi. Židovi su stigli u Dalmaciju s rimskim postrojbama. Tako su u Solinu nađeni ostaci židovskoga groblja iz 3. stoljeća. U tom je gradu njihova zajednica živjela sve do 641. godine, kad su ga razorili Avari. Iz 3. st. je i nadgrobni spomenik Židova, Aurelija Dioniza, iz Tiberijasa, kraj Senja, kao i ploča koja svjedoči o postojanju sinagoge u Mursi (Osijek). |
12. mjesecStjepan Radić (Trebarjevo Desno pokraj Siska, 11. lipnja 1871. - Zagreb, 8. kolovoza 1928.), hrvatski političar. Već se od mladosti zanimao za politiku, tako da je iz političkih razloga isključen je iz sedmog razreda zagrebačke gimanzije te maturira privatno u Karlovcu. Godine 1891. upisuje se na zagrebački Pravni fakultet, ali je isključen 1893. zbog javnog napada na bana Khuena i osuđen na četiri mjeseca strogog zatvora. Dvije godine kasnije ponovo je osuđen, ovaj puta na šest mjeseci zatvora. Razlog je bio spaljivanje mađarske zastave prilikom posjeta Franje Josipa I. Zagrebu. Zbog isključena sa zagrebačkog Pravnog fakulteta nastavlja studij na praškom sveučilištu. No, uskoro je isključen i s praškog sveučilišta, a odmah zatim i s peštanskog tako da mu je daljnij studij onemogućen na čitavom području Austro-Ugarske Monarhije. |