Razgovor:Bošnjački jezik/Pismohrana 2

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!

---

---

Pravopis?

Ne razumijem izraz kojim se kaže da to nije "pravopisni" problem. Valjda leksički? --93.139.106.162 08:39, 2. prosinca 2010. (CET)

Broj

Od početka teksta pa do sredine nekoliko puta se ponavlja ista stvar, koliko ljudi govori tim jezikom (ili veruje da je to taj jezik) i u kojim državama, smatram da je sasvim dovoljno da se to jednom kaže, mada ni to nije neophodno, s obzirom da sa strane u tabeli takođe stoje ti podaci.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 79.101.58.196 (razgovor • doprinosi) 08:45, 20. srpnja 2011.

Naziv

Ne razumijem zasto ga zovete bosnjacki kad je jezik bosanski, mi ne pricamo bosnjackim vec bosanskim, ima i srba i hrvata, ne govore ga samo bosnjaci. molim izmjenu. 92.36.178.157 10:36, 14. travnja 2012. (CEST)

A ko to vi. --Zeljko (razgovor) 15:27, 14. travnja 2012. (CEST)

SRPSKI I HRVATSKI jezik su istocna i zapadna varijanata BOSANSKOG JEZIKA ZABORAVLJA SE I SVJESNO NA OVOJ WIKI SLIJEDECI ARGUMENT Potpisani dogovor: U Beču 28.ožujak p.n. 1850.godine: Ivan Kukuljević s.r.; Dr. Dimitrije Demetar s.r.; I.Mažuranić s.r.; Vuk Stef.Karadžić s.r.; Vinko Pacel s.r.; Franjo Miklušić s.r.; Stjepan Pejaković s.r.; Đ. Dončić s.r.; razotkrivaju postojanje Bosanskog jezika. I sami potpisnici su se dogovorili oko južnoslovenskog jezika, i kažu: »Jednoglasno smo priznali da je najpravije i najbolje primiti južno narječje, da bude književno. Iz ovoga se može zaključiti da je za osnovu tog «novog» jezika uzet govor Bošnjaka - Istočna Hercegovina i Novopazarski Sandžak, iako je zadatak svih potpisanih bio negiranje postojanja bosanskog jezika. HUSEIN HUSO TOKIC--89.146.181.21 11:55, 23. ožujka 2012.tokic--89.146.152.106 13:28, 24. travnja 2012. (CEST)

E pa oni govore svojim jezicima. Jel ti jasno --Zeljko (razgovor) 13:41, 24. travnja 2012. (CEST)

Za osnovu hrvatskoh jezika uzet je štokavski govor sa ijekavskim izgovorom koji su govorili Hrvati u Hercegovini. Hvala --Semper'fidelis razgovor 12:53, 20. svibnja 2012. (CEST)

A i ti ga Fidelise sad ispali. Pa niti standardni hrvatski ima naglasni sustav kao kod istočnohercegovačkih Hrvata, a još manje je književnost istočnohercegovačkih Hrvata utjecala na to da se je naginjalo k usvajanju štokavske ijekavice za standardni, s tim što nije do kraja ijekavski. Utjecajna je bila književnost Hrvata iz Dubrovačke Republike, naglasni sustav je bliži štokavskoj ikavici Zagore. Kubura (razgovor) 03:16, 21. svibnja 2012. (CEST)

Nije istina, Kuburo! Ne mislim ja na istočnohercegovačko područje jer zna se tko tamo živi. Mislio sam na područje Hercegovine pod "vlašću" Hrvata. Mene su učili da se u dogovoru za jezik za osnovu uzela štokavica ijekavskog izgovora hercegovačkog tipa. Uostalom Hrvati iz Hercegovine pričaju "najčišći" hrvatski jezik... --Semper'fidelis razgovor 14:18, 30. srpnja 2012. (CEST)

Razlika je među dvjema Hercegovinama (zapadnom i istočnom). Drugo, pogledaj naglasni sustav.
Treća je stvar "u dogovoru za jezik". Čijem dogovoru? Kojem dogovoru? Tko se to dogovorio? Jesu li oti ljudi uopće imali ikakvu ovlast za se dogovarati u ime cijelog naroda?
Hrvatska su rješenja ona koja je iznjedrila praksa najobrazovanijih i pismenih ljudi, ne neki "narodni" "ulični" jezik.
Kraj 19. st. (utjecaj antihrvatske politike Khuena Hedervaryja, protežiranje Srba na štetu Hrvata, sve naivne jugoromantičarske struje među Hrvatima) i 20. st. hrvatski je jezik bila je trpila pod odlukama pojedinaca i nenarodnih režima koji su nametali udare na hrvatski jezik, radi rashrvaćivanja istog.
Prof. Bulcsu je u jednom svom radu napisao da je najtočniji naglasni sustav u Hrvata - u Splitu. Mogu ti naći poveznicu. Kubura (razgovor) 02:44, 31. srpnja 2012. (CEST)

U svakom slučaju, molimo izmjenu iz "Bošnjački" u "Bosanski" jezik. To je službeni jezik države BiH i molimo da ga kao takvog poštujete i nazivate njegovim imenom, bez obzira na vaše stavove o postojanju i državnosti Bosne i Hercegovine, postojanja i legitimnosti njenog jezika. Ova Wikipedia nije zezancija već je ozbiljan site na internetu. Hvala. 77.77.245.239 02:59, 14. listopada 2012. (CEST)

Tko to vi? Već piše da je bošnjački jedan od službenih jezika u BiH, uz hrvatski i srpski. Poštuje se da ga njegovi govornici mogu zvati kako žele pa čak i to piše, bez obzira na to što je to po pitanju povijesnog kontinuiteta krivotvorina, uzurpacija. Na Wikipediji na hrvatskom jeziku imenuje ga se nazivom koji je u skladu s hrvatskim jezičnim standardom - bošnjački, a ne bosanski. Tako isto ne postoji ni članak Deutsche Sprache makar njemački jezik njegovi govornici tako zovu i to se poštuje, niti postoji članak english language itd. Chvrka^razgovor 03:26, 14. listopada 2012. (CEST)

U članku jasno piše zašto bošnjački a ne bosanski, ali kako se ponavljaju ista pitanja opet i opet, evo jednostavnog primjera koji mogu shvatiti i djeca iz nižih razreda osnovne škole:

• Što mislite o različitosti hrvatskoga u odnosu na bosanski i o pravu da svatko svoj jezik zove svojim imenom? To pravo je logično i neosporno kada se radi o bosanskome, koji radije zovem bošnjačkim jer to nije jezik svih ljudi u Bosni nego jezik muslimana Bošnjaka. Kada sam u vrijeme Domovinskoga rata saznao da je u popisu 1991. preko 80 posto Muslimana u Bosni izjavilo da im je jezik bosanski, iako su znali da vlast očekuje da kažu srpskohrvatski, što o tome tko ima govoriti. To je dokaz da taj jezik postoji.

http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac427.nsf/AllWebDocs/Srpski_jezik_nije_stokavski Radoslav Katičić, 2010., Vijenac SpeedyGonsales 00:21, 2. siječnja 2013. (CET)

Naziv jezika u hrvatskom jeziku i Popis stanovništva u Hrvatskoj

Po Popisu stanovništva u Hrvatskoj iz 2011. godine u Hrvatskoj nema govornika Bošnjačkog jezika. Ispravno je Bosanski jezik. Kako se hrvatski jezik pretežito govori u Hrvatskoj, logično je da se ova greška u naslovu ispravi! (Politiziranost naziva bošnjački jezik i njegova medijalna zastupljenost je druga tema).--AnToni_(razgovor) 12:34, 16. rujna 2013. (CEST)

Wikipedija na hrvatskom jeziku nije službena Wikipedija Republike Hrvatske, ni službena Wikipedija Republike Bosne i Hercegovine, niti je službena Wikipedija Bosne i Hercegovine.

Citat: Sabor nije bitan, jer se ne radi o Wikipediji Republike Hrvatske [...]

Citat: (...) Wikipedija na hrvatskom jeziku nije wikipedija Republike Hrvatske niti wikipedija Hrvata, iako je jasno da Hrvati najviše uređuju na ovoj wiki.

Citat: U Hrvatskoj se ovaj jezik zove bošnjačkim zato što bi bosanski značilo da su Muslimani-Bošnjaci jedina autohtona nacija u BiH, a da su Hrvati i Srbi samo kasniji pridošlice što nije točno. Zato mi s punim pravom jezik bosanskih Muslimana zovemo bošnjački.

Sad kad smo ovaj dio apsolvirali, treba ukazati na brojeve iz Popisa stanovništva u Republici Hrvatskoj, 2011. godine.

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske je tijelo državne uprave i kao takvo nije norma ni jedini mogući izvor za nazivlje u Wikipediji na hrvatskome jeziku.

Wikipedija, kao i svaka enciklopedija, povodi se najvećim brojem izvora, a kod nazivlja je poseban slučaj jer su tu hrvatski izvori jedini po kojima se određuje je li neki naslov članka poželjan ili je poželjniji. Slijedi se hrvatska jezična kultura i hrvatski jezični standard (hrvatski standardni jezik).

Jednako tako, popisane osobe su mogle izjaviti kako govore madžarskim jezikom odnosno mađarskim jezikom, pa se vode pod istim stupcem. Slično je s tzv. hrvatsko-srpskim (hrvatskosrpski) i tzv. srpsko-hrvatskim (srpskohrvatski). U rusinski jezik vjerojatno su ubrojeni i govornici zapadnorusinskoga jezika i sl. Jer, ako je popisna kategorija (stupac) vlaški jezik s 14 govornika, onda je trebalo razdvojeno prikazati govornike koji iskazuju da govore bošnjačkim jezikom od onih koji inzistiraju na bošnjačkom nazivu za bošnjački jezik, a to je bosanski jezik.

Jezik Bošnjaka, pod bošnjačkim nazivom za bošnjački jezik (boš.) bosanski jezik – po Državnom zavodu za statistiku Republike Hrvatske, ima 16.856 govornika.

No, ima još tablica.

54 popisane osobe govori moldavskim jezikom, 15 osoba govori letonskim jezikom, 495 osoba govore kineskim jezicima. Postoje i Goranci. Itd.

Zašto je važno navesti neke od ovih podataka? Zato jer je primjerice moldavski jezik proglašen za dio rumunjskoga jezika, a navodi se odvojeno od rumunjskoga.

U Republici Hrvatskoj živi 31.479 Bošnjaka i 7.558 Muslimana. Ako bismo zbrojili ta dva podatka dobili bismo 39.037 osoba – pripadnika navedenih dvaju srodnih naroda. Iako se od 31.479 Bošnjaka, 27.959 Bošnjaka izjašnjava muslimanima, pripadnicima Islama.

Govornika bošnjačkoga jezika (u popisu navedenoga pod bošnjačkim nazivom za bošnjački jezik – bosanski jezik) ima 16.856 a to je u odnosu na ukupan broj osoba pripadnika srodna dva naroda (Bošnjaka i Muslimana, 39.037) 43,179547 %. Znači, 43,179547 % narodâ za koje bi se očekivalo da govore bošnjačkim jezikom, izjasnilo se da govore bošnjačkim nazivom za bošnjački jezik – bosanskim jezikom. Dakle, manjina. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske počinio je tešku pogrješku, ali im je očito nadzor slab, pa nema nikoga tko bi im ukazao na to i tražio odgovornost.

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_08/h01_01_08_RH.html

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_09/H01_01_09.html

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_12/H01_01_12.html

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html

To je pravi pokazatelj činjeničnoga stanja. Na Hrvatskoj Wikipediji se držimo hrvatskih pravopisa i referentnih izvora na hrvatskom jeziku jednako kao što se na Bošnjačkoj Wikipediji držite pravopisa bošnjačkoga jezika (iako imate čudne iznimke npr. bs:razgovor:ostrvo, dok je po Pravopisu bosanskoga jezika jedino ispravno otok, tako su čak i nazivi država na Bošnjačkoj Wikipediji kad je riječ o otočnim državama – protivni onomu što piše u Pravopisu bosanskoga jezika). -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 17:45, 16. rujna 2013. (CEST)

Mnogo činjenica, pa se od šume drveće ne vidi! Rasplinjavate se sa moldavskim i mađarskim jezikom... Moram reći i priznati, da sam veći dio vaše referade jednostavno preskočio! No činjenica je, da u članku o bošnjačkom jeziku, postoji netočan navod, koji se odnosi na govornike bosanskog jezika u Hrvatskoj! Nitko se u Hrvatskoj na osnovu Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (a u članku je o njoj i riječ) nije izjasnio da govori bošnjačkim jezikom. Ako Zavod to zna, a nekoliko članova hr.wiki to ne, onda treba da dobro razmislimo. Niti jedan Bošnjak, Moldavac ili Tatarin u Hrvatskoj ne govori bošnjačkim jezikom. (To me podsjeća na neka druga vremena, kad su sinovi željezničara izmišljali imena nekim narodima, a kasnije ih pokrštavali.) Navoditi nesuvisle reference, a podatke Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske nazivati netočnim je nonsens par exelans! Cijenjeni kolega, razmislite malo o tome što pišete! Miješate vjeru, jezik i nacionalnu pripadnost! Uz sav respekt, mislim da niste kompetentni za raspravu o ovoj temi, niti da ste skloni enciklopedijskom sustavu! Možda onome sustavu, o kojem se raspravlja u medija o hr.wiki! O otocima i potocima ne bi diskutirao! Govorimo o nazivu jezika, koji je ispolitizirana grupica jednostavno izmislila! Pozdrav!--AnToni_(razgovor) 23:02, 16. rujna 2013. (CEST)

Nije na nama da sudimo jesu li Muslimani-Bošnjaci izmislili jezik niti jesu li oni ispolitizirana grupica. Jezik ima svoj kod i prema tome i svoj članak na hr.wiki. Ima svoj naziv u hrvatskom jeziku. Bošnjački po narodu koji se od 1993. zove Bošnjaci. Kao što je Švedski po Šveđanima, a Hrvatski po Hrvatima itd. Najlogičnije. Svaki narod ima pravo zvati svoj jezik svojim narodnim imenom, pa čak i kada se taj jezik ne bi ni po čemu razlikovao od kojega drugog jezika. Chvrka (razgovor) 23:13, 16. rujna 2013. (CEST)

Jednom sam bio postavio pitanje nekim statističarima... zašto objavljuju podatke o izjašnjavanju govornika tzv. srpskohrvatskoga odnosno tzv. hrvatskosrpskoga. Njihov odgovor je bio otprilike ovakav: Oni su dovoljno velika statistička grupa, pa ih ne možemo zbrojiti k ostalima, već moraju biti napisani posebno. Ja se samo pitam, kako to da su govornici vlaškoga jezika (njih 14) dovoljno velika skupina, pa moraju imati svoj stupac. To znači, da svaka skupina koja ima više ili jednako od 14 govornika zaslužuje svoj stupac – a ne zbrajanje.

Ne znam o kakvih željezničarima pričate, ali je sasvim jasno da su u bivšem društveno-političkom sistemu zbrajali kruške i jabuke.

Primjer:

Statistički godišnjak Jugoslavije : 1985. (SGJ-85), god. XXXII., str. 449.

Tamo je bilo objavljeno točno ovako:

Srpskohrvatski
   Hrvatskosrpski
   Hrvatski i Srpski

Čak su priznali zbrajanje. Isto su učinili i s onima koji su izjavili tzv. hrvatski ili srpski (srpski ili hrvatski), hrvaško ali srbsko, sve su to lijepo zbrojili.

(u zagradama je naziv stupaca, skratio sam te naslove)

16 342 885 (SFRJ)

4 089 321 (SRBiH)

531 738 (SRCG)

4 419 054 (SRH)

63 350 (SRM)

131 274 (SR Slovenija)

7 108 148 (SR Srbija)

5 303 472 (SR Srbija van SAP)

300 658 (SAPK)

1 504 018 (SAPV)

Dakle, popisivali su onako kako bi im čovjek izjavio, a u Saveznom zavodu za statistiku su to zbrojili i od nekoliko različitih tipova izjava načinili su jedan redak.

Izdavač: IŠKRO „Savremena administracija“, OOUR „Savremena izdanja“, Beograd, lipnja 1985.

Direktor Saveznoga zavoda za statistiku dr. Dragutin Grupković

ISSN 0585-1920

Nisam uspio pronaći imena i prezimena urednika, ali je prema podatcima Narodne biblioteke Srbije kao izdavač naveden Dragutin Grupković. Svi ostali podatci su izravno iz knjige (Statistički godišnjak Jugoslavije), sa stranice 449.

Tako da se ne može tvrditi da su ljudi mogli samo da se izjasne da govore tzv. srpskohrvatski ili da govore tzv. hrvatskosrpski. A velika je razlika i napisati tzv. srpskohrvatski ili napisati tzv. srpsko-hrvatski, odnosno napisati tzv. hrvatskosrpski ili napisati tzv. hrvatsko-srpski. Ako ćemo već biti precizni. Još je veća razlika napisati tzv. hrvatski ili srpski. Poznato je da je u to doba bilo dopušteno rabiti naziv hrvatski književni jezik, ali tog stupca u SGJ-85 nema.

Također i primjer iz daleke prošlosti, u Statutu Autonomne Kosovsko-metohijske oblasti (AKMO; od 1963. Autonomna Pokrajina Kosovo) se izrijekom propisivalo, da se »srpski i šiptarski jezik ravnopravno upotrebljavaju u svim državnim službama« u autonomnoj oblasti. Netko tko je oko 1963. godine otišao u mirovinu, kome su zadnjih 20 godina radnoga staža govorili da mu je jezik šiptarski, taj se možda i na nekim sljedećim popisima stanovništva izjasnio kako govori šiptarskim jezikom. To bi sad im zbrojili sve pod naslov stupca albanski jezik.

U članku se lijepo vidi da je referencija na Popis stanovništva iz 2001. godine i dalje dio članka o bošnjačkom jeziku. Ako bi netko želio dodati u članak i podatak iz Popisa stanovništva iz 2011. godine, tada bi se jednostavno upisala i opaska o tomu da je Državni zavod za statistiku sve govornike bošnjačkoga jezika, koji su pod tim nazivom bili upisani 2001. godine, jednostavno premjestio u govornike (boš.) bosanskoga jezika. To mi daje dovoljno prava na sumnju, 2001. samo bošnjački, a 2011. samo bosanski.

U Republici Hrvatskoj mnogi i to vrlo opravdano prigovaraju Državnomu zavodu za statistiku Republike Hrvatske, a državna tijela (tzv. institucije nisu nikakvi arbitri za ništa, te im se niti jedan enciklopedist nije dužan klanjati). Enciklopedisti i enciklopedijski leksikografi su neovisni u svom radu.

Žao mi je AnToni jer mi se čini da ne čitaš dovoljno kritički već pokušavaš čitati doslovce. U ovom slučaju to ne će ići tako, jer postoje vjerodostojniji izvori o nazivu bošnjačkoga jezika u hrvatskoj literaturi, te nikakvi popisi stanovništva koji 2001. kažu jedno, a 2011. nešto potpuno suprotno, takvi popisi ne će moći proći kao krunski dokaz nekakvoga zaokreta u hrvatskom jezičnom standardu i nazivlju toga jezičnoga standarda. Hvala na razumijevanju. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 00:22, 17. rujna 2013. (CEST)

O tom je davno pisao Brozović: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=113645 Mir Harven (razgovor) 00:30, 17. rujna 2013. (CEST)

Za podatke o Popisu u Hrvatskoj, jedina točna referenca je Zavod za statistiku! Ovo što stoji na hr.wiki je krivotvorenje podataka! Isto se tako mogu krivotvoriti podaci o broju govornika, opaskom, da su ti podaci Zavoda netočni, ili se može preimenovati jedan narod (npr. Srbe preimenovati u Pravoslavne Hrvate, te ih pribrojiti Hrvatima - opet zbog greške Zavoda, čiji se podaci moraju uzimati sa rezervom), pa tvrditi da u Hrvatskoj nema Srba, a govornike srpskog jezika, pripojiti hrvatskom jeziku, opet zbog greške Zavoda. (Time bi se riješio problem Vukovarskih tabli po logici: Zanemarimo Ustav Hrvatske, jer mi na wiki imamo svoje zakone i nitko nam ništa ne može). Funkcija wikipedije, nije analiza podataka, nego njihovo prezentiranje, a to se stalno ovdje zaboravlja. Ponavljam, u Hrvatskoj nema govornika bošnjačkog jezika! Za analize Popisa, postoje stručni radovi, te se tu filolozi mogu raspisati! Krivotvorenje podataka je krivotvorenje, te mu nema mjesta na wikipediji, niti u bilo kojoj ozbiljnoj enciklopediji. Problematika naziva, može se opisati u članku, kao podnaslov, ali naslov treba da bude Bosanski jezik, te ako se već o njemu i govori, onda se mogu koristiti podaci Zavoda. U suprotnom se slijedi logika hr.wiki urednika, koji samovoljom ismijavaju sami sebe!--AnToni_(razgovor) 07:29, 17. rujna 2013. (CEST)

Tvoja ignorancija je potpuna. U Ustavu RH nema ništa o jeziku Bošnjaka (kojih onda nije ni bilo pod tim imenom). Jezik nekoga naroda se, u enciklopedijama, označuje po stručnoj literaturi u kojoj se taj jezik spominje. U hrvatskoj glavnoj stručnoj literaturi (gramatike Ranka Matasovića, povijest hrvatskog više autora, poredbena slavenska gramatika Mihaljevića...jezik Bošnjaka se zove bošnjački. To je u ovim djelima: http://www.croatica.hr/ , http://www.matica.hr/knjige/529/ , http://www.vbz.hr/Slavenska-poredbena-gramatika---1-dio_b5614.aspx , ..a to je i u Izjavi HAZU: http://www.matica.hr/kolo/374/Dokument%20HAZU%20o%20povijesti%20i%20ustroju%20hrvatskoga%20jezika%20%282007.%29/ U hrvatskom se jezik Bošnjaka zove bošnjački. Kako ga sami Bošnjacio zovu- druga je stvar. Slično, u slovenskom jeziku je ime nacionalnoga jezika- slovenski (kao i u hrvatskom). U srpskom je- slovenački, i to je posve normalno, te nema Slovenaca koji bi tražili da se u srpskom njihov jezik zove slovenski. Nego, da se ne lažemo: bosanski je ime jezika koje je političke naravi. Bošnjačka dijaspora u Turskoj svoj jezik prirodno zove-bošnjački. Radi se o politici koju Hrvati (i Srbi) u BH- nisu progutali, unatoč guranjima SAD i slične ekipe. Mir Harven (razgovor) 11:41, 17. rujna 2013. (CEST)

Odgovor AnToniju. U Republici Hrvatskoj postoje i Hrvati koji se izjašnjavaju pravoslavcima, njih 16.647, te Hrvati koji se izjašnjavaju muslimanima, njih 9.647. Njih nitko ne treba pribrojiti, jer su se oni već izjasnili. Stvarno ne razumijem zašto neki misle kako zbog postojanja osoba koje su podrijetlom Hrvati, a izjavili su da im je naziv materinskoga jezika – (boš.) bosanski jezik, da zbog njih nekolicine treba zanemariti činjenicu da je bošnjački jezik prije svega jezik Bošnjaci–Muslimana. I u Bosni i Hercegovini se provodi kampanja Bošnjak sam – bosanski mi je materinji – vjera mi je muslimanska (ili slične parole).

AnToni uporno zanemaruje činjenicu da u članku stoji podatak iz Popisa 2001. godine, ne iz 2011. godine, te podatak iz Ethnologuea. U Ethnologueu je sve na engleskome, pa kad su već u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine prevodili s engleskoga izvornika termin Bosniac language, dogodila se pogrješka urednika službenoga glasila Federacije (pri slanju u tisak, a o tomu postoji cijela jedna priča). Uostalom, navodi se Ethnologue koji donosi podatak o čak većem broju govornika bošnjačkoga jezika u Republici Hrvatskoj i to broju od 20.800 govornika. Enciklopedisti imaju svako pravo prevesti s engleskoga jezika na hrvatski jezik.

Čudim se tom pisanju o navodnom nekakvom zbrajanju Hrvata i onih koji su kao narodnost izjavili da su Pravoslavci, Muslimani, i sl. Treba pročitati WP:POINT. Postoje Muslimani, i dalje kao narod, a to što nekima ne odgovara ta činjenica, kao i činjenica da u Republici Hrvatskoj postoji 16.647 Hrvata pravoslavne vjere i 9.647 Hrvata muslimana, to nas ne zanima. Nitko tu ništa nije pobrkao, kamoli krivotvorio, u Republici Hrvatskoj postoji 317 Bošnjaka katolika, 293 Bošnjaka pravoslavne vjere, 27.959 Bošnjaka muslimana i 7.558 Muslimana (gledano prema Popisu stanovništva 2011.).

Još bi se moglo smatrati da je izrazito časno što su poneki suradnici voljni zbrojiti 7.558 Muslimana u Republici Hrvatskoj i 31.479 Bošnjaka u Republici Hrvatskoj. To je upravo ono što i traži jedan statističar (ujedno i hrvatski političar bošnjačke narodnosti). Potpuno je netočno da se bilo što krivotvori. Navodi se podatak iz Ethnologuea koji čak daje veći broj govornika bošnjačkoga jezika u Republici Hrvatskoj, njih 20.800, dok Državni zavod za statistiku navodi njih 16.856 pod naslovom stupca (boš.) bosanski. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19:04, 17. rujna 2013. (CEST)

U svakom se slučaju u članku, trebaju navesti nove činjenice i to da se u Popisu 2011. godine do tada bošnjački jezik naziva u Hrvatskoj bosanskim, te na osnovu toga i članku promijeniti ime u Bosanski jezik. Jer nemožemo tvrditi da gospoda u Zavodu za statistiku Hrvatske, govore svi bosanski jezik i da su svi Bošnjaci, pa jezik nazivaju protiv hrvatskog nazivlja bosanskim! Analize o broju Bošnjaka u Hrvatskoj, ne bi vodio, jer to je možda dio nekog stručnog rada, a ne enciklopedije, jer ako se netko naziva Hrvatom, a vjeroispovjest ima islam, to je njegova osobna stvar, te će se on po Popisu ubrojiti u Hrvata, što i sljeduje! Ujedno pozivam kolegu Nesmira Kudiloviča, da zajedno doradimo članak o Popisu, bilo na bs. ili na hr.wiki! Ja sam napravio na bs.wiki za gotovo sve općine tabelarne prikaze, pa ih je moguće i prenijeti na hr. wiki! Pozdrav!--AnToni_(razgovor) 12:13, 19. rujna 2013. (CEST)

Popis je irelevantan, jer ljudi su izjavljivali da govore hrvatsko-srpski, srpsko-hrvatski i što sve ne, a to nije prihvaćen naziv za neki jezik u RH. Mir Harven (razgovor) 12:41, 19. rujna 2013. (CEST)

Naravno, svašta su ubacili u taj popis. Uostalom, čitav popis stanovništva 2011. se broji kao jedan izvor, a AnToni bi na temelju samo jednoga izvora zahtijevao da se od sad u Hrvatskoj Wikipediji obvezno rabi kao pojam za suvremeni jezik Bošnjaka – pojam (boš.) bosanski jezik. To tako nigdje ne ide, niti se temeljem jednoga izvora nešto tako radikalno mijenja. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 12:49, 19. rujna 2013. (CEST)

Konačno, mi imamo natuknicu bosanski jezik: Bosanski jezik. Po sjećanju,, napisao sam ju ja. Mir Harven (razgovor) 16:34, 19. rujna 2013. (CEST)

Srbijanski jezik?! Hercegovacki jezik?!

To sto nazivate bosanski jezik "bosnjackim" je cista provokacija. Svi vasi argumenti to ne mijenjaju i nemaju uporista. Vecina lingvista odbija taj naziv, ali oni koji zele na svaki nacin, pa i na taj, da vrijedjaju, provociraju i stvaraju nemire i svadje medju nasim narodima ga svakako potenciraju. Cak takvima nije bilo mrsko da sjednu i da napisu sve ovo u wikipediju, a nije vam naumpalo da uradite nesto korisno. Kako bi bilo da ja (sto mi ne pada napamet) i lingvisti u BiH nazivamo srpski jezik u Srbiji "srbijanski"... nije logicno da se u BiH govori srpski isti kao i u Srbiji... Razlike izmedju ovog jezika koji govore bosanski Srbi i Srbi u Srbiji su zaista veliki u poredjenju sa jezikom kojim govore bosanski Srbi i Bosnjaci (isti je, a razlicito se naziva). To ja apsurd mozda, ali pravo te grupe. Posto bosanski Srbi imaju pravo svoj jezik da nazivaju kako zele, a zasto to nemamo mi ostali Bosanci i Hercegovci? Vi cete nekome nametnuti kako se njegov jezik treba da zove? Pa imamo i mi dovoljno argumenata za uvodjenje naziva "srbijanski jezik" ili alternativa (po toj vasoj logici) bi bila da se, eto, zove bosnjacki jezik, ali onda i Srbi u BiH i Hrvati govore bosnjackim jezikom... apsolutno isto, a ne kao Hrvati ili Srbi u susjednim nam drzavama... Naravno, to mislim ironicno. Svako ima pravo da svoj jezik naziva onako kako zeli. Bolje vam je brisite ove nebuloze i provokacije. Nije vase da se mijesate u lingvistiku, bavite se politikom, sto ustvari radite pod krinkom lingvista.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 109.175.124.168 (razgovor • doprinosi) 15:25, 9. travnja 2014. (CEST)

Prema Državnom zavodu za statistiku RH, odnosno popisu stanovništva 2011 je bosanski jezik.[1]

U natuknici "Bosna i Hercegovina", Hrvatska enciklopedija jasno kaže:[2]

Danas su u BiH službeni standardni jezici bosanski, hrvatski i srpski.

i navodi također "S. Halilović, Pravopis bosanskoga jezika, 1996; A. Isaković, Rječnik bosanskoga jezika, 1995".

Itd., stanje je prilično jasno, manje-više bilo koje pretraživanje daje prednost nazivu "bosanski jezik", uključujući tu i "hrcak.srce.hr". To što neki misle da to nije najbolji naziv može se spomenuti u članku - dapače, već je spomenuto. GregorB (razgovor) 15:42, 10. travnja 2014. (CEST)

Dobro, a šta ćemo kad u istom članku na koji se povezuješ piše i ovo: Sveučilišta su u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru; službeni su jezici bošnjački, hrvatski te srpski; pismeno je 97,6% st. (2008), te ovo [3] što navodi Proleksis?--MaGa 22:46, 10. travnja 2014. (CEST)

Činjenica prva koja je razvidna iz linka jest da Proleksis termin "bosanski jezik" smatra sinoninom za "bošnjački jezik". Stoga (ako je Proleksis nekakvo mjerilo unatoč tome što je to tek tercijarni izvor) potrebe za dva članka o istoj temi nema. Druga činjenica jest da su oba naziva u upotrebi (jednako ili ne, ne znam jer nisam proučavao) i da se stoga oba moraju spomenuti u uvodu našeg članka na Wikipediji. Timbouctou (razgovor) 22:54, 10. travnja 2014. (CEST)

Znači, velika je šteta što to piše tek u četvrtom odlomku članka?--MaGa 23:00, 10. travnja 2014. (CEST)

U četvrtom odlomku napisan je cijeli nepotreban esejčić (bez izvora) koji nam objašnjava kako se naziv "bosanski" pogrešno koristi. A sudeći upravo po Proleksisu, radi se o sinonimu. Naš članak ga ne tretira kao sinonim, a trebao bi. A sinonimi idu u prvu rečenicu članka, vjerojatno si primijetio dosad. Timbouctou (razgovor) 23:07, 10. travnja 2014. (CEST)

Da, sinonimi odnosno alternativni nazivi se normalno navode u prvoj rečenici članka.

U HE navodio sam što kaže poglavlje "Jezik" jer me tamo uputila natuknica "bosanski/bošnjački jezik".[4] Tercijarni izvori nisu idealni za ono što nama treba, ali su izvori visoke kvalitete koji su usto obično nedvosmisleni (ne i u ovom slučaju, nažalost). Bolji argument je ffzg.unizg.hr (bosanski vodi 45:5) i hrcak.srce.hr (bosanski vodi 67:10). Znam da je ovo relativno gruba metoda, ali koji bi uopće bio argument (grubi ili profinjen, svejedno) u korist "bošnjačkog jezika"? GregorB (razgovor) 23:31, 10. travnja 2014. (CEST)

Da trebalo bi obrisat onaj drugi članak. Sad neko se mučio i tamo, pa treba srediti ,prebaciti korisno pod bosanski, i onaj drugi obrisati. Daj to na glasovanje. pPa kad se zdogovorimo čemo maknuti. --Zeljko (razgovor) 17:47, 10. travnja 2014. (CEST)

Pogledat ću kakva je situacija s drugim člankom, tj. što sa sadržajem. GregorB (razgovor) 18:29, 10. travnja 2014. (CEST)

Uh... Bosanski jezik je većim dijelom esej (M.H.). Ne može se reći baš da je za brisanje, ima dosta toga što bi se moglo iskoristiti, ali čini mi se dosta težak posao to sve pospajati.

Jedna mogućnost je (privremeno?) preseliti taj članak na neko drugo ime, npr. Povijest bosanskoga jezika - malo seljačko rješenje, ali relativno jednostavno. Stvar je komplicirana, tako ne bih pokretao glasovanje dok ne čujemo još koje mišljenje. GregorB (razgovor) 19:01, 10. travnja 2014. (CEST)

Nije da se želim nešto puno miješati u ovu stvar ali nitko drugome ne nameće niti treba nametati kako će svoj jezik nazivati, važno je kako će ga drugi ljudi nazivati na svojim jezicima. To je isto kao kad bih ja otišao na englesku wikipediju i tražio da se Croatian language preimenuje u Hrvatski jezik ili da se članak Croatia preimenuje u Hrvatska. Ono što treba naći nije kompromis suradnika nego točan stav koji zastupaju hrvatski lingvisti po ovom pitanju i točno navesti u izvorima. Ako je to "Bosanski jezik" ili "Bošnjački jezik" nema uopće veze za hrvatsku wikipediju, samo treba naći odgovor kakav stav zastupaju hrvatski lingvisti i po tom stavu neka se članak doradi i imenuje. Mislim da admini nisu trebali dopustiti da se dva istovjetna članka nađu na ovoj wikipediji jer će jedan na kraju trebat brisati. A što se tiče vandalizma na ovom članku, kad se nađe dokaz i izvori hrvatskih lingvista i predoče se adminima najbolje bi bilo da se članak zaštiti zaključavanjem.--Éber Donn (razgovor) 19:28, 10. travnja 2014. (CEST)

Iz Hrvatske enciklopedije:

Danas su u BiH službeni standardni jezici bosanski, hrvatski i srpski. Hrvatski i srpski ne razlikuju se od jezične prakse u Hrvatskoj i Srbiji. Muslimani Bošnjaci prihvaćaju bos. jezik, kojemu bi zato točnije odgovarao naziv bošnjački. On se naslanja u načelu ponajprije na domaće tradicije i danas već posjeduje osnovne priručnike (S. Halilović, Pravopis bosanskoga jezika, 1996; A. Isaković, Rječnik bosanskoga jezika, 41995).

To kaže Hrvatska enciklopedija. Pravopis bosanskoga jezika i Rječnik bosanskoga jezika su djela, čiji se naslovi ne prevode! --Mostarac (razgovor) 00:20, 11. travnja 2014. (CEST)

Hrvatska enciklopedija može slobodno nagađati u drugoj rečenici natuknice koji bi naziv "točnije odgovarao" za taj pojam. No u prvoj rečenici jasno kaže da su "službeni standardni jezici bosanski, hrvatski i srpski". Dakle slijedeći primjer Hrvatske enciklopedije, naš članak trebao bi se zvati "Bosanski jezik", dok bi "bošnjački" trebao biti naveden kao sinonim dotičnog u prvoj rečenici. Nemam pojma o kakvom prevođenju govoriš - pridjev "bosanski" je dio standardnog hrvatskog jezika (kao i pridjev "bošnjački"). Te dvije riječi nemaju isto značenje, no termini "bosanski jezik" i "bošnjački jezik" očito imaju. Timbouctou (razgovor) 00:36, 11. travnja 2014. (CEST)

Termin "bosanski jezik" možemo preusmjeriti na ovaj članak, ali ime članka mora ostati "bošnjački jezik"! Ima tu dobra materijala: http://web.archive.org/web/20080619103450/http://www.rastko.org.yu/filologija/odbor/odluka001.html --Mostarac (razgovor) 01:12, 11. travnja 2014. (CEST)

"Mora" je riječ koju bi u raspravi trebalo izbjegavati u ovom kontekstu.

HE, kao i materijal koji navodiš, argumentiraju zašto bi trebalo ovako, a ne onako. Tu slobodu uglavnom imaju sekundarni izvori. Međutim, enciklopedija kaže kako jest, a jest onako kako kaže glavnina pouzdanih izvora.

Rekao bih da Rastko, kao i HE, u logici svoje argumentacije suštinski griješe, ali ovdje je potpuno nebitno griješe li ili ne, tako da ne vidim potrebu za pobijanjem. GregorB (razgovor) 02:09, 11. travnja 2014. (CEST)

Dapače, i Rastko i HrvEnc samo potvrđuju da je uvriježeni naziv za temu ovog članka "bosanski jezik" (jer upravo zato i argumentiraju tezu kako bi bolji bio naziv "bošnjački jezik"). Samim time oba izvora (a i Proleksis se slaže kao treći) smatraju da je riječ o sinonimima, što znači da je naš esej Bosanski jezik samo content fork ovog članka. Timbouctou (razgovor) 03:58, 11. travnja 2014. (CEST)

┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Ustav BiH ne navodi službene jezike:

• http://www.ohr.int/dpa/default.asp?content_id=372

Ustav Federacije BiH navodi službene jezike, pri čemu je važno napomenuti kako se engleski naziv 'Bosnian language' uvrstio u Ustav Federacije BiH tek 19. 4. 2002. (i to ukazom jednoga čovjeka). Prije toga u Ustavu Federacije BiH pisalo je ovako: (1) The official languages of the Federation shall be the Bosniac language and the Croatian language. The official script will be the Latin alphabet.

U Ustavu Republike Srpske bošnjački jezik nije uvršten pod tim nazivom, niti pod nazivom "bosanski jezik", već isključivo pod nazivom: jezik bošnjačkog naroda.

Prije je u Ustavu Republike Srpske bilo navedeno: U Republici je u službenoj upotrebi srpski jezik ijekavskog i ekavskog izgovora i ćirilično pismo, a latinično pismo na način određen zakonom.

Iz tih izvora je razvidno kako u službenoj uporabi nije pojam "bosanski jezik", ni u Ustavu Bosne i Hercegovine, niti u Ustavu Republike Srpske. U Ustav Federacije BiH upisan je dekretom, po dvojbenoj proceduri, jer je Ustav FBiH reguliran prije svega Washingtonskim sporazumom.

Hrvatska enciklopedija:

• bošnjački jezik →

• a dobro je pročitati i članak slavenski jezici nakon toga se za poseban status izborio i bošnjački jezik (jezik bos. muslimana, koji oni nazivaju bosanskim)
  • Članak slavenski jezici je također iz Hrvatske enciklopedije Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže.

Proleksis:

• bosanski jezik → bošnjački jezik

• bošnjački jezik
• Bosna i Hercegovina (napomena: u okviru navodi službene jezike)

• bošnjaštvo (napomena: spominje i jezik)

Ne trebaju se spominjati "oba" naziva, jer postoji samo jedan standardni naziv za taj jezik. Lijepo je naveden i Hrvatski pravopis Matice hrvatske. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 4.56, 11. maloga travna 2014. (SEV)

Nebitno je koji je "standardni naziv" - Wikipedija naslovljuje članke koristeći najčešće korišten termin u pouzdanim izvorima za pojam o kojemu članak govori. A "bosanski" je po svemu sudeći barem jednako čest - ako ne i češći - od "bošnjački" za ono o čemu ovdje govorimo. Timbouctou (razgovor) 05:31, 11. travnja 2014. (CEST)

I btw dok ustav BiH ne navodi jezike, ustav FBIH koji je, čini se, nepromijenjen od ožujka 1994. kaže da su "službeni jezici Federacije bosanski jezik i hrvatski jezik". U amandmanima na taj ustav na engleskom jeziku iz 2002 koje si ti upravo citirao navodi se "The official languages of the Federation of Bosnia and Herzegovina shall be: Bosnian language, Croat language and Serb language.". Ako je točno da je do 2002. u engleskoj verziji ustava FBiH pisalo "Bosniac" onda se ovo čini samo kao korekcija prijevoda. Što opet znači da je trend nazivanja jezika "bošnjačkim" u opadanju. Kako ti kažeš, "ukazom jednog čovjeka". Timbouctou (razgovor) 05:43, 11. travnja 2014. (CEST)

Ovdje možeš pročitati da nije točno kako je Ustav Federacije Bosne i Hercegovine nepromijenjen (u dijelu koji govori o jezicima) od ožujka 1994. [5] [6] Avdo Čampara kao tajnik Ustavne komisije (Komisije za ustavna pitanja) Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine nije ovlaštena osoba za bilo kakve promjene Ustava Federacije BiH. U izvorniku Ustava na engleskome jeziku (kako je dogovoreno u Beču) pisalo je Bosniac language, da bi to promijenio Wolfgang Petritsch (19. 4. 2002.). Tebi se to može činiti kao "korekcija prijevoda", ali tako nije bilo niti tako može biti. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13.24, 14. maloga travna 2014. (SEV)

U gore navedenom članku o slavenskim jezicima H. enciklopedija kaže "nakon toga se za poseban status izborio i bošnjački jezik (jezik bos. muslimana, koji oni nazivaju bosanskim)". Sama H. enciklopedija je nedosljedna, kao što smo vidjeli, ali osnovni problem je u tome što ga i Hrvati uvjerljivom većinom nazivaju bosanskim, i to u nekakvim pouzdanijim izvorima (v. gore ffzg i hrcak). Što se lektoriranih izvora tiče, mogu nastaviti dalje: Jutarnji 98:6, Večernji 74:15, Slobodna 593:127, sve u korist bosanskoga. Nema dokaza da je u ijednoj sferi od značaja u Hrvatskoj dominantni naziv "bošnjački jezik". GregorB (razgovor) 11:44, 11. travnja 2014. (CEST)

Dakle, ovo iznad što je Nesmir napisao svjesno zanemaruješ, uključujući i pravopis u izdanju MH, a daješ prednost tiskovinama? Svašta. Po kojoj logici je broj pojavljivanja u tiskovinana izvor za enciklopedijski članak? Daj dodaj još i 24 sata, i SN, a možeš i Plavi oglasnik.--MaGa 12:05, 11. travnja 2014. (CEST)

Nesmir kaže "Lijepo je naveden i Hrvatski pravopis Matice hrvatske." Ne razumijem gdje je naveden i što je točno navedeno. GregorB (razgovor) 13:41, 11. travnja 2014. (CEST)

Malo se prekomotno ponašaš, tebi izgleda moram kačiti zvono na sve?! [7]--MaGa 14:04, 11. travnja 2014. (CEST)

Ne znam što znači "prekomotno", nemam navedeni pravopis niti mogu naći da se negdje nešto navodi, uključujući tu i poveznicu koju si priložio. Međutim, (skoro) nebitno je što pravopis kaže, evo zašto. Pitanje "bošnjački" ili "bosanski" jezik nije pravopisno pitanje, pa ga pravopis sam po sebi ne može uređivati. Nadalje, pravopis već kao preskriptivni izvor može biti nepouzdan upravo u situacijama kada izlazi iz svog djelokruga i postaje jezični savjetnik. Npr. ja tu negdje na polici imam BFM pravopis koji s "Novi Zeland" upućuje na "Nova Zelandija". (Ne šalim se.) Zar bismo trebali na temelju tog "savjeta" preimenovati članak o Novom Zelandu? Ili ćemo davati prednost tiskovinama u odnosu na pravopis i baciti pravopis u smeće? Ako bih u navedenom slučaju morao birati, apsolutno ovo drugo.

Moje citiranje dnevnog tiska je sekundarni argument (i tu očito nisam bio jasan): želio sam ilustrirati da u svim sferama, čak i onim manje formalnim, kao što je dnevni tisak, prevladava "bosanski". Da u formalnoj sferi, kao što su materijali koje možemo naći na stranicama Filozofskog fakulteta te u stručnim člancima na hrcak.srce.hr, također prevladava "bosanski", već sam ilustrirao, i spominjem to već treći put, ali ne vidim da se itko na to osvrće.

Kako znamo da je "Nova Zelandija" (za enciklopediju) pogrešan savjet, kao i "bošnjački"? Po tome što stvarnost dominantno govori drukčije. GregorB (razgovor) 14:45, 11. travnja 2014. (CEST)

Da, zanimljivo je kad mediji za sportaša ili reprezentaciju (ili nešto treće)kažu da je bosanski, a drugi dio imena države kao da ne postoji. Čudo je šta se sve može naučiti u medijima, pogotovo kad baciš pravopis u smeće. To što nešto prevladava ne znači da je to točno i ispravno.--MaGa 19:32, 11. travnja 2014. (CEST)

Gregor ti si to iznova pokrenuo. Reao sam ti da daš na glasovanje. Članak može biti samo jedan. Sve korisno se sa onog drugog prebaci i sredi. Jedan je drugom sinonimni naziv. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Zeljko (razgovor • doprinosi) 09:23, 11. travnja 2014.

Pitanje nije sasvim jednostavno, kao što rekoh. Ne vidim glasovanje kao nekakav čarobni način da se začas dođe do odgovora, bez rasprave i argumenata. GregorB (razgovor) 11:22, 11. travnja 2014. (CEST)

Na engleskoj Wiki se prednost uvijek daje učestalosti termina u izvorima za koje se pretpostavlja da su lektorirani (dakle da ih je već pregledao netko tko se u jezik razumije bolje od anonimnih wikipedista). No to proizlazi iz engleske lingvistike koja je tradicionalno deskriptivna i koja se više voli baviti opisivanjem kako se jezik koristi nego propisivanjem kako bi se "trebao" koristiti, pa i naslove biramo tako da budu najlogičniji čitateljima i onome što upisuju kad ih zanima članak o određenoj temi. U Hrvatskoj je to tradicionalno obrnuto, Hrvati se uglavnom bave dresiranjem jedni drugih u pravilnoj uporabi jezika, pa je valjda i logično da su sličan stav na Wikipediju donijeli i hrvatski wikipedičari. No ako i preskočimo očito pitanje kako to pomaže čitatelju (treba li čitatelj koji traži članak na hr wiki to činiti s pravopisom u rukama?) onda ostaje pitanje po čemu je baš pravopis MH bolji, mjerodavniji, državotvorniji ili domoljubniji od ostalih 6 (7?) pravopisa koji su u upotrebi. Ili da skratimo raspravu - apsolutno svi navedeni izvori smatraju da su ta dva termina više ili manje sretni sinonimi. Koliko je još dokaza potrebno da ih se tako i tretira na hrvatskoj wikipediji i da se drugi, također korišten, naziv navede u prvoj rečenici? Timbouctou (razgovor) 12:34, 11. travnja 2014. (CEST)

Dobro. Ja sam dolje ispod iznesao loginčni argument, argument prava na jezik koji je priznat. Iznesite vi svoje--Zeljko (razgovor) 12:51, 11. travnja 2014. (CEST)

Budi tako dobar: ili ja slabo vidim, ili ne vidim da je netko osporio premještanje nečega iz nekog odlomka u neki? Zašto se prikazuje nešto što nije? Što se tiče pravopisa, imam dva. U jednom se spominje, u drugom ne, bar ja nisam našao. Glupo mi je uopće spominjati pravopis koji ne govori ništa po toj temi. Za druge ne znam, ali bih volio da se netko potrudi pa pogleda, umjesto da ovdje citira raznorazne tiskovine i druge neprihvatljive izvore. Davati prednost tiskovinama u odnosu na pravopis je totalno besmisleno. Bacimo onda sve pravopise u smeće i vodimo se jezikom tiskovina. Svašta.--MaGa 12:57, 11. travnja 2014. (CEST)

Budi tako dobar i pročitaj tuđe poruke prije nego ih komentiraš. Ne radi se o "premještanju" iz jednog odlomka u drugi već o definiciji dvije riječi kao sinonima. Hrvatska Wikipedija tvrdi da su dva pojma za istu stvar zapravo različiti po značenju iako ne postoji nijedan izvor koji to tvrdi. Drugo - ako u najčešće korištenim pravopisima nečeg nema zaključak nije ajmo tražit pravopis koji se sjetio to spomenuti. Zaključak je da to nešto nije regulirano. Treće - GregorB nije "citirao raznorazne tiskovine" nego je iznio statističku analizu najčitanijih tiskovina. Volio bih vjerovati da razumiješ razliku. Prosječan osnovnoškolav koji želi nešto saznati o trećem jeziku u Bosni upisat će u tražilicu "Bosanski jezik" - i umjesto ovog članka dobit će esej Mir Havena o povijesti Bosne i političkim pitanjima. Zašto će to upisati? Zato što je baš taj termin vidio u novinama. Uostalom licemjerno je odbacivati "raznorazne tiskovine" na sajtu na kojem se pod normalno citiraju kolumne (?) opskurnih web stranica kao da se radi o pouzdanim izvorima. Ti izgleda očekuješ da mali Ivica iz četvrtog be prvo provjeri u svih 7 pravopisa kako se nešto zove pa onda to traži na hrvatskoj Wikipediji. Bravo. Sjedi pet. Timbouctou (razgovor) 15:27, 11. travnja 2014. (CEST)

Dobro, je li itko osporio premještanje/definiciju već čega iz četvrtog u prvi odlomak? Upri prstom i citiraj tko i gdje. Ja ne vidim da je itko osporio. Mali Ivica iz četvrtog be (a i mala Marica iz trećeg de) sa sigurnošću ne čita novine (odakle ti to?) i sigurno neće tražiti bosanski jezik, jer u školi uči da je treći narod u BiH bošnjaci. Po logici neće tražiti bosanski jezik jer neće povezati ta dva pojma. Po tvojoj logici možda će onda tražiti i hercegovački jezik. K vragu, možda se u priču uplete i duvanjski, jer nikako se ne mogu dogovorit je li Duvno tamo ili 'vamo. Tko zna, kad bude u osmom ce (a Marica sedmi ef) i kad shvati teritorijalni ustroj, možda će tražiti federacijski i republičkosrpski jezik. Sjedi, 5 i tebi, ali iz zalaganja.--MaGa 19:32, 11. travnja 2014. (CEST)

Hercegovački, duvanjski, federacijski i republičkosrpski jezik nitko nikad nije nigdje spomenuo. Bosanski jest. Dapače, spominje se čak i u tekstovima u Vijencu kojeg izdaje MH, ista ona koja je tiskala pravopis na kojeg se pozivaš. Ali nema veze, ako je tvoja predodžba čitatelja Wikipedije netko tko živi u vakuumu i osim Wikipedije ne čita ništa drugo, čemu onda uopće izvori? Ionako ih mali Ivica "sa sigurnošću ne čita". Timbouctou (razgovor) 00:28, 12. travnja 2014. (CEST)

Timbouctou, padaš kao kruška. Mali Ivica (a i mala Marica) bi trebali učiti iz Školskog rječnika hrvatskog jezika iz 2012. (a ne iz novina!) koji jasno kaže na 42. stranici: bošnjački...1. koji se odnosi na Bošnjake 2. (u im. funkciji)(jd. m.) jez., službeni jezik u dijelu Bosne i Hercegovine i narodni jezik Bošnjaka. Pretpostavljam da će odgovor tebe, Gregora i onog padobranca WikiLitea biti učestalost pojave u dnevnim tiskovinama, tako da su po vama autori rječnika bespotrebno tupili tolike godine, jer vama niti ovaj izvor neće dokazati neke stvari. U pauzi pregledavanja učestalosti pojave nekog izraza možete pročitati i ovo [8]--MaGa 19:11, 12. travnja 2014. (CEST)

Poštedi nas neprimjerenih komentara. "Padaš kao kruška" i "onaj padobranac" spada u razgovorni repertoar desetogodišnjaka. Što se tiče pravila o nazivanju članaka, ono što ti opisuješ kao pravilo "po nama" je zapravo pravilo Wikipedije, sviđalo se to nekome ili ne. To što si ti uspio postati admin bez da poznaješ pravila samo je još jedan simptom raširenosti problema. A mali Ivica sigurno ne čeka da mu o obrazovanju odlučuje anonimna osoba s internetskom vezom konstatacijama što bi on trebao ili ne bi trebao čitati. Timbouctou (razgovor) 11:15, 13. travnja 2014. (CEST)

Zanimljivo je kako uporno izbjegavaš dokaze crno na bijelo pravdajući se u ovoj raspravi sasvim nebitnim detaljima. Niti valja pravopis, niti rječnik, niti Proleksis, jer, to su očito pisali ljudi od kojih ti sigurno više znaš i umiješ. Što se tiče padobranaca, stvar je već prije viđena. Vrlo prozirno.--MaGa 11:46, 13. travnja 2014. (CEST)

»Na engleskoj Wiki se prednost uvijek daje učestalosti termina u izvorima za koje se pretpostavlja da su lektorirani (dakle da ih je već pregledao netko tko se u jezik razumije bolje od anonimnih wikipedista). No to proizlazi iz engleske lingvistike koja je tradicionalno deskriptivna i koja se više voli baviti opisivanjem kako se jezik koristi nego propisivanjem kako bi se "trebao" koristiti, pa i naslove biramo tako da budu najlogičniji čitateljima i onome što upisuju kad ih zanima članak o određenoj temi. U Hrvatskoj je to tradicionalno obrnuto,«

Već poznato i viđeno. Zašto to spominješ? Zašto bi mišljenje nekog poluobrazovanog kolumnista bilo mjerodavno???--Àntó Añtó 09:30, 12. travnja 2014. (CEST)

Hrcak.srce.hr 67:10 u korist bosanskog. Tamo su članci iz znanstvenih časopisa koji su prošli lekturu i recenziju, ne "mišljenja poluobrazovanih kolumnista". Što ćemo s tim? GregorB (razgovor) 12:06, 12. travnja 2014. (CEST)

Uostalom: nitko se ne poziva na mišljenje jedne osobe. Stanje kao što je u Slobodnoj Dalmaciji (593:127, drugi dnevni listovi slično) ne može se objasniti nekakvom epidemijom nepismenosti ili neznanja. GregorB (razgovor) 13:21, 12. travnja 2014. (CEST)

Odakle vadiš te brojke, GregoreB?
Čak i da je točna teza o "većini", to spada u argumentacijsku pogrješku "argumentum ad populum", argumentacijsku pogrješku koja sadrži pogrešnu pretpostavku da je popularnost nečega mjera ispravnosti ili kvalitete određene ideje odnosno argumenta; podvrsta ove pogreške oslanja se samo na broj odnosno većinu (argumentum ad numerum) da bi opravdala zaključak.[9]
Što se tiče znanstvenih časopisa, uzmi u obzir da hrvatski znanstveni časopisi objavljuju i priloge na srpskom, zatim na bošnjačkom i na crnogorskom jeziku, pa je tako i bošnjačko nazivlje završilo u hrvatskim časopisima ([10] Ismail Palić ; Filozofski fakultet, Sarajevo , [11] Jasmina Hanić ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Tuzli ).
O tome je li "bošnjački" ili "bosanski", o ovome su primjerice pisali Brozović [12] i [13], a ima još toga.

• Hrv. enciklopedija kaže "Muslimani Bošnjaci prihvaćaju bos. jezik, kojemu bi zato točnije odgovarao naziv bošnjački"[14].
  
• Brozović je napisao u članku Odnos hrvatskog i bosanskoga odnosno bošnjačkoga jezika "Prema tome, Hrvati imaju pravo nazivati jezik svojih susjeda Bošnjaka bošnjački. Po najčešćem obrascu da je jezik Francuza francuski, Talijana talijanski, Nijemaca njemački, Rusa ruski, pa onda i Hrvata hrvatski i Srba srpski, i na koncu, jezik Bošnjaka bošnjački . Dalje u tekstu jezik naziva "bošnjačkim". I u sažetku stoji "Relations Between the Croatian Language and the Bosnian Language, i. e. The Bosniac Language (engleski naslov). Sažetak - The Muslim Bosniacs are entitled to develop their own standard language and to name it 'Bosnian language' if they wish to do so. Since the term 'Bosnian language' might imply that it is the standard language of the Bosnian Croats and of the Bosnian Serbs as well, they ought to call it more precisely the ' Bosniac language .
  
• U članku Šimuna Muse [15] Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini s obzirom na njegov zakonski i stvarni položaj u društvu autor je zapisao:
  

"Pitanje naziva »bosanski jezik« pitanje je koje će sigurno još dugo biti tema polemika, ali je neprijeporno da svaki narod može zvati svoj jezik kako smatra da ga treba zvati (Brozović 1999b:15/16), iako je uobičajeno da se naziv jezika izvodi iz naziva naroda (Nijemci — njemački jezik, Španjolci — španjolski jezik, itd.). Isto tako, svaki narod prevodi naziv stranog jezika na svoj jezik. Tako Slovaci svoj jezik zovu slovenskim, a Hrvati ga prevode kao slovački, Bošnjaci svoj jezik zovu bosanskim, a Hrvati ga zovu bošnjačkim, itd. Zašto se u hrvatskom prijevodu Ustava Federacije BiH bošnjački jezik naziva bosanskim, objasnio je sudac Vrhovnog suda Federacije BiH Mirko Bošković u svom članku pod nazivom Tajnikov doprinos nazivu bosanski jezik objavljenom u glasilu Matice hrvatske iz Mostara, Motrišta, broj VII(1998)"
"Zajednički imenitelj u devet županija jest preuzimanje gore navedenog članka 6. Ustava Federacije BiH, s tim da s u hrvatskom prijevodu Ustava Županije posavske (članak 10.), Zapadno-hercegovačke županije (članak 10.), Hercegovačko-neretvanske županije (članak 8.) i Hercegbosanske županije (članak 10.) ispravno upotrebljava naziv »bošnjački jezik«. "
Na današnje medije vrlo se je nezahvalno pozivati kao izvor. Niti su novinari školovani kao nekad, malo tko ima lektore, pravopisnih i jezičnih pogrješaka je na tone, a sadržajne netočnosti pune stranice sa šalama u stručnim listovima. Nažalost, u medijima su česte i namjerne sadržajne netočnosti radi ostvarivanja nečijih ciljeva odnosno stjecanja materijalne koristi putem zavaravanja javnosti. S druge strane, mediji odražavaju (jezičnu) politiku njihovih vlasnika pa ima medija regionske ideologije u kojima školovaniji kadrovi pišu sukladno toj ideologiji koja ne odražava hrvatsku jezičnu zbilju. Neki su mediji zadnjih 8 godina pretrpili velike promjene u uredništvima i/ili novinarskom kadru [16], Slobodna Dalmacija sasvim drukčije piše otkako je prodana EPH-u, Večernji je malkice drukčiji od onog od dana uoči prvostupanjske presude Gotovini, Vjesnik moćnici nisu htjeli spasiti a bio je vrlo visoke jezične razine. Kubura (razgovor) 02:27, 18. travnja 2014. (CEST)

Prema meni bošnjački bi pripadao Bošnjacima, stvar etničkog prava na jezik ako su Hrvatina i Srbima priznati njihovi jezici u BIH

Prema meni bošnjački bi predstavljao jezik Bošnjaka jer Srbi i Hrvati imaju svoje nacionalne jezik, i po istom principu etničkim bošnjacima bi pripadao bošnjački jezik. Tu je problem, u BIH bi bosanski bio opet neka vrsta umjetnog jezika za sve 3 nacije, nekakav novi srpskohrvatski, i tu se Bošnjaci sa pravom bune.

No kako znate. Dajte na glasovanje, odglasujte pa da obrišeno drugi članak i riješimo to pitanje. --Zeljko (razgovor) 09:23, 11. travnja 2014. (CEST)

Željko, politički argumenti ne mogu se koristiti za uređivanje Wikipedije. To je tvoj osobni stav, ali enciklopedija se ne ravna osobnim stavovima već izvorima. GregorB (razgovor) 13:53, 11. travnja 2014. (CEST)

Kao što sam već spomenuo u razgovoru članka Bosanski jezik. Sadržaj s toga članka treba premjestiti na Prijepori oko imena bošnjačkog jezika, a bosanski jezik preusmjeriti na bošnjački jezik. --Mostarac (razgovor) 14:45, 11. travnja 2014. (CEST)

bosanski je politički. --Zeljko (razgovor) 14:57, 11. travnja 2014. (CEST)

bošnjački, hrvatski, srpski etc., je lingvistčki. No nas dva smo se izjasnili. neka drugi kažu svoje. --Zeljko (razgovor) 14:57, 11. travnja 2014. (CEST)

Složio bih se s Mostarcem oko preimenovanja. Nije idealno, ali je bolje nego što je sada. GregorB (razgovor) 15:02, 11. travnja 2014. (CEST)

Molim da se uzmu u obzir sva tri (3) članka koja se bave ovom temom: (1) bošnjački jezik, (2) bosanski jezik i (3) povijest jezika u Bosni i Hercegovini. Nekako mi se čini da je Mostarac do sada ponudio najmanje sporno rješenje problema. Natuknicu osnovnog članka imenovati bošnjački jezik, definiciju početi s bošnjački jezik ili bosanski jezik ..., obvezno napisati u članku poglavlje Pitanje naziva (ili nešto slično) i ukratko (!) prikazati sve strane i njihova mišljenja potkrijepljene relevantnim izvorima, a na početku poglavlja postaviti uputnicu na članak koji se opsežno bavi isključivo temom naziva, npr. Za daljnje informacije vidi pitanje naziva bošnjačkog jezika. Na hrvatskoj wikipediji nije potrebno imati nekoliko članaka o istoj temi, već pojedine, uže dijelove neke teme valja grupirati u zasebne članke ovisno o raspoloživu sadržaju koji govori o tome. Posljednje, ali ne i najmanje važno, držite se neutralne točke gledišta! Conquistador (razgovor) 16:01, 11. travnja 2014. (CEST)

Šta mislite da prebacimo glavni artikal na Bosanski jezik a da dodamo #redirect sa Bošnjački na Bosanski? I da ovo pitanje naziva bošnjačkog jezika prebacimo u glavni artikal. --WikiLite91

┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Ne bih se složio zato što bih prednost dao onim natuknicama i onim uputnicama koje navode hrvatska leksikografska vrela. Budući da je, na primjer, Hrvatsku enciklopediju pisalo 1070 autora, koji su stručnjaci u svojim domenama, onda uglavnom vjerujem u ono što su napisali. Slično je i s Proleksis enciklopedijom. No to ne znači da hrvatska wikipedija ne smije odmah u uvodu, u definiciji članka navesti oba naziva koja se rabe, tj. bošnjački jezik i bosanski jezik.

Bez obzira na sve valja imati na umu da se wikipedijski sadržaj ne stvara da ostane nepromijenjen za vječnost. Nipošto! Vrijeme će pokazati kako će se situacija razvijati i svaki je wikipedijski sadržaj podložan promjenama. Stvar je u tome da bismo mi, wikipedijski suradnici morali biti svjesni toga, ali i činjenice da wikipedijski sadržaj ne bi smio propisivati, već opisivati stvarnost. Wikipedija je tu da uputi čitatelja u neki pojam, da mu pruži neutralnu informaciju, da mu da osnovu za daljnje pretraživanje... Conquistador (razgovor) 14:05, 12. travnja 2014. (CEST)

"Bošnjački jezik" -> "Bosanski jezik"

U gornjoj diskusiji bilo je više mišljenja treba li članak sa sadašnjeg naziva Bošnjački jezik preimenovati u Bosanski jezik. Vjerujem da je manje-više sve rečeno (ali može se još dodati, naravno), pa prema Željkovoj preporuci pokrećem glasovanje. GregorB (razgovor) 14:53, 12. travnja 2014. (CEST)

ZA Prema dominantnoj upotrebi (oko pet prema jedan) u lektoriranim i recenziranim sekundarnim izvorima (v. gore). GregorB (razgovor) 14:53, 12. travnja 2014. (CEST)

PROTIV Bosanski narod ne postoji, isto kao što ne postoji bosanskohercegovačka nacija. U BiH postoje tri nacije i svatko tko osporava te tri, a gradi jednu naciju, zapravo ruši Bosnu i Hercegovinu. Najbrojniji narod u BiH se zovu Bošnjaci, a ne Bosanci. Prema tome, jezik je bošnjački. Druga je stvar kako ga oni zovu. Upravo zbog toga kako ga Bošnjaci nazivaju, a taj se naziv udomaćio i u hrvatskoj javnosti, bosanski jezik je preusmjeren na bošnjački. Ali, ponavljam, jezik bošnjačkog naroda se može zvati jedino bošnjački jezik! --Mostarac (razgovor) 14:56, 12. travnja 2014. (CEST)

PROTIV Prema već prije navedenim činjenicama: jezik kojim govoru Bošnjaci se naziva bošnjački.--Àntó Añtó 15:00, 12. travnja 2014. (CEST)

Mislim da smo s ovim preusmjeravanjem bosanski jezik na bošnjački jezik postigli baš pravi učinak. Kada utipkate taj pojam na google, on vam među prvim rezultatima, izbaci članak Bošnjački jezik, koji je ispravan naziv jezika, kojim govore Bošnjaci (većinom muslimani iz Bosne i Hercegovine). --Mostarac (razgovor) 15:01, 12. travnja 2014. (CEST)

ZA Jednostavno, naziv "bosanski" je češći u stručnoj literaturi, dok je "bošnjački" (još uvijek) u manjinskoj upotrebi. Od pregršt pravopisa kojeg imamo onaj jedan koji je uvriježen u školskoj uporabi (Babić Finka Moguš) ga ne spominje. No čak i ako je "bošnjački" ispravniji naziv (što ne znamo jer ga većina pravopisa ne spominje i ne propisuje) za Wikipediju je jači argument uvriježenost termina. Zato i imamo članke naslovljene Južna Koreja, Sjeverna Koreja, Bill Clinton, Caravaggio i mnoge druge. Timbouctou (razgovor) 15:25, 12. travnja 2014. (CEST)

Pročitaj opet moj dio. Mene kao stanovnika BiH, naziv bosanski vrijeđa. JOš nešto, vidim da je suradnik GregrB aktivan na en wiki. Zašto tamo ne braniš hrvatski jezik kao što namećeš nehrvatsko ime bošnjačkom jeziku? Što je s ovim člancima: https://en.wikipedia.org/wiki/Slavonia , https://en.wikipedia.org/wiki/Central_Croatia , https://en.wikipedia.org/wiki/Dalmatia . Suradnik Tomobe03 je napisao odlične članke o hrvatskim povijesno-zemljopisnim regijama, a neki ih je Direktor, koji se stvarno ponaša kao direktor, (hrv. ravnjatelj) pretvorio u suvremenu Trojednu Kraljevinu Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju. Čak im stavio zastave iz doba Bachova apsolutizma. Središnjoj Hrvatskoj dodao liku. Bez obzira što već posotje članci: Kingdom of Slavonia, Kingdom of Dalmatia, Kingdom of Croatia (Habsburg), Kingodm of Croatia-Slavonia koji govore o "povijesnosti" tih regija. Evo što naši leksikografi govore o tome: http://croatia.eu/article.php?lang=2&id=12. Dobro poghledaj ove karte pa ga uvjeri malo: http://croatia.eu/images/01-07/en_regije.gif NEMA SREDIŠNJE HRVATSKE KAO POVIJESNE REGIJE! http://croatia.eu/images/01-07/en_regije_danas.gif ALI JE IMA KAO SUVREMENE I NE PROTEŽE SE NA LIKU I GORSKI KOTAR! --Mostarac (razgovor) 16:26, 12. travnja 2014. (CEST)

Svakoga nešto vrijeđa. Osobno ne volim potezati izvanenciklopedijske argumente na enciklopediji (za moje viđenje tog problema v. Wikipedija:Ostavite osobne stavove pred vratima) - dok se ovdje, vidim, skoro isključivo tako argumentira - ali evo: teško ćeš me uvjeriti da su Hrvat, Srbin i Bošnjak u recimo Sarajevu osamdesetih godina govorili tri različita jezika, svatko svoj. Govorili su jedan jezik, pri čemu ćeš me isto teško uvjeriti da su Hrvat i Srbin govorili tuđim jezikom pod prisilom. Zaključak dalje svatko može izvući sam.

Ne branim hrvatski na en wiki jer mu obrana ne treba. Znam za slučaj koji spominješ: Tomobe je napisao stvarno izvrsne članke (kao i uvijek!), upao je u taj konflikt, ali realno ni zemljopis ni povijest mi nisu ni interes ni jaka strana, a u takve se stvari onda ne volim miješati. GregorB (razgovor) 18:33, 12. travnja 2014. (CEST)

http://www.vecernji.hr/svijet/niksic-halo-ba-ti-hrvati-iz-posusja-sirokog-ljubuskog-gruda-su-banda-932535 Bošnjaci imaju jako bogat vokabular toga svog bosanskog jezika. Ovako se priča na sjednici Vlade Federacije BiH, entiteta. svatko tko malo bolje poznaje situaciju, zna da su u nas entiteti gotovo države. --Mostarac (razgovor) 18:49, 12. travnja 2014. (CEST)

http://savjetnik.ihjj.hr/contact.php Poštovani korisnici mrežnih stranica Jezičnih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, želite li dobiti odgovor na jezične dvojbe, nazovite nas radnim danom od 9 do 15 sati na broj 060 622 226 (6,88 kn/min iz fiksne mreže ili 8,28 kn/min iz mobilne mreže). Neka više ljudi nazove ove stručnjake, ne možemo vjerovati samo jednom suradniku pa ćemo vidjeti što oni kažu. --Mostarac (razgovor) 18:53, 12. travnja 2014. (CEST)

I mene vrijeđa štošta i na hr.wiki i na en.wiki, no ja za razliku od tebe ne očekujem da se članci mijenjaju ovisno o mojim osjećajima. Jedini fer način za sve jest da se slijede pravila, što je, priznajem, doživljeno kao inovacija na hr.wiki. A kad smo već kod toga, nazivanje IHJJ i pitanje za kometar bi bilo originalno istraživanje. S druge strane, što ako ti IHJJ kaže nešto što tebe "vrijeđa"? Koga ćeš onda nazvati? Timbouctou (razgovor) 11:19, 13. travnja 2014. (CEST)

Vi pravite problem! Umjesto da pišete nove članke i doprinosite ovoj wikipediji, ratujete s vjetrenjačama. Preusmjeravanjem bosanskog na bošnjački je učinjeno koliko je bilo potrebno.

»Prije deset godina vodila se ista polemika koju danas potiče Dodik, u to doba akademik Dalibor Brozović bio je napadnut u Dnevnom avazu jer je tvrdio da se time što se bošnjački jezik naziva bosanskim “nesumnjivo sugerira kako je bošnjački jezik u državi ravnopravniji od druga dva zakonski i ustavno ravnopravna jezika”. Rasplamsala se polemika o tome, Muhamed Filipović, koji je uveo naziv Bošnjak, rekao je da Brozović ne polazi ni od kakvih lingvističkih pozicija, nego od političkih. No, zapravo cijelo vrijeme i nije riječ o lingvističkim pitanjima, a pitanje je koliko će stanovnici BiH, koji su ne tako davno na pitanje kojim jezikom govore, odgovarali “naški”, razumjeti od sve te mreže razlika i sličnosti i hoće li Muslimani htjeti postati Bošnjaci i reći da govore bosanskim jezikom. Kako bilo, sarajevski intelektualci svojevremeno su alarmirali javnost, tvrdili su kako se hrvatski jezik u BiH putem medija nameće Bošnjacima, čak da je to samo drugi oblik agresije! To je u dijelu Hrvata shvaćeno kao pritisak da se odreknu svog jezika.«

http://www.vecernji.hr/svijet/hrvati-i-srbi-ne-zele-da-bosnjaci-svoj-jezik-zovu-bosanski-522465 --Mostarac (razgovor) 12:25, 13. travnja 2014. (CEST)

Filipović mu je dobro rekao. Isprva sam mislio da je gornji citat nepotreban, ali u stvari dobro je da si ga dao: na neki način podupire moju poantu da Wikipedija nije politički forum, pa je stoga bilo koja vrsta političkog ili ideološkog argumenta u raspravi potpuno bezvrijedna (barem što se mene tiče). GregorB (razgovor) 13:01, 13. travnja 2014. (CEST)

PROTIV, argument je ispod --Zeljko (razgovor) 11:51, 13. travnja 2014. (CEST)

ZA Zbog uvriježenosti. Uostalom, na bosanskim univerzitetima predaje se bosanski, a ne bošnjački [17]. Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 12:07, 13. travnja 2014. (CEST)

Kakva glupost?! Na Sveučilštu u Mostaru se predaje hrvatski, a na Univerzitetu u Banjoj Luci srpski jezik. Jesu li to bosanski "univerziteti". Ovaj spomenuti, mostarski nikako ne može biti bosanski jer se nalazi u Hercegovini! Može biti jedino, bosanskohercegovački, što i jeste! Jedino sveučilište u BiH! --Mostarac (razgovor) 12:25, 13. travnja 2014. (CEST)

Uostalom, ta tablica nije napisana na hrvatskom ... (mislin... savremeni ) Krasno kad netko strane izvore uzmia kao mjerodavne.--Àntó Añtó 12:38, 13. travnja 2014. (CEST)

Ne znam je li to kao i latinski jezik i rimska književnost, mislim na termin bosanski jezik i bošnjačka književnost [18] (bosanski jezik, ali bošnjačka književnost). -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19.39, 14. maloga travna 2014. (SEV)

Ha, ha, sve bolje od boljeg. U njemačkim školama se sigurno ne uči njemački jezik već Deutsche Sprache. Nitko ne spori kako će bošnjački jezikoslovci zvati svoj jezik, ali ovaj argument iznad je više nego smiješan.--MaGa 14:03, 13. travnja 2014. (CEST)

ZA Vjerujte ljudi, svi Hrvati u BiH, u Hrvatskoj i u cijelom svijetu (bar 90%) znaju da se jezik zove bosanski. Možete ih i pitati. Za naziv bošnjački bi možda samo rekli kroz zafrkanciju. Taj jezik je jezik Bošnjaka ali i drugih ljudi koji smatraju BiH svojom državom. Mislim, fakat je glupo polimizirati oko ovoga. --WikiLite91 (razgovor) 15:27, 13. travnja 2014. (CEST) Suradnički glas nije važeći prema pravilima glasovanja.--MaGa 21:48, 17. travnja 2014. (CEST)

Tko si ti da ti vjerujem? Nek svećenik? Znači da pitamo sve Hrvate (bar 90%) kako oni govore bošnjački ili bosanski? Napiši zadaću pa se vrati. Pozdrav! --Mostarac (razgovor) 18:37, 13. travnja 2014. (CEST)

Uostalon, imaju li uopće pravo glasa suradnici s manje od 20 uređivanja??? WikiLite91 ih ima manje od 20 i pola su naovoj stranici za razgovor [19] Àntó Añtó 09:40, 14. travnja 2014. (CEST)

Nemam puno edita, jer mi je ovo novi account. Na starom sam imao dosta. Al kad vidim ovu nepravdu da se bosanski jezik naziva pogrešnim imenom od naroda kojeg sam smatrao prijateljskim (kao i većina vamo), onda mi upre krv u oči i ništa mi se ne edituje. Desničari vladaju ovim portalom i dok se god ovo ne promijeni ja ne odustajem. --WikiLite91 (razgovor) 20:30, 14. travnja 2014. (CEST)

Pored već postojećeg upozorenja na tvojoj SZR, opet upozoravam. Ovdje se iznose stavovi u ime pojedinaca, a ne u ime bilo kojeg naroda, i bilo kakav oblik generalizacije (u bilo čije ime) nije poželjan. Wikipedija nije nikakav portal i njom ne vladaju nikakvi desničari. Ako je to način iskazivanja neslaganja s drugima kojim ne dijele tvoje mišljenje, savjetujem ti da odustaneš. O tvojoj demokratičnosti i uvažavanju tuđeg mišljenja dovoljno govore tvoja početna uređivanja na ovoj wikipediji. Hvala na pažnji.--MaGa 22:35, 14. travnja 2014. (CEST)

WikiLite91 , molim te , bez te patetike. TI ionako nisi dosad ništa editovao izuzev na ovoj stranici pa mislim da će hr.wiki preživiti takav "gubitak".--Àntó Añtó 09:49, 15. travnja 2014. (CEST)

• Neka nisam, molim bez prozivke, imam pravo da ja radim šta hoću dok god je u skladu sa pravilima Wikipedije. --WikiLite91 (razgovor) 10:12, 15. travnja 2014. (CEST)

Protiv. Glasovanje nije regularno, već se prema Wp:Rp#Provedite_anketu traži anketa i to po mogućnosti nakon neslužbenoga posredovanja. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13.10, 14. maloga travna 2014. (SEV)

Protiv. Ne slažem se sa šemom glasovanja. Ovako netko može ustrajati na tome da se članak o planeti Zemlji nazove "Velika plava lopta", dođe s vojskom birača, pokrene glasovanje i ako zajednica ne prati što se zbiva na nekoj stranici, ovakva bi šala mogla i proći. Kubura (razgovor) 01:01, 18. travnja 2014. (CEST)

Bošnjački

Jezik se zove Bošnjački, i samo bošnjački, a ovdje je i potvrda za to Vidi — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Zeljko (razgovor • doprinosi) 11:51, 13. travnja 2014.

Evo prenijet ću taj dio teksta (rečenice): ... nakon toga se za poseban status izborio i bošnjački jezik (jezik bos. muslimana, koji oni nazivaju bosanskim)... Ne znam što tu nije jasno našim wikijezikoslovcima?! Evo ja ću im objasniti, Bošnjaci tako nazivaju svoj jezik jer to vodi korijen iz politike njihovih političkih vođa, a to je unitarna Bosna i Hercegovina. Hrvati i Srbi taj jezik nazivaju bošnjačkim. Hrvatska enciklopedija je jasno to navela. --Mostarac (razgovor) 12:29, 13. travnja 2014. (CEST)

Bosanci(tj. Bošnjaci) jezik Hrvata nazivaju hrvatski, jezik Srba srpski... Red je da se uvaži mišnjenje samih gvornika jezika, dakle da se jezik Bosanaca/Bošnjaka naziva bosanski, a za bošnjački staviti preusmjerenje. Vas dvojica samo gledate kako ćete ubaciti nacionalizam u ovu Wikipediju... Bolje bi vam bilo da se uhvatite pisanja novih članaka na vašoj 'lipoj' hrvatskoj Wikipediji. Čast izuzecima kao što je ova velika ljudina GregorB. --WikiLite91 (razgovor) 15:43, 13. travnja 2014. (CEST)

Hahaha kako su Bosanci postali Bošnjaci (tj.). Bosanac je regionalna pripadnost, i to može biti i Bošnjak, Srbin, Hrvat, Rom, Židov itd. Isto kao i Hercegovac. Ne postoje Bosanci i Hercegovci kao nacija. Što bih ja onda bio Hercegovac (tj. Hrvat)? --Mostarac (razgovor) 18:33, 13. travnja 2014. (CEST)

Wikipedija: identifikacija pouzdanih izvora

Dragi kolege suradnici, vjerujem da bi bolje bilo da se odmaknete korak unatrag od ovog problema i da se prvo dogovorite koji su to izvori koje smatrate pouzdanim za utvrđivanje neke činjenice, u ovom slučaju naziva jednog jezika. Naravno, budući da je ovo hrvatska wikipedija i da ona pretežito prikazuje natuknice rabeći hrvatsku terminologiju, onda hrvatska vrela imaju prednost u odnosu na ona pisana drugim jezikom. Konkretno, je li periodika pouzdan izvor, jesu li leksikografska djela pouzdan izvor, što bi moralo imati veću težinu itd. itd. Naravno, ovo pišem samo zato da se lakše dogovorite isključivo o (1) natuknici (nazivu članka) i eventualno (2) kategoriji. Definicija i tijelo članka pružaju veću slobodu pisanja naziva! Prije kraja, vjerujem da bi se dogovor lakše postigao ako bi se prvo kvalitetno napisao članak koji se bavi isključivo nazivom jezika, pritom naravno poštujući wikipedijska pravila pisanja članaka. Zapamtite: sine ira et studio! Conquistador (razgovor) 12:30, 13. travnja 2014. (CEST)

Ovo konkretno pitanje se, vjerujem, ne bi lako riješilo čak i kad bismo imali savršeno napisanu formalnu smjernicu o nazivima članaka, upravo iz razloga koje navodiš (višekriterijsko odlučivanje, gdje nijedna smjernica ne može dati gotovo rješenje). U našem slučaju imamo sekundarne izvore "višeg" (stručni i znanstveni časopisi) i "nižeg" ranga (dnevni tisak), te tercijarne izvore (enciklopedije). En wiki npr. kaže za sekundarne izvore:

Wikipedia articles usually rely on material from reliable secondary sources. Articles may make an analytic or evaluative claim only if that has been published by a reliable secondary source. (en:WP:PSTS)

a za tercijarne:

Reliably published tertiary sources can be helpful in providing broad summaries of topics that involve many primary and secondary sources, and may be helpful in evaluating due weight, especially when primary or secondary sources contradict each other. Some tertiary sources are more reliable than others, and within any given tertiary source, some articles may be more reliable than others.

Moje generalno shvaćanje je da izvori više kvalitete imaju prednost nad izvorima niže kvalitete, a sekundarni u cjelini imaju prednost nad tercijarnim. (Hrvatski izvori imaju apsolutni, ne samo relativni prioritet kad se određuje naziv članka, što ovdje nadam se nije sporno.) Enciklopedije kao što je Hr. enc. su uvijek pouzdani izvori i svakako jesu argument, ali zapravo imaju odlučnu ulogu jedino u situaciji kad se sekundarni izvori "ne mogu dogovoriti". GregorB (razgovor) 12:55, 13. travnja 2014. (CEST)

@GregoreB, svakako! Zato sam i sročio jedan od svojih prethodnih upisa ovako. U svakom slučaju ne smije se biti isključiv ni prema jednom nazivu, no za sve mora postojati i mjera i razum. Nadam se... Conquistador (razgovor) 13:14, 13. travnja 2014. (CEST)

Mislin da je jasno da sekundarni izvori daju prednost nazivu bošnjački jezik (većina jezikoslovaca)--Àntó Añtó 13:19, 13. travnja 2014. (CEST)

Gregore, za razliku od mene i drugih suradnika koji dajemo konkretne izvore, tvoji se zasnivaju na pukom prebrojavanju pojavljivanja bez obzira na okolnosti pojavljivanja. Ne znam po čemu bi se omjer pojavljivanja na nekoj stranici uzeo kao izvor. Ako osobe koje stoje iza pravopisa, rječnika, enciklopedija nisu mjerodavne, onda zaista ovo sve nema smisla i zapravo je forsiranje suprotnog mišljenja po svaku cijenu.--MaGa 14:03, 13. travnja 2014. (CEST)

Ako enciklopedija kaže nešto što stvarnost ne potvrđuje, onda su osobe koje je pišu ti koji "forsiraju suprotno mišljenje po svaku cijenu", slično kao i oni koji Novi Zeland nazivaju "Novom Zelandijom" (v. gore). Hrvatska enciklopedija želi preimenovati jedan jezik, a Babić & co. žele preimenovati jednu državu. To je u redu, imaju pravo na to, ali ogromna većina ipak kaže nešto drugo. GregorB (razgovor) 15:08, 13. travnja 2014. (CEST)

Ogromna većina (nažalost) u govoru koristi sakanje te će za masu reći težina. To je tebi dovoljan razlog da stručnjake od jezika proglasimo papcima? Osim tvoje većine i numeričkog podatka pojavljivanja u medijima ne vidim niti jedan konkretan izvor u tvoju korist.--MaGa 16:14, 13. travnja 2014. (CEST)

Ne znam o kojem pravopisu BFM govoriš, u onom iz 2010. nema traga Novoj Zelandiji.--MaGa 16:17, 13. travnja 2014. (CEST)

Četvrto izdanje iz 1996. BFM su očigledno u međuvremenu reterirali po tom pitanju. Primjer navodim isključivo kao reductio ad absurdum: da smo slušali taj pravopis, mijenjali bismo naziv članka o Novom Zelandu od izdanja do izdanja, uvodeći oblik koje nitko ne koristi, a na koncu bi od njega odustali. GregorB (razgovor) 19:59, 13. travnja 2014. (CEST)

Učitavaš stvari koje nitko nikad nije rekao. Stručnjaci mogu pisati i propisivati što god žele - u rječnicima hrvatskog žive i zrakomlati i vrtoleti i samokresi i brzoglasi i Tajske i oporabe i svakakva čudesa koje nitko u stvarnosti ne koristi. Mi, s druge strane, se ne bavimo propisivanjem "ispravnog". Stoga naslovi tu nisu da treniraju jezičnu čistoću već da čitatelj lakše nađe ono što traži. Ako većina masu zove "težina" onda članak težina treba ili biti redirect za članak "masa" ili barem imati hatnote na vrhu. Jer ne pišemo za eksperte već za obične ljude koje nešto zanima. Timbouctou (razgovor) 16:24, 13. travnja 2014. (CEST)

Ako će pola televizijskih voditelja reći da su bili sa Antom, to ne znači da je to točno i da je ispravljanje istoga u nekom članku u s Antom treniranje jezične čistoće. Kad bih ti napisao da ne znam šta je hatnote, isto bih trenirao jezičnu čistoću? Brkaš kruške i jabuke.

P.S. Eto ti pišeš čitatelj, a nekadašnji su stručnjaci (kako ti kažeš) propisivali čitaoca, pa se nitko više toga niti ne sjeća.--MaGa 16:51, 13. travnja 2014. (CEST)

Ti si taj koji miješa kruške i jabuke jer ovo nije pravopisno već terminološko pitanje. Svi znamo kako se pišu i dekliniraju pridjevi "bosanski" i "bošnjački". Što se za npr. Most dr. Franja Tuđmana ne bi baš reklo. Timbouctou (razgovor) 17:09, 13. travnja 2014. (CEST)

Daješ jedan žmigavac, a skrećeš u suprotnu stranu, tj. uredno izbjegavaš odgovore. Ja sam konkretne dokaze dao, ali tvoje još nisam vidio. Pa-pa.--MaGa 17:20, 13. travnja 2014. (CEST)

Bilo bi dobro da suradnici koji pokazuju zanimanje za ovu raspravu i za stvaranje wikipedijskog sadržaja o ovoj temi popišu ovdje što više pouzdanih izvora na hrvatskom jeziku koji navode jedan ili drugi naziv (v. pisanje bibliografskih jedinica!). Ponovit ću ono što sam već napisao: u definiciju članka valja uvrstiti oba naziva jer su oba potvrđena u hrvatskim vrelima. Samo postojanje uputnica u hrvatskim tercijarnim izvorima (HE, Proleksis) svjedoči o tome da se oba ova naziva rabe. Budući da valja postići dogovor samo (!) o jednoj jedinoj natuknici, onda bih molio suradnike da pokažu mrvu razumijevanja i objektivnosti u tome. Dakle, o natuknici je riječ.

Ako neko djelo spominje isključivo jedan naziv, navedite ga samo pod onim podnaslovom koji spominje. Ako ima djela koja navode oba naziva bez obzira na to kojem davala prednost, navedite ih pod podnaslovom Bosanski jezik i bošnjački jezik. Conquistador (razgovor) 16:33, 13. travnja 2014. (CEST)

Ne vidim da na wikipediji na engleskome piše: Bosnian, Bosniac, Bosniak is the standardized (...). Navoditi u prvoj rečenici nazive koji ponižavaju dio govornika hrvatskoga jezika, to je potpuno neprihvatljivo. Možda pojedinci uživaju u masakriranju, možda im predstavlja veliko zadovoljstvo braniti nacionalističku politiku službenog Saraj'va koja želi nametnuti "bosanski jezik" kao kakav standardni jezik za sve žitelje Bosne i Hercegovine, te Sandžak i dijelove Republike Hrvatske te Crne Gore. Bošnjački jezikoslovci tvrde i da su hrvatski i srpski jezik zapadna i istočna inačica "bosanskoga jezika". Možda im je drago kad skraćuju naziv države Bosne i Hercegovine na samo onaj prvi dio. Možda nisu čuli za skupove u Bihaću kad su predložili (i predlažu) stvaranje standardnog jezika za područje BiH, a pod imenom "bosanskoga jezika". Pojavljuju se i teze da bi wikipedisti trebali utvrđivati učestalost nekog naziva. To bi bilo izvorno istraživanje. To je također neprihvatljivo. Nema nikakve potrebe navoditi bošnjački naziv za bošnjački jezik u prvoj rečenici. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13.06, 14. maloga travna 2014. (SEV)

Suradniku je odgovoreno na njegovoj stranici za razgovor. Conquistador (razgovor) 16:38, 14. travnja 2014. (CEST)

Na pretumbavanje popisa literature radije neću trošiti riječi... Koga zanima izvorni popis literature neka pogleda ovdje. Conquistador (razgovor) 17:49, 14. travnja 2014. (CEST)

Popis literature

bosanski jezik

bosanski jezik → bošnjački jezik

1. bosanski jezik → bošnjački jezik. 2013. Proleksis enciklopedija Online. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. http://proleksis.lzmk.hr/52331/ (objavljeno lipnja 2012., pristupljeno 13. travnja 2014.).
2. bošnjački jezik. 2013. Proleksis enciklopedija Online. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. http://proleksis.lzmk.hr/47318/ (ažurirano travnja 2014., pristupljeno 13. travnja 2014.).
3. Ladan, Tomislav. 2000. Usijane glave treba ohladiti. Vijenac 167. Matica hrvatska. Zagreb. http://www.matica.hr/vijenac/167/Usijane%20glave%20treba%20ohladiti/ (objavljeno 27. srpnja 2000., pristupljeno 13. travnja 2014.).

bošnjački jezik

1. Badurina, Lada; Marković, Ivan; Mićanović, Krešimir. ²2008. Hrvatski pravopis. Matica hrvatska. Zagreb. str. 229 i 346.
2. Bosna i Hercegovina. 2013. Proleksis enciklopedija Online. Leksikografski zavod Miroslava Krleže. Zagreb. http://proleksis.lzmk.hr/13169/ (ažurirano listopada 2013., pristupljeno 14. travnja 2014.).
3. bošnjaštvo. 2013. Proleksis enciklopedija Online. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. http://proleksis.lzmk.hr/13182/ (ažurirano travnja 2014., pristupljeno 13. travnja 2014.).

bošnjački jezik → bosanski jezik

---

Komentari

STIPU LITERATURU, pogledaj ovaj link: u svjetskoj literaturi se skoro nikako ne spominje bošnjački, VIDI LINK — Prethodni nepotpisani komentar napisao je WikiLite91 (razgovor • doprinosi) 17:35, 13. travnja 2014.

Pozivaš se na izvore na engleskom jeziku. Zašto bi to imalo ikakve važnosti za ovu wikipediju.?? Moga si i tražiti na telugu jeziku.--Àntó Añtó 09:45, 14. travnja 2014. (CEST)

• Google Ngram ne odnosi se na eng. izvore nego na svjetske. Prebrojava riječi u knjigama koje Google ima na svom serveru (PDF fajlovi). A imaju dosta knjiga i to iz daleke prošlosti, kao što možeš vidjeti. --WikiLite91 (razgovor) 10:08, 14. travnja 2014. (CEST)

• Navest ću i ovo: Svjetski software gigant Google koristi naziv bosanski. Facebook koristi naziv bosanski. Na Google translate sa bosanskog na hrvatski uzmeš i prevedeš i dobiješ isto! To je činjenica jasna kao DAN. Jezik se zove bosanski, govore ga Bošnjaci a i ostali stanovnici Bosne. Nije na tebi da odlučuješ kako će se jezik zvati nego da napišeš činjenice kakve jesu na ovoj internet enciklopediji. --WikiLite91 (razgovor) 10:41, 14. travnja 2014. (CEST)

hehe jasno kao dan... automatski prevoditelj (pouzdan izvor???? ) mjerodavniji od jezikoslovaca. Da, facebook koristi naziv "bosanski" no on također koristi nazive "deutsch", "francais" itd. dakle strane nazive i to ne dolazi u obzir!--Àntó Añtó 12:16, 14. travnja 2014. (CEST)

• Kad bi G-Translate podupirao nepostojanje bosanskog jezika za tebe i ostale "istomišljenike", onda bi isti bio validan izvor. --WikiLite91 (razgovor) 13:38, 14. travnja 2014. (CEST)

____ Opet: automatski prevoditelj kao pouzdan izvor???? --Àntó Añtó 19:34, 14. travnja 2014. (CEST)

• Da, pouzdan je izvor, isto kao i Wikipedia. Ako ne i pouzdaniji. Koliko su mi Google Translate i Wikipedia pomogli u pisanju seminarskih radova, eseja, projektnih zadataka... ih ih ih.. De mi reci šta mu treba da bude pouzdan? Je li pouzdan Windows operativni sistem koji koristiš (ili bilo koji drugi OS)? Ako jeste na osnovu čega? I na osnovu čega je tvoje mišljenje pouzdano da je nešto pouzdano? --WikiLite91 (razgovor) 19:53, 14. travnja 2014. (CEST)

D :D :D :D ::D :D --Àntó Añtó 17:21, 15. travnja 2014. (CEST)

naziv "bosanski jezik" je odbačen te mu se trajno protive Hrvati i Srbi

Iz knjige:

Robert David Greenberg, Language and Identity in the Balkans. Oxford University Press Inc., New York, 2004., ISBN 0-19-925815-5, str. 136.

Citat: »Moreover, of the three peoples/nations of post-Dayton Bosnia-Herzegovina, only the Bosniacs have truly embraced the name “Bosnian language.” The Croats and Serbs have mostly rejected this term, (...) Given continued opposition of the Serbs and Croats to the term “Bosnian language,” the Bosniacs have closed ranks in support of their new standard with the publication of the “Charter on the Bosnian Language” in 2002 (6.5).« (str. 136.).

Prijevod: Štoviše, od tri naroda poslijedaytonske Bosne i Hercegovine, samo su Bošnjaci istinski prihvatili naziv „bosanski jezik”. Hrvati i Srbi su većinom odbacili taj naziv, (...) Uzimajući u obzir trajno protivljenje Srba i Hrvata nazivu „bosanski jezik”, Bošnjaci su skupili redove u potpori svome novom standardu izdajući „Povelju o bosanskom jeziku” 2002. godine (6.5).

Dalibor Brozović: »Nazivajući bošnjački jezik bosanskim, nesumnjivo se sugerira da je bošnjački jezik u samoj državi "ravnopravniji" od druga dva zakonski i ustavno ravnopravna jezika. Je li korisno i pametno zanemariti tu činjenicu?« -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13.40, 14. maloga travna 2014. (SEV)

Nazivajući ga "bošnjački", sugeriramo da ga Bošnjaci svjesno imenuju pogrešno. GregorB (razgovor) 15:57, 14. travnja 2014. (CEST)

Nas uopće ne zanimaju Bošnjaci i njihovo nazivlje, ovdje je riječ o kulturi hrvatskoga jezika i činjenici da se Hrvatska wikipedija piše isključivo hrvatskim jezikom, hrvatskim jezičnim standardom, hrvatskim standardnim jezikom, standardnim hrvatskim jezikom. Nema govora o procjenjivanju učestalosti, već o standardu koji je obveza svih wikipedistica i svih wikipedista, svih wikipedijanki i svih wikipedijanaca, wikipedije su jezični projekti na kojima je jezični standard (standardni jezik) obvezan. To znači pridržavanje pravopisâ. Negdje se ljudi zalažu za poštovanje enciklopedijskih uzora, a drugdje bi po učestalosti. Razgovor:Epilepsija. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 16.16, 14. maloga travna 2014. (SEV)

Taj standard o kojemu pričaš i koji je "obveza svih wikipedista" ne regulira ovo konkretno pitanje. Imamo samo hrpu rasprava o tome u Vijencu, Vjesniku i Slobodnoj Dalmaciji, i imamo samo jedan pravopis (od njih 6-7) koji to uopce spominje. A imamo i izvore koji "bošnjački" i "bosanski" tretiraju kao sinonime, dok njihov izbor kojemu će dati prednost ovisi ili o njihovom omiljenom pravopisu ili o osobnim preferencijama. Tako da je već tvrdnja da je "bošnjački jezik" neispravan naziv već nategnuta, a slijedom toga ideja da se tako ne smije zvati naš članak je još nategnutija. A Wikipedija jednostavno imenuje članke nazivom pod kojim bi ih većina (hrvatskih) čitatelja potrazila. Timbouctou (razgovor) 16:44, 14. travnja 2014. (CEST)

A odakle to dolazi ta tvrdnja kako bi morala postojati samo jedna knjiga u kojoj bi sve bilo navedeno. Takva knjiga ne postoji. Postoji pravopis (Hrvatski pravopis Matice hrvatske) i Školski rječnik hrvatskoga jezika (taj rječnik se smatra standardološkim rječnikom, rječnikom koji opisuje standard). -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 16.47, 14. maloga travna 2014. (SEV)

Ispravi me ako griješim ali koliko znam u hrvatskim školama mjerodavnim se uzima Babić-Finka-Moguš, a ne pravopis MH. Što se tiče školskog rječnika - super, no to je samo jedno od proskriptivnih djela (koje, kako i sam kazeš - propisuje standard) i čiji autori su očito odlučili konzultirati neki svoj omiljeni pravopis umjesto onog koji je u školskoj upotrebi. Kaotično, znam, ali takav je svijet kroatistike. Ali opet - za Wikipediju je najbitnije skratiti put od čitatelja do članka. Baš kao i medijima, čiji članci, nota bene, čine dio korpusa hrvatskog jezika, istog onog korpusa kojeg lingvisti analiziraju kad ih zanima stvarna jezična praksa. Tako da su argumenti o "polupismenim kolumnistima" totalni nonsens. Timbouctou (razgovor) 17:08, 14. travnja 2014. (CEST)

┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Ne uzimaju se sve pojavnice iz korpusa u rječnik, niti su svi novinski tekstovi automatski dio korpusa. Nadalje, postoje bitne razlike između dolje navedenih riječi i s njima povezanih pojmova:

Izvor:

Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, rujna/listopada 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 93. i 94.

• bosanski, koji se odnosi na Bosnu i Bosance
• bosansko-hercegovački, koji se odnosi na zemlje Bosnu i Hercegovinu
• bosanskohercegovački, koji se odnosi na državu Bosnu i Hercegovinu
• bošnjački, koji se odnosi na Bošnjake -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 17.59, 14. maloga travna 2014. (SEV)

Da, i? Što si time sad dokazao? Engleski znači "koji se odnosi na Englesku i Engleze" i "koji se odnosi na drzavu Englesku". A opet, "engleski jezik" je naziv za jezik Australaca i Kanađana i Jamajčana. Kojim govore i Škoti i Irci i Juznoafrikanci. Pitanje govore li tim jezikom Bosanci, Bošnjaci, Bosansko-hercegovci ili Herceg-bosanci, drzavljani BiH ili FBiH ili NDH, oni koji idu u dzamiju ili oni kojima je samo djed musliman a tata pravoslavac, oni kojima je jedna prabaka Čečenka a druga Eskimka, mene uopće ne zanima. Mene i Wikipediju zanima samo kako govornici hrvatskog jezika (dakle oni za koje pišemo sve ovo) to najčešće nazivaju. Timbouctou (razgovor) 18:36, 14. travnja 2014. (CEST)

Dokazao je da se naziv "bosanski" ne odnosi na jezik.--Àntó Añtó 19:37, 14. travnja 2014. (CEST)

Onda mora da ti vidovitost ide bolje od čitanja jer nijedna od citiranih natuknica ne spominje jezik. Timbouctou (razgovor) 20:31, 14. travnja 2014. (CEST)

@ Timbouctou. Velika je razlika između engleskoga jezika koji nema središte i bošnjačkoga jezika (kojemu je središte Sarajevo). Bošnjački jezik nikad ne će biti (ni postati) jezikom Hrvata Bosne i Hercegovine niti će biti (ni postati) jezikom Srba Bosne i Hercegovine, a ni jezikom ostalih naroda u Bosni i Hercegovini. Te kombinacije koje spominješ nisu vjerojatne u značajnijem broju slučajeva, a bošnjački jezik je ipak (gotovo) isključivo narodni jezik Bošnjaka i ostalih govornika toga jezika (kako se god oni izjašnjavali). Uostalom i Srbi u Hrvatskoj mogu govoriti hrvatskim jezikom čak i kad rabe neke riječi srpskoga jezika. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 21.09, 14. maloga travna 2014. (SEV)

Postao si pravo vidovit. Da nisi prorok? "Nikad neće" veliš. Kaže se "neće", a ne "ne će". Eto ne znaš ni svoj jezik a daješ mišljenje o tuđem. Ja koliko znam, bosanski jezik nije samo u Saraj'vu, nego i u Zenici, Tuzli, Travniku, Bihaću, Cazinu, Mostaru, Zavidovićima, Gradačcu, Sandžaku i svi su ga priznali kao takvog, čak se i u standardu označava BS ili BOS (zamisli nije BOŠ, ups). Pazi ovo: Bosanska dijaspora priča bosanskim jezikom. Englezi ga zovu bosanski, Nijemci takođe. Da ne govorim o ostalim svjetskim jezicima. Svi portali u svijetu ga zovu bosanski. Jedino se mali broj "jezičara" koji ništa ne rade drugo nego prate šta drugi rade, oglasio i nazvao ga bošnjački. Izvini lave, ali ovdje sam dokazao tvoje slabo znanje, te pravo izofirao (bosanski naziv za obrukao). — Prethodni nepotpisani komentar napisao je WikiLite91 (razgovor • doprinosi) 21:30, 14. travnja 2014.

Hrvatski zastupnici izglasovali isključivo i samo naziv bošnjački jezik

Hrvatski zastupnici u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine prilikom donošenja Ustava Federacije Bosne i Hercegovine imali su pred sobom tekst Ustava FBiH u kome je pisalo bošnjački jezik, taj je tekst Ustava objavljen u Službenim novinama Federacije br. 1/94. da bi kasnije (1. 8. 1994.) Avdo Čampara bošnjački političar iz SDA poslao "korekturu". Avdo Čampara kao tajnik Komisije za ustavna pitanja Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine odnosno generalni tajnik Ustavotvorne skupštine nije ovlaštena osoba za takvo postupanje, već je mogao samo dojaviti tiskarske i slične pogrješke (slovne, brojčane). Ništa drugo nije bio ovlašten.

• http://www.ustavnisudfbih.ba/hr/open_page_nw.php?l=hr&pid=151
• http://www.referendum.8k.com/rekli%20su%20o%20bih%2016.htm

Kakvo li se nasilje provodilo i provodi u Bosni i Hercegovini nad Hrvatima. Nitko Bošnjacima ne priječi nazivati njihov jezik njihovim imenom, ali moraju ostaviti pravo Hrvatima na njihovo nazivlje koje najbolje odgovara Hrvatima Bosne i Hercegovine i Hrvatima uopće. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13.56, 14. maloga travna 2014. (SEV)

• Meni je hrvatica u srednjoj školi predavala bosanski jezik. To znači da i ja kao bošnjak znam kako se kaže bosanski na hrvatskom. Pozdrav. --WikiLite91 (razgovor) 19:38, 14. travnja 2014. (CEST)

Da, po bošnjačkom planu i programu. u Sarajevu, di ima danas više Kineza nego Hrvata.--Àntó Añtó 09:41, 15. travnja 2014. (CEST)

• Mi razgovaramo o lingvistici, ne o nacijama. --WikiLite91 (razgovor) 11:48, 15. travnja 2014. (CEST)

Da, da u Sarayu di je sve multi-kulti. Moš mislit.--Àntó Añtó 12:28, 15. travnja 2014. (CEST)

U Zagrebu se meni čini isto. --WikiLite91 (razgovor) 15:18, 15. travnja 2014. (CEST)

Bošnjački jezik

Jezik se zove bošnjački, kako ga nazivaju i navode naši hrvatski leksikoni. Mjerodavni su oni a ne vaša osobnne želje su nebitne. --Zeljko (razgovor) 14:42, 14. travnja 2014. (CEST)

I oni su ljudi kao i mi. Po čemu su mjerodavniji od drugih ljudi. Većina kaže bosanski. --WikiLite91 (razgovor) 11:41, 15. travnja 2014. (CEST)

WikiLite91, zamolit ću te da se okaneš argumentacije tipa "svi kažu", "većina kaže", "to se zna", "svi to znaju".

Svaka se strana tako može unedogled pozivati.

Čak i da je točna teza o "većini", spada u argumentacijsku pogrješku "argumentum ad populum", argumentacijsku pogrješku koja sadrži pogrešnu pretpostavku da je popularnost nečega mjera ispravnosti ili kvalitete određene ideje odnosno argumenta; podvrsta ove pogreške oslanja se samo na broj odnosno većinu (argumentum ad numerum) da bi opravdala zaključak.[20]

Mjerodavno je to je li točno ili nije. A o ovome su pisali Brozović [21] i [22]. Hrv. enciklopedija kaže "Muslimani Bošnjaci prihvaćaju bos. jezik, kojemu bi zato točnije odgovarao naziv bošnjački"[23].

Junak->junački, Slovak->slovački, Bošnjak->bošnjački. Kubura (razgovor) 00:54, 18. travnja 2014. (CEST)

Po toj logici, hebrejskom i jidišu bi točnije odgovarao naziv židovski (Židov->židovski). Timbouctou (razgovor) 01:20, 18. travnja 2014. (CEST)

A ivrit? Knaanski? Ladino? Židovi imaju mnoštvo tih svojih jezika. I knaanski i jidiš su židovski, dok hrvatski iz Bosne i srpski iz Bosne nisu "bošnjački", ali mogu biti "bosanski". Kubura (razgovor) 01:38, 18. travnja 2014. (CEST)

Poglavlje "Odlike bošnjačkoga standardnoga jezika"

Čitajući poglavlje, stječe se dojam da mu je manje-više jedina bitna odlika "posrbljenost". GregorB (razgovor) 16:01, 14. travnja 2014. (CEST)

Hmm dapače, cijelo poglavlje je nečiji sintetski esej. Cijelo poglavlje ima navedeno samo tri reference od koje dva nisu jezična literatura (Ustavi BiH) a treći je bosanski pravopis koji se ne citira nekom izrečenom tvrdnjom već odabranim primjerima vokabulara, i to samo da podupre tezu kako je bosanski "slabije normiran" (jer dopušta čak tri ravnopravna termina za "računalo"). Mozda jest a mozda i nije, ali izvora tu nema. To je školski primjer originalnog istraživanja. Timbouctou (razgovor) 16:18, 14. travnja 2014. (CEST)

Nažalost, to su jedine osobine toga "jezika". Primjer su nogomet i fudbal. Bošnjaci su prije govorili fudbal, a sada više govore nogomet. Primjer: Nogometni/fudbalski savez BiH http://www.nfsbih.ba/bih/index.php Uklonit ću onaj predložak. Ako je jednostrano, napište tu drugu stranu. Ja ju ne vidim, zapravo i ne postoji. --Mostarac (razgovor) 17:54, 26. travnja 2014. (CEST)

Zašto pišeš "jezik" pod navodnicima? To ostavlja dojam pristranosti protiv bošnjačkoga, koja ne čini tvoju procjenu da odlomak nije jednostran osobito vjerodostojnom.

Ne može se anegdotski, bez izvora, samo zato se govorilo "fudbal", tvrditi da je taj jezik "posrbljen". Da se govorilo "nogomet", bi li to onda značilo da je "pohrvaćen"? Poglavlje trenutačno grubo pojednostavljuje jezičnu dinamiku svodeći problematiku bošnjačkoga na lažnu dihotomiju između hrvatskoga i srpskoga, iako je i laiku jasno da se bošnjački ne može opisati kao jednostavna "mješavina" ta dva jezika, dakle da ima određena jedinstvena svojstva. Osim "obilate upotrebe turcizama", o tome ni riječi. E, to znači "jednostrano".

Tko misli da je odlomak dobar, neka ga proba napisati od nule, ali ovaj put koristeći isključivo pouzdane izvore za svaku rečenicu. Tvrdim da rezultat ne da neće, nego ne može biti ni sličan ovome što imamo sada.

Ako imaš izvor za tvrdnju da je "posrbljenost" jedina osobina tog jezika, daj ga, pa da odmah završimo raspravu. GregorB (razgovor) 19:29, 26. travnja 2014. (CEST)

Šta smo odlučili

...oko ovog preimenovanja članka? --WikiLite91 (razgovor) 21:22, 17. travnja 2014. (CEST)

Još ništa, glasovanje je otvoreno 7 dana. GregorB (razgovor) 21:30, 17. travnja 2014. (CEST)

Glasanje je otvoreno izgleda predugo. Ovo je cirkus postao ovdje, šta se sve piše. I moliću fino da me ne banujete bez razloga. --WikiLightning (razgovor) 18:08, 25. travnja 2014. (CEST) (ex WikiLite91)

Izgubili ste na izborima! :D --Mostarac (razgovor) 17:51, 26. travnja 2014. (CEST)

Spomeni naziva bosanski jezik kroz historiju

Ko ima vremena i živaca (jer je malo poduže) i ko sumnja da je naziv bosanski jezik izmišljen 1990-ih ili ko misli da ga koriste ili da su ga koristili isključivo muslimani (iako oni jesu to radili najviše) ovdje može naći pregled spominjanja upravo ovog naziva jezika (iako se još spominju i nazivi slavenski i ilirski) kroz historiju Bosne i Hercegovine. Neko je bio vrijedan, pa sakupio podatke (ili ih prepisao odnekud; nisam dalje istraživao) i postavio ih. (To što se radi o forumu nekog portala ne mijenja navedene historijske činjenice.) -- KWiki (razgovor) 01:29, 18. travnja 2014. (CEST)

Ovdi malo tko sumnja. I ne hvala, nema potribe za čitanjem.--Àntó Añtó 12:42, 18. travnja 2014. (CEST)

U redu. Zanima me samo bi li bilo potrebe za čitanjem da sam postavio nešto što negira naziv bosanski jezik. Mislim, da ne budem pogrešno shvaćen: vi imate pravo zvati jezik bošnjačkim i, što se mene tiče, neka naslov članka glasi tako, ali na gornjem linku su dokazi protiv onih koji upotrebu naziva bosanski jezik kroz historiju, pa i danas, ograničavaju samo na muslimane/Bošnjake, a što je jedan od argumenata za propagatore naziva bošnjački. -- KWiki (razgovor) 14:08, 18. travnja 2014. (CEST)

»Mislim, da ne budem pogrešno shvaćen: vi imate pravo zvati jezik bošnjačkim«

Hvala lipa! Mislin da smo dakle zaključili da je čitava ova gungula nepotrebna. Točno?--Àntó Añtó 14:59, 18. travnja 2014. (CEST)

»Zanima me samo bi li bilo potrebe za čitanjem da sam postavio nešto što negira naziv bosanski jezik?«

Ne, jer to uopće nije bitno. Većina stručnih izvora na hrvatskom jeziku koristi izraz bošnjački jezik. Također, nitko nije poricao povijesnu prisutnost izraza "bosanski jezik" (zbog čega se toliko Bošnjaka pjenilo na ovoj stranici- više nego npr. u politički puno osjetljivijim temama kao što je npr. Bošnjačko-hrvatski sukob - Nejasno zašto!???!!)pa ni u nekim hrvatskim jezičnim krugovima. No, povijesna prisutnosti i trenutna stručna javnost nisu ista stvar.--Àntó Añtó 15:05, 18. travnja 2014. (CEST)

Govorio sam za vaše pravo da jezik zovete tako kako ga zovete. To što ovaj drugi naziv ima historijsku utemeljenost i kod drugih naroda osim Bošnjaka (ili, ako hoćete, pripadnika drugih vjera na tlu BiH osim muslimana) i samim tim donekle dovodi u pitanje naziv koji vi koristite nije nikakva gungula. Ne patim od nacionalšovinizma (hvala Bogu) jer smo, prije svega, svi ljudi od krvi i mesa, samo pokušavam ukazati na to da naziv bosanski jezik nije od jučer (usput, hvala lijepa na uvažavanju toga) i da je njegovu upotrebu pogrešno svoditi na samo 1 narod u BiH i na "unitarističku politiku Sarajeva", što se provlači kroz raznorazne rasprave i ovdje i van Wikipedije inače. Dodatak: Ovo za stručne izvore uvažavam, mada su negdje iznad navođeni i hrvatski izvori s nazivom bosanski; ako je prvih više, u redu, nema se šta dodati; ali šta ako nije? Ili ako se kroz neki period promijeni to stanje u hrvatskim lingvističkim krugovima? Ali dobro, o tom je sad suvišno razmišljati (s vremenskog aspekta).

A rat koji spominješ kao primjer previše je bolna tema za sve koji su na bilo koji način pretrpjeli gubitak i ne mislim dirati u osinje gnijezdo. U svakom ratu postoji naša i njihova verzija priče i to se obično razvuče unedogled. I ne volim politiku. Ovdje sam se oglasio sa historijskojezičkog aspekta, mada je na području bivše Jugoslavije gotovo svaka tema politička, manje-više (o kojoj god se oblasti radilo) ili postane takva na kraju. -- KWiki (razgovor) 15:24, 18. travnja 2014. (CEST)

 » To što ovaj drugi naziv ima historijsku utemeljenost i kod drugih naroda osim Bošnjaka«

rekoh povijesna utemeljenost je jedno. Sadašnje hrvatsko nazivlje je drukčije.

 » i samim tim donekle dovodi u pitanje naziv koji vi koristite nije nikakva gungula.«

Ako pogledamo povijest ove stranice vidit ćemo samo povike bošnjačkih anonimaca : VI morate promijeniti u "bosanski jezik" zato jer ga MI tako zovemo. --Àntó Añtó 11:29, 29. travnja 2014. (CEST)

---

---

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!