Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana39

Pismohrana

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Preimenovanje datoteke

Molim da ovu datoteku: https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Scan0006.jpg preimenujete u: "Marijan Gajšak: Raspeti Krist, 1988." Hvala. Kasnije ću ja sliku ubaciti u tekst o Gajšaku. Ante Vranković (razgovor) 03:44, 26. listopada 2014. (CET)

Snalazak

Bok! Uglavnom sam se snašao. Sitnih je pogrešaka bilo sa međuwiki poveznicama, ali to sam prokužio. Što se tiče onog prijedloga za izabrani članak, to pravilo nisam uopće poznavao pa sam sukladno s njim povukao prijedlog da članak mogu predložiti idući tjedan. Ovo ostalo je pod kontrolom. Zahrđao jesam, ali nisam baš toliko zaboravio :D Hvala na ponudi, ako gdje "zaškripi" vičem. Valjda nisam nanio neku veću štetu? :D --Ulysses T. (razgovor) 21:49, 10. rujna 2014. (CEST)

Povijest Dubrovnika

31. kolovoza na Wikipediji na srpskom jeziku napisan je članak o povijesti Dubrovnika. Iduće su sporne tvrdnje u članku.

Puno teksta

"Nakon razaranja Epidaura, početkom VII veka u podnožje već postojećeg utvrđenja stižu romanske izbeglice koje osnivaju novi grad, a u njihovom zaleđu naseljavaju se srpska plemena Zahumljani, Travunjani i Konavljani. Vremenom, ova srpska plemena naseljavaju i obalu, a uz taj izbeglički grad osnivaju i svoje naselje koje po dubokoj hrastovoj šumi nazivaju Dubrava. S druge strane, romansko stanovništvo svoje naselje naziva po litici (latinski: Laus), koje će nizom fonetskih promena kasnije dobiti italijansko ime Raguzijum / Raguza (Ragusium / Ragusa),[2] koje je prvi put pomenuo anonimni kosmograf iz Ravene oko 667. godine. " "Od svog osnivanja, pa sve do XII veka, Dubrovnik je ulazio u sastav vizantijske teme Dalmacija. Međutim, bez obzira na romansku vlastelu, srpska većina je asimilovala malobrojnu romansku zajednicu, pa je za grad prevagnulo srpsko ime Dubrovnik (nasuprot romanskom Raguza). " "Tako 1000. godine, kad je mletački dužd Petar Orseolo uzeo pod svoju vlast vizantijske gradove u severnoj Dalmaciji, da ih odbrani od Hrvata, te svojom flotom doplovio do Korčule, tamo su mu izašli u susret dubrovački građani s nadbiskupom na čelu, da mu se poklone. Ali toga puta Mlečići ne zauzeše Dubrovnik, već on ostade pod upravom vizantijskom. " "Stanovništvo Dubrovnika u ovom periodu bilo je šaroliko i u etničkom i u ekonomskom smislu. Osnovna podela bila je na: bogatu romanizovanu vlastelu - patricije (lat. nobiles cives); brojno gradsko stanovništvo na poslovima: zanatlija, trgovaca, vojnika, brodske posade i pisara - pučane; te seljake i kmetove koji su radili za vlastelu. Većinu pučana i kmetova činili su potomci srpskih Dubravana (osnivača Dubrave), kao i slovenizirani Ragužani. " "Vlastela se dugo opirala ovoj slovenizaciji i uticaju pučana, pa su se pokušavali zatvoriti samo za sebe, kako bi očuvali svoju kulturu i jezik. Posledica toga bila je odumiranje vlastelinskih porodica, pa su tokom XIII i XIV veka morali popustati i dozvolili sklapanje brakova sa pučanima, a tokom XV i XVI veka zamenjen je i jezik srpskim[6] nazivajući ga i „linga seruiana“, tako da su „još samo neki starci“ govorili starim dubrovačkim jezikom. " "Značajna dala Dubrovčana pisana su na latinskom jeziku, ali je značajnija književnost ona napisana na srpskom narodnom jeziku koja započinje u XV veku i produžava se sve do pada Republike. " "Usponom srpskih kneževina Huma (Zahumlja), Travunije, Raške, te Duklje i Bosne, Dubrovnik postaje grad-republika i najznačajniji trgovački centar na istočnom Jadranu. " "Ipak, najznačajniji pokret u gradu je nastao oživljavanjem kulturno-političkog pokreta katoličkih Srba, koje predvode srpski katolici Medo Pucić, Matija Ban, Ivan Stojanović, Ivan August Kaznačić, te Nik Pucić, Vid Vukasović Vuletić, Pero Budmani, Baltazar Bogišić, Milan Rešetar, Petar Kolendić, Luko Zore i drugi, a koji se otvoreno zalažu za tesnije veze Dubrovnika sa Srbijom. Nakon Revolucije 1848. godine, bojeći se narastajućeg srpskog nacionalizma[13] na ovim prostorima, Austrougarska potstiče hrvatsku nacionalnu ideologiju u Dubrovniku. Nakon Berlinskog kongresa, 1878. godine i okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske, potsticanje hrvatske nacionalne ideologije se prenosi i na tamošnje katolike, što dovodi do prvih sukoba između dve grupe nacionalista i u ovom gradu. Dubrovnik je među dalmatinskim gradovima bio prvi, u kome je 1867. srpska „narodna“ stranka dobila opštinu. A već 1890. koalicija srpskih i autonomaških stranaka odnosi pobedu u Dubrovniku i vladaju gradom sve do izbijanja Prvog svetskog rata. Pokret katoličkih Srba, bio je podjednako na meti i austrijskog dvora i hrvatskih hegemonista. Najčešći način napada bio je kroz katolički kler. Vrhunac ove netrpeljivosti desio se 16. jula 1914, kada su pohapšeni svi viđeniji čelnici pokreta sa Ivom Vojnovićem, a već 18. jula hrvatski huligani su demolirali sve srpsko u gradu: pravoslavnu crkvu, škole, zadruge, društva, stanove, kao i sedišta Matice srpske i Dom „Dušan Silni“. " "Pred kraj Prvog svetskog rata, krajem oktobra 1918, Odbor Narodnog vijeća preuzima vlast u svoje ruke i poziva srpske snage da uđu u grad. Dana 13. novembra 1918. godine u grad su stigli prvi odredi srpske vojske, koje je narod na ulici dočekao cvećem kao oslobodioce. Nakon ovog, Dubrovnik će biti priključen novoformiranoj jugoslovenskoj državi u kojoj će ostati sve do njenog raspada 1991-1992. godine. Za svo ovo vreme, Dubrovnik je važio kao najpoznatije turističko odredište Jugoslavije. Za vreme Kraljevine Jugoslavije, Dubrovnik je pripadao Zetskoj banovini, a vladajuća Srpska narodna stranka, koju su ranije predvodili Antun Puljezi, Antun Fabris, Baldo Gradi i dr. (svi Srbi katolici), 1919. se sjedinjuje sa Narodnom radikalnom strankom, koju u Dubrovniku vodi Stjepo Kobasica. Tokom ovog perioda, osim srpskog i hrvatskog nacionalnog pokreta, među dubrovačkim katolici pojavljuje se i jugoslovenski, a u grad doseljavaju mnogi pravoslavni Srbi i katolički Hrvati iz Dalmacije, Hercegovine i Boke Kotorske. Takođe, nakon Oktobarske revolucije, grad postaje jedan od centara ruske emigracije. Dešavaju se i učestali nacionalistički sukovi unutar katoličkih organizacija i katoličkog sveštenstva, a 1939. prevagu odnose hrvatski hegemonisti, nakon čega vođe prosrpskog katoličkog klera traže osnivanje Srpske katoličke bogoslovije u Baru. Iste godine, Sporazumom Cvetković-Maček, ustanovljena je nova jedinica, Banovina Hrvatska, a njoj je priključen i Dubrovnik. Tokom Drugog svetskog rata, ostrva Korčula, Lastovo i Mljet, sa Konavlima su priključena Fašističkoj Italiji, dok je grad Dubrovnik sa Pelješcem bio pod kontrolom tzv. NDH. Ustaške jedinice, na čelu sa Ivom Rojnicom kreću sa organizovanim ubistvima i progonom svega srpskog, podjednako i katoličkog i pravoslavnog. Većina pohapšenih Srba svoje živote je okončala u logoru Jadovno kod Gospića, a usledili su i stravičnim zločinima nad srpskim civilima u Hercegovini. Na širem prostoru oko Dubrovnika, značajno deluje Dubrovačka brigada Jugoslovenske vojske u otadžbini, sastavljena dobrim delom od Srba katolika. " "U socijalističkoj Jugoslaviji ovaj grad postaje deo Narodne/Socijalističke Republike Hrvatske, a nove vlasti nakon 1945. doseljavaju nekoliko hiljada kolonista iz ruralnih delova zapadne Hercegovine kako bi „proletizirale grad“, jer je Dubrovnik važio za „buržujsko leglo“. Nakon Hrvatskog proljeća, ovo doseljavanje postaje organizovanije i masovnije, što značajno menja demografsku sliku opštine. To izaziva sukob starosedelaca i kolonista, koji postaje znatno vidljiviji početkom 90ih. Najveći talasi hercegovačkih kolonista (Hrvata) u Dubrovnik se beleže krajem 1930ih, 1940ih i početkom 1970ih. Mnogi demografi smatraju da je po popisu iz 1991, polovina žitelja opštine Dubrovnik pripadala potomcima ovih kolonista. S druge strane, zbog progona, broj Srba se stalno smanjuje. Najgori progon Srba, obe vere, desio se za vreme Drugog svetskog rata, kada su se u strahu za vlastitu egzistenciju, mnogi katolički Srbi deklarisali kao Hrvati. Napokon, posle rata i zvanično, popisne komisije Jugoslavije dobijaju zadatak da svi katolici srpsko-hrvatskog porekla, bez obzira na njihov nacionalni stav, budu popisani kao Hrvati. Nakon ovog, svaka kombinacija srpske narodnosti sa katoličkom verom se smatrala retrogradnom velikosrpskom politikom i bila bi krivično sankcionisana. Zbog ovih represija, broj dubrovačkih katoličkih Srba sveden je na zanemarljiv broj u korist hrvatskih, jugoslovenskih ili regionalno izjašnjenih građana. " "Početkom 1990ih godina sa uvođenjem višestranačkog parlamentarizma na prostoru Jugoslavije, u Dubrovniku se formiraju nove političke partije. Njihova ideologija je raznolika, od ultranacionalističkog HDZ-a Franje Tuđmana, koji sa simpatijama gleda na ustaški pokret i NDH (1941-1945), do autonomaških i separatističkih ideja Pokreta za Dubrovačku republiku koji oživljavaju ideje o Dubrovačkoj republici, nalik na savremeni Monako, San Marino ili Hongkong, odbacujući nametnutu hrvatsku nacionalnu ideologiju. Na prvim održanim izborima u aprilu 1990. godine, stranka HDZ, osvaja 39% glasova u Dubrovniku, ali zbog komplikovane i sumnjive izborne procedure, u Sabor Republike Hrvatske šalje 3 od 4 moguća zastupnika iz ovog grada. Zbog ovih izbornih manjkavosti, javlja se nezadovoljstvo kod opozicije. Na sličan način, ova stranka osvaja vlast u celoj Hrvatskoj. Nove vlasti do decembra 1990. menjaju ustav, ime i simbole države, a do januara 1991. uspevaju nezakonito naoružati i deo svoga članstva (slučaj Špegelj). U aprilu 1991. vlasti su nezakonito formirale glavninu, a do maja i kompletnu nezakonitu armiju od 90.000 nauružanih pripadnika nazvanu Zbor narodne garde. Formiranje, smotra i paradiranje ove paravojske, bilo je propraćeno javnim tv prenosom, čime su vlasti Hrvatske otvoreno pokazale svoje ratne namere. Osim ZNG na prostoru Hrvatske se osnivaju i druge prohrvatske i prosrpske paravojne formacije sa po nekoliko hiljada pripadnika. " "Kako Dubrovnik pre rata nije imao vojnih objekata (kasarne), hrvatske snage su za ove potrebe odlučile koristiti neke hotele u koje će kasnije smeštati i deo izbeglica. Početkom maja, hrvatska paravojska napada na jedinice JNA u susednoj Bosni i Hercegovini u Mostaru. Odlukom predsednika Tuđmana, 12. septembra 1991. Republika Hrvatska osniva Ratnu mornaricu, a dva dana kasnije ova paravojska napada i zarobljava jedan jurišni brod JRM (dok je bio na remontu). Hrvatska paravojska tokom 14. i 15. septembra organizovano napada sve kasarne JNA na prostoru Hrvatske, a od 16. septembra kreće planirana blokada i luka Jugoslovenske ratne mornarice. Do 22. septembra, veliki broj ratnih brodova i plovila je bio u rukama hrvatske paravojske. Krajem septembra JNA napušta najpre Korčulu, a zatim i Vis. Hrvatski ZNG borbenim provokacijama, konstantno pokušavaju rat preneti i na prostor Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Tako su jedinice JNA 18. septembra 1991. napadnute i u Posušju, 20. septembra u Livnu, a 1. oktobra izvršen je napad iz sela Ravno prema Trebinju. Dva dana nakon toga JNA kreće u protuofanzivu iz Trebinja prema ovom selu, a jugoslovenska vlada donosi odluku o opštoj mobilizaciji. Za nekoliko sledećih dana JNA iz pravca Trebinja i Crne Gore, zauzima Čilipe i Cavtat, a 24. oktobra izvršen je pomorski desant na Kupare. Mesec dana nakon toga, zauzima i Mokošicu, predgrađe Dubrovnika. Polovinom novembra, JRM se povlači sa obala srednje ka južnoj Dalmaciji i tu u okolini Dubrovnika će ostati sve do početka maja 1992. godine. Za to vreme JRM ograničava svu plovidbu prema gradu, što će kasnije biti nazvano blokada Dubrovnika. " "Nakon ove ofanzive, Sabor Hrvatske i vlada Slovenije, proglašavaju nezavisnost 8. oktobra 1991. i traže međunarodno priznanje, kao i povlačenje JNA iz ovih republika. Neke vlade zemalja zapadne Evrope najavljuju priznanja, a mediji ovih zemalja, izveštavaju o varvarskom razaranju grada od strane JNA, izostavljajući zapažanjima posmatrača UN-a, da su meta napada Jugoslovenske vojske uglavnom oni hoteli i objekti koje hrvatska paravojska koristi kao vojne (krovovi hotela, bolnica i drugih javnih ustanova, čak i onih u starom jezgu grada). Zbog ovakve medijske slike, vlade mnogih zemalja optužuju Srbiju i Crnu Goru za rat u Hrvatskoj i zahtevaju hitan prekid borbi oko Dubrovnika. Jugoslovenska strana 23. novembra u Ženevi, prihvata povlačenje vojske iz kasarni Hrvatske, a vojsku severno od Dubrovnika premešta u trebinjsku opštinu. Četiri dana kasnije, Savet bezbednosti UN-a donosi odluku o upućivanju snaga Unprofora u Hrvatsku. Borbe se obnavljaju 6. decembra, kada u gradu strada 14 lica, nakon čega se ponovo uspostavlja primirje sve do konačnog povlačenja JNA sa ovog područja. " "Sukob hrvatskih separatista i jugoslovenskih federalista pokušali su iskoristiti dubrovački autonomaši okupljeni oko Pokreta za Dubrovačku republiku, koji su ovo shvatili kao dobru priliku da obnove svoju republiku, a koja bi kasnije mogla pristupiti nekoj novoj Jugoslaviji. Dubrovačka republika proglašena je 24. novembra 1991. u Cavtatu, na skupu u hotelu „Kroacija“. Skupu je prisustvovao veći broj građana iz Dubrovnika, Cavtata, Konavala, Mlina i Kupara. Na ovom skupu uspostavljeno je privremeno Malo vijeće Dubrovačke republike kao organ vlasti Republike. Vijeće je imalo 12 članova, među kojima su bili Ivo Lang, Miro Bratoš, Mirko Vujačić, Blažo Zlopaša, Uglješa Jović i drugi, dok je za prvog premijera vlade (Malog vijeća) izabran javni tužilac iz Dubrovnika, Aleksandar Aco Apolonio. Cilj Pokreta za Dubrovačku republiku bio je odvajanje bivše Opštine, a sada Dubrovačke republike od Hrvatske, međunarodna zaštita i međunarodno priznanje buduće države,[43] te kasnije, njen ulazak u sastav neke nove, buduće jugoslovenske federacije sa drugim republikama bivše SFRJ koje to žele. Bilo je i ideja o formiranju prve bescarinske zone u južnoj Evropi. Nakon proglašenja Republike, očekivana podrška drugih federalnih jedinica bivše Jugoslavije, pa čak i Srbije je izostala. Srpska vlada nikad nije davala nikakve izjave u prilog vlasti samoproglašene republike, niti je uključivala Dubrovačku republiku u svoje političke diskusije. Jedina otvorena podrška vlastima republike stigla je od Srpske radikalne stranke i njenog lidera Vojislava Šešelja, kao i od lidera Srba u Bosni i Hercegovini Radovana Karadžića. Delovanje Malog vijeća na teritorijama dubrovačke opštine pod kontrolom JNA bilo je simbolično, jer je stvarna policijska i sudska vlast bila u rukama jugoslovenske vojske. Ipak, značaj delovanja ovih vlasti leži u njihovom pokušaju normalizacije civilnog života na ovim teritorijama. " "Na inicijativu Nemačke, evropske zemlje priznaju Hrvatsku i Sloveniju 15. januara 1992. godine. Početkom aprila, JNA kreće sa povlačenjem svih svojih jedinica sa Dubrovačkog ratišta. Sa ovim povlačenjem, raspušta se i Malo vijeće, čime se samoproglašena Republika faktički gasi. Zajedno sa vojskom iz ovog područja se povlači i preko 15.000 izbeglica, mahom simpatizera Republike. Prilikom povlačenja vojske kroz Hercegovinu, kolona je napadnuta na više mesta. U Mostaru je 7. aprila izveden strašan teroristički napad, nakon čega se rat rasplamsava i u ovoj regiji. Sredinom maja, JNA se kompletno povlači i iz BiH. Sa povlačenjem JNA, vojne snage Republike Hrvatske pod komandom generala Janka Bobetka, 7. juna 1992. godine pokreću vojnu agresiju na susednu Bosnu i Hercegovinu, pod kodnim nazivom „Operacija Lipanjske zore“. Nakon ove uspešne ofanzive, Hrvatska vojska nastavlja agresiju, te krajem oktobra, iz dubrovačke opštine izvodi još jednu ofanzivu („Operacija Vlaštica“) u pravcu Trebinja. Zainteresovanost stranih medija za ratna dešavanja oko Dubrovnika, ovaj put su izostala, kao i za dešavanja koja su usledila. Kako stranka HDZ nikad nije skrivala svoje simpatije prema NDH, tako je vlada Hrvatske tokom 1990ih, rehabilitovala ustaše, a mnogi bivši ustaški komadanti, uključujući i najviše ratne zločince, predsednik Tuđman je odlikovao najvišim državnim ordenjem. Jedan od njih bio je i ozloglašeni ratni zločinac i vođa dubrovačkih ustaša Ivo Rojnica, koji se nakon 1945, iako na smrt osuđen zbog ratnih zločina, skrasio u Argentini. Rojnica je septembra 1993. imenovan od strane predsednika Tuđmana za ambasadora u Ministarstvu inostranih poslova Republike Hrvatske u Argentini. Godinu dana kasnije Tuđman je lišio Rojnicu te dužnosti, ali ga je odlikovao ordenom kneza Branimira. Takođe, u maju 2002. godine na periferiji Dubrovnika otvoren je most koji nosi naziv po kontroverznom predsedniku Hrvatske - Most Franje Tuđmana. Zbog narastajućeg hrvatskog šovinizma, kao i zbog ekonomskog nazadovanja grada, tokom 2000ih u Dubrovniku ponovo oživljavaju autonomaške ideje. U gradu i županiji (koja pokriva predratnu dubrovačku opštinu) deluje nekoliko stranaka koje se zalažu za ove ideje, a podršku imaju i od izbeglih simpatizera za obnavljanje republike. "

Sada članak o povijesti Dubrovnika imaju hrvatska, srpskohrvatska, bošnjačka i srpska inačica Wikipedije. Na Wikidati je bošnjačka inačica izostavljena jer su napravljene dvije različite stranice (History of Dubrovnik i Historija Dubrovnika). Bilo bi dobro napisati članak o povijesti Dubrovnika na engleskoj inačici. --August Dominus (razgovor) 14:08, 11. rujna 2014. (CEST)

Izvori

[1] Mislila sam svakako staviti izvore, biti će i još pokoji više, ali nisam stigla. Doprinosim koliko mi obaveze dopuštaju, pa sam zato stavila predložak "radovi24", tako mi je rečeno da je najbolje. Hvala ti svakako na obavijesti, tako bar znam na što moram najviše paziti. Lijep pozdrav.--Nanaya (razgovor) 00:35, 13. rujna 2014. (CEST)

Pozdrav Kuburo, sad sam stavio referencu iz koje sam uzeo podatak za ovo [2], a stavio bih je i odmah prije dva tjedna kad sam to pisao, ali se njegova biografija nalazi na koricama navedene knjige "Globalizacija i nova ekonomija" pa nisam znao kako bih označio da se podatak nalazi na korici. Sad sam izabrao da piše jednostavno "Biografija Vladimira Veselice" [3], ali ako to ne zadovoljava, slobodno promijenite. Ponavljam, informacije koje sam naveo nalaze se na koricama navedene knjige. Džafer-beg Mulaomerović (razgovor) 13:08, 17. rujna 2014. (CEST)

[4] Učinjeno - [5]  :) Pozdrav. Džafer-beg Mulaomerović (razgovor) 10:58, 18. rujna 2014. (CEST)

[6] Produkt tog Blažekovićeva i Bićanićeva odlaska je ova stranka - [7], a što se tiče same činjenice da su se posvađali međusobno visokopozicionirani članovi HSP-a, ona se može provjeriti ovdje: Tomislav Jonjić: "Sporovi i rascjepi u obnovljenoj Hrvatskoj stranci prava 1990.–1992.", Pravaštvo u hrvatskome političkom i kulturnom životu u sučelju dvaju stoljeća: Zbornik radova sa znanstvenog skupa. Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013. ISBN 9789537840242 Također, nešto od informacija u vezi toga ima i u jednoj od poveznica na članku o Krešimiru Paveliću. Konkretno, riječ je o ovoj poveznici: [8]. Da ne čitate cijeli tekst pošto ima puno nebitnih stvari za ovu temu, najbitnije je ovo: Distancirao sam se u rujnu 1990. godine. Uskoro je došlo do rascjepa, a najveći je dio obnovitelja utemeljio Stranku hrvatskoga državnog prava. Nu, njezin predsjednik, mr. N. Bićanić, nije ništa naučio, pa se i on počeo vladati autokratski prema članstvu, a ponizno prema vlasti. Tako ni članstvo te stranke nije bilo puno brojnije od prstiju na jednoj ruci. Džafer-beg Mulaomerović (razgovor) 12:06, 19. rujna 2014. (CEST)

[9] Što se tiče Tomislava Jonjića i njegova djela "Sporovi i rascjepi u obnovljenoj Hrvatskoj stranci prava 1990.–1992." u spomenutom zborniku, kratko bih izdvojio 553. stranicu kao onu koja najbolje govori o tom sukobu: Tada, u drugoj polovici listopada 1990., u javnost su već počele curiti vijesti o sukobu u vodstvu HSP-a, o suspenziji književnika Zlatka Tomičića iz vodstva, o trijumviratu Paraga-Paradžik-Pavelić na jednoj i drugim članovima Predsjedništva (...) na drugoj strani. Džafer-beg Mulaomerović (razgovor) 14:32, 24. rujna 2014. (CEST)

Pozdrav Kubura. Ne razumijem, pa izvor je ostao isti, tako da ge se i ne treba mijenjati. Izvor je link na statistiku službene stranice ZL Dubrovnik. Na istoj toj stranici su iznosi mjesečnog prometa kroz zračnu luku. Isto važi i za tablicu, i tu je izvor označen na vrhu tablice i ne mijenja se svaki mjesec.--Trpimir (razgovor) 21:00, 1. listopada 2014. (CEST)

Question

Hi, can you please help to answer my question, if possible? :-) Thank you, --Vojtěch Dostál (razgovor) 13:09, 17. rujna 2014. (CEST)

Mala pomoć

Hvala, Kubura. Lijepi pozdrav - Mmarre (razgovor) 07:47, 18. rujna 2014. (CEST)

Upozorenje

Prvo uklanjanje, ako zapamtim istog suradnika onda poslije upozorim. Rijeti su uporni. --MAN_USK ^recider 23:04, 18. rujna 2014. (CEST)

Blokada Riddlemastera

Zdravo, Kubura!

Budući da vidim da svi šute i nitko ne reagira (?), onda je valjda mene dopala ova zadaća. Možeš li mi pojasniti zašto si Riddlemasteru odlučio udijeliti karton, k tomu još i crveni?! Da ne pišem o tome da si ga blokirao na 7 dana (!) i da mu nisi dopustio ni uređenje vlastite stranice za razgovor! Zanima me i koliko si mu se puta prije toga obratio na njegovoj stranici za razgovor!? Naposljetku, mislim da ne bi bilo dobro citirati te i napisati da još uvijek trebamo pregledavati iza njega, misleći pritom dakako na tebe. Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 23:57, 23. rujna 2014. (CEST)

Zamolba za pomoć

Sve najbolje Kubura. To je u redu, našao sam da postoji fini metarski navoj M10 x 0.75 (Kraut: Strojarski priručnik). Sve u redu. Lijepi pozdrav - Mmarre (razgovor) 08:04, 25. rujna 2014. (CEST)

Da, to ti je naša Biblija u strojarstvu. - Mmarre (razgovor) 08:10, 25. rujna 2014. (CEST)

Ivan vs. Ivo

Ciao Kubura, Evo vidjeh da si uredjivao clanak "Samostan sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću" u kojem se pojavljuju: Ivo i Ivan Prodan. Nije li to ista osoba? Pozz--El hombre (razgovor) 10:02, 25. rujna 2014. (CEST)

G&V Line

Konntest du mal da nachschauen ob alles ok ist? Mein kroatisch ist sehr schwach. Die Geschichte fehlt noch ganz. Auf deutsch habe ich wenig gefunden. --Ambroix (razgovor) 12:30, 25. rujna 2014. (CEST)

Blokiranje

Budući da ti nisi osjetio potrebu da me pokušaš kontaktirati pa da sam pokušam razjasniti određene probleme prije nego što si me blokirao na 7 dana bez ikakvih mogućnosti komunikacije ili žalbe - bio sam prisiljen šutjeti 7 dana nepravedno blokiran.

Prvo si me optužio za formatno nagrđivanje članka i zatrpavanje izmjenama. Prvo trebamo razjasniti to da sam ja autor preko 80% članka - to što on sada ima gotovo 200 izvora i popriličnu količinu sadržaja poglavito je rezultat mojeg truda. Sam sam napisao čitav uvod, etimologiju, gotovo sve što stoji pod seksualnost i identitet, demografiju, dio zdravstvenih problema, homoseksualno ponašanje u životinja, uzroci - općenito i evolucijska perspektiva, religija i homoseksualnost te čitav podnalsov Diskriminacija. Pokušavam stalno poboljšavati članak da bude ljepši, pregledniji i točniji pa makar to činio i malim izmjenama kao što su dodatak slike, ispravak pravopisnih grešaka, premještanje ili povećanje slike - u svakom slučaju se duboko ispričavam jer mi sve ideje i te male izmjene ne padnu na pamet odjednom nego u 4 navrata ili bi ih trebao zapisivati na papair pa da napravim jednu umjesto 4 izmjena? Vodomar je u 4 posebne izmjene dodao podnaslove - Predgovor [10], Nepostojanje čvrstih znastvenih dokaza, Izrazi[11], Brojnost i učestalost[12] te premještanje slike[13]. 4 izmjene koje je mogao napraviti u jednoj, ja smatram da ti podnaslovi značajno nagrđuju članak te smanjuju preglednost jer smatram da bi uvod trebao biti kvalitetan i cjelovit prikaz onog čime će se članak baviti - nema potrebe za tim podnaslovima ako postoji naslov Demografija, Seksualna orijentacija, manjine, identiteti te Uzroci koji se bavi i znanstvenim pitanjem. Predgovor je tekst na početku knjige koji objašnjava glavni tekst, daje podatke koji olakšavaju čitanje i razumijevanje glavnog teksta te stoga smatram da tom naslovu nije mjesto na internetskom članku. Uzevši sve to u obzir, tada sam odlučio izbrisati Vodomarove izmjene tj. podnaslove na način da je vidljivo u opisu izmjene što sam učinio (uklanjanje izmjene xy suradnika Vodomar). Napravio sam 4 izmjene koje sam mogao u jednoj, baš kao i prethodno Vodomar pa je li to onda razlog da me se blokira? Ovdje si me optužio da sam sadržajno osiromašio članak što je činjenično netočno jer nisam maknuo ni slovo teksta, uklonio sam sam podnaslove iz sadržaja kojeg, opet napominjem, sam u potpunosti ja napisao. Moje je mišljenje da je uvod ljepši i pregledniji bez tih podnaslova, a tvoje očito nije pa je li onda to što ja imam drugačije mišljenje i sukladno njemu napravim izmjnu još jedan od razloga da me se blokira?

Idući tvoj veliki propust je bio taj što si me optužio: Ovo ovdje nije bezazleno uređivanje. za to što sam naslov "Zdravstveni rizici homoseksualnog načina života" promjenio u "Zdravstveni problemi homoseksualnih osoba" uz tvoj komentar Prvotni naslov bio je vrlo informativan... Učinio sam to jer odlomak tog naslova u velikom dijelu svojeg sadržaja govori o samoubojstvima, depresiji, ovisnosti o opojnim sredstvima, lijekovima kao što su i antidepresivi itd. To su zdravstveni tj. psihički problemi koje u najvećem broju slučaja nemaju apsolutno nikakve veze s homoseksualnim načinom života. Mislio sam da je svima očito da od depresije i suicidalnih sklonosti vrlo često pate oni koji apsolutno nikad u svojem životu nisi imali gay spolni odnos niti se ijednoj osobi na svijetu deklarirali kao gay, već imaju psihičkih problema zbog diskriminacije, straha od neprihvaćanja, straha od okoline koja ne smatra da biti rizična skupina nije sramota kako si ti to rekao. Rizici koji se odnose na homoseksualni način života su spolno prenosive bolesti, poglavito HIV, a upravo sam ja nadopunio taj dio prema članku iz znanstvenog časopisa The Lancet. Zato naslov "Zdravstveni rizici homoseksualnog načina života" za cijeli taj dio članka nimalo ne stoji. Je li to još jedan od dovoljnih razloga da me se blokira na 7 dana?

Idući tvoj velik prpust je bila sljedeća optužba: Ovdje si napravio jedan grubi previd.[14] Ako se osoba žali na (zdravstvene) tegobe povezane sa homoseksualnošću i te su tegobe ostale klasificirane kao bolest, onda to nisi smio ukloniti. Prije nego što si me odlučio blokirati na 7 dana, trebao si se informirati o tome jer bi tada saznao da je to činjenično netočno. Maknuo sam izuzev ukoliko se osoba žali na tegobe povezane sa homoseksualnošću iz rečenice Zahvaljujući promijenjenoj društvenoj klimi 1970.-ih^[nedostaje izvor] godina Američka psihijatrijska asocijacija i Američka psihološka asocijacija skidaju homoseksualnost sa popisa bolesti (izuzev ukoliko se osoba žali na tegobe povezane sa homoseksualnošću). iz razloga što bi to značilo da je homoseksualnost bolest ako se netko žali na neke tegobe povezane s homoseksualnošću. To je činjenično netočno i takva dijagnoza ne postoji. In 1986, the diagnosis was removed entirely from the DSM. The only vestige of ego dystonic homosexuality in the revised DSM-III occurred under Sexual Disorders Not Otherwise Specified, which included persistent and marked distress about one's sexual orientation (American Psychiatric Association, 1987; see Bayer, 1987, for an account of the events leading up to the 1973 and 1986 decisions). Dakle, ne postoji dijagnoza da je homoseksualnost bolest, postoji klasifikacija za psihički problem kad je osoba teško i abnormalno opterećena bilo kojom seksualnom orijentacijom i to je dakle više problem prihvaćanja vlastitog identiteta nego same seksualnosti.

I naposljetku dolazimo do tvojeg najvećeg propusta koji me najviše šokirao, a odnosi se na ovu izmjenu [14] Suradnik RadioElectrico je napisao Zahvaljujući promijenjenoj društvenoj klimi 1970.-ih godina godina Američka psihijatrijska asocijacija i Američka psihološka asocijacija skidaju homoseksualnost sa popisa bolesti. to je činjenično netočno, no dao sam mu priliku i prvo stavio oznaku da nedostaje izvor za to da je micanje bilo zahvaljujući promjeni društvene klime, a onda je on stavio kao izvor ovaj pdf [15] što sam ja maknuo uz objašnjenje Ne traži se izvor za to da je društvena klima 70-ih bila promijenjena, već da je to bio razlog micanja s liste bolesti. I tu dolazimo do onog što me najviše šokiralo, a to je da ti nisi ni pročitao taj izvor jer da jesi vidio bi da se Američko psihijstrijsko ni psihološko društvo uopće ne spominju u cijelom tom tekstu kao ni 1973. kada je homoseksualnost bila maknuta s liste bolesti. U članku je već prethodno pisalo pod Hipoteza o psihološkim uzrocima... Američko psihijatrijsko društvo je 1973. tvrdeći zbog znanstvenih dokaza[126] uklonilo homoseksualnost s liste bolesti, a istu je poziciju 1975. zauzelo i Američko psihološko društvo.[7] Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1990. maknula homoseksualnost s popisa mentalnih bolesti.[162] Unatoč tome, zagovornici konzervativnog pristupa homoseksualnosti su i dalje skloni stajalištu da je homoseksualnost maknuta s lista bolesti i poremećaja radi pritisaka LGBT udruga i političkih krugova.[163] to je činjenično točno i zato sam na kraju maknuo cijelu tu rečenicu i zamijenio je dijelom ovoga. Opet treba napomenuti da sam ja autor citiranog teksta iz članka uključujući i ovaj dio: Unatoč tome, zagovornici konzervativnog pristupa homoseksualnosti su i dalje skloni stajalištu da je homoseksualnost maknuta s lista bolesti i poremećaja radi pritisaka LGBT udruga i političkih krugova. jer mi je stalo do višestranosti. Također, da si pogledao stranice razgovora članaka Homoseksualnost, Rodna ideologija, Spol i rod i Dženderist, vidio bi da nije prvi put da RadioElectrico piše članke napamet pa naknadno traži izvore koji onda na koncu uopće ne tvrde točno ono što je on napisao u članku uz navedeni izvor i nisam jedini koji je to primjetio.

Uzevši sve to u obzir, moram dobro razmisliti hoću li nastaviti pridonositi Wikipediji u ovakvom okruženju i tretiranju.

Lijep pozdrav! --Riddlemaster (razgovor) 12:45, 25. rujna 2014. (CEST)

Mravinjak

[…]  I on mu se sad našao tu da mu priča o grjehoti i zulumu!

»Hajde, bogati, Sulejmane,« — reče mrzovoljno — »mravi su mravi... napraviće oni sebi drugi mravinjak, nije nikakav kijamet!«

»Nail-beže, ne valja tako govoriti... alah je odredio svakom stvoru njegovo, alahov je zakon da mravi žive i ne treba ih dirati! Rečeno je i zapisano, o Nail-beže, i toga se mora držati svaki pravovjerni: sve što je živo na zemlji, živi po volji alahovoj, a svaki onaj koji...«

Nasradin-hodža sad prosto planu.

»Sulejmane, ti si, zaista, mudar čovjek: znaš šta je zapisano i šta je rečeno, i veliš da ne valja ići nasuprot volji alahovoj!«

»Bezbeli!« — složi se Sulejman uvjereno.

»Pa makar da se radi o najsitnijoj bubici, o mravu jali o komarcu... «

»Jašta!

»A fukara?!«

»Šta fukara?«

»Biva mi u đemiji, dumen je u našim rukama, pa mašemo sabljom, a glave fukare lete... a jabandžije... A zar fukara nije od alaha, i jabandžije zar nisu ljudi?«

Sulejman se uozbilji, namršti se, i reče:

»Prepadaš me, Nail-beže! Šta ti to govoriš alaha ti?!«

»Govorim, brate, ono što se samo kazuje! Zar ćemo se više brinuti o mravima i komarcima, o kojekakvim biljkama i travkama, nego o ljudima? To ti govorim, Sulejmane!«

Isto onako uozbiljen i namršten, Sulejman nastavi:

»Neka te alah umudri, dobri čovječe! Neka te oslobodi tih naopakih misli koje vode u propast! Ah, ah, kako si mogao zapasti u takvu zabludu!? Evo šta ću ti reći, a ti me poslušaj za svoje dobro: kad stigneš u Šeher, ne govori ni s kim o ovim stvarima, jer se nećeš nanositi glave, a meni bi te bilo žao, ne znam ni sam zbog čega! I odmah otidi do tekije svetog Dželalludin-Rumije, i traži tamo Šejh-Ibrahim-efendiju, i kaži mu se ko si i odakle si, i da si bio kod mene, i da sam te ja njemu uputio, a onda mu otkri šta te muči. On će ti pomoći!«

I tu Sulejman ućuta, a Nasradin-hodža se diže, uze za ular svoga magarca i krenu. I sam donekle iznenađen i zbunjen tokom ovog razgovora sa Sulejmanom a naročito njegovim završetkom, on je bio zamišljen i nije bilo više u njemu želje da na neki način pecne Sulejmana i da mu se podsmjehne što je sve do maločas želio. On još jednom ponudi Sulejmanu da mu plati uslugu koju mu je učinio, a kad ovaj to ponovo odlučno odbi, on ode.

Izvor: Slavko Mićanović, Nasradin-hodža u Šeheru, »Veselin Masleša«, Sarajevo, 1978., str. 29. i 30., a počinje negdje na str. 28. Citirao sam najbolje što sam mogao, sve sam ostavio kako je napisano. Mravima ne dirati u mravinjak. . -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 10.08, 26. jesenščaka (rujna) 2014. (SEV)

Imaju li pravila za uređivanje vanjskih poveznica? - Odnos prema neslužbenim (osobnim) web stranicama.

Pozdrav Kubura
U članku hagioterapija uklonili ste moju izmjenu u kojoj sam izbrisao „vanjsku poveznicu“ prema www.vjera.pondi.hr ! Slijedi obrazloženje zašto sam je izbrisao.

Jer ta stranica potječe iz početnog perioda razvoja hagioterapije (od tada je hagioterapija, kao istraživačko-terapijska metoda koju je utemeljio dr. sc. Tomislav Ivančić, doživjela značajne promjene)! Novija verzija te stranice je: www.hagio.hostoi.com . Međutim i na novijoj verziji stranice miješaju se pojmovi hagioterapije i evangelizacije, što zbunjuje, a to je i napisano na istoj stranici, citat:
„Na ovoj se stranici miješaju dvije stvari HAGIOTERAPIJA I EVANGELIZACIJA
Hagioterapija je za sve ljude. ( provodi je Centar za hagioterapiju CDP )
Evangelizacija je za vjernike. ( provodi je Zajednica Molitva i Riječ )“.
Pa sam zbog nedosljednosti, zabune koju unosi i miješanja tih dvaju pojmova izbrisao vanjsku poveznicu www.vjera.pondi.hr.

Radi navedenog smatrao sam da bi „vanjske poveznice“ u članku hagioterapija trebale biti samo prema službenim siteovima udruga koje je utemeljio prof. dr. Tomislav Ivančić (utemeljitelj hagioterapije). A site-ovi: www.vjera.pondi.hr i www.hagio.hostoi.com to nisu. Ili bi možda „neslužbene“ vanjske poveznice trebale biti na kraju popisa vanjskih poveznica sa naznakom „osobna i neslužbena stranica“. Jer svatko može napraviti besplatno (poddomenu i hosting) site i tako dovoditi u zabludu zainteresirane za hagioterapiju a da pri tome nikome ne odgovara.
Nikako mi nije namjera omalovažiti dobronamjerni trud autora predmetnih siteova i sam smatram da volonteri (jedan sam od nih) u „službenim udrugama“ ne uspijevaju „hagioterapiju“ medijski kvalitetno prezentirati.

Molio bi komentar administratora u vezi iznesenog stava i brisanja „osobne i neslužbene vanjske poveznice“ Dlozina (razgovor) 14:39, 26. rujna 2014. (CEST)

Uranitelj

[16] Dobro jutro! . Dođi malo tu k nami, pa ću ti reći koliko dugo čekam. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 8.24, 30. jesenščaka (rujna) 2014. (SEV)

Dobar jutar! Imaš li malo vremena za doći tamo gdje svi idu poluautomatski. . -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 7.54, 1. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV)

Molba

Pozdrav kolega Kubura,

obratit ću se ovom prilikom vama pošto sam s vama kratko kontaktirao prije, a čini mi se da ste jedan od administratora. Povod kojim vam se obraćam ponašanje je suradnika Anulmanul - https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Anulmanul koji je, kako se čini, mene uzeo "na zub". Naime, čovjek je u sat vremena izbrisao preko 80 000 bajtova (!!) mojeg doprinosa, referenciranog, i to pod izgovorom da nema referenciranih izvora. Najočitiji primjer su članci Hrvatska stranka prava i Dobroslav Paraga. Samo u ta dva članka suradnik je izbrisao oko 80 000 bajtova referenciranog teksta. Na stranu što je suradnik Anulmanul vjerojatno ista osoba kao i suradnik Wüstenfuchs - https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Wüstenfuchs , ali ipak ovo najočiglednije vandaliziranje članaka ne bi smjelo biti dopušteno. Iz tog razloga, zamolio bih vas da upozorite dotičnog korisnika, jer prilično je destimulirajuće ako provedete nekoliko sati čitajući literaturu i pisajući članak, a onda se za dva, tri sata pojavi Wustenfuchs i pobriše preko 20 000 bajtova mog referenciranog doprinosa - [17].Džafer-beg Mulaomerović (razgovor) 12:25, 1. listopada 2014. (CEST)

U redu, hvala na savjetu. Džafer-beg Mulaomerović (razgovor) 23:44, 5. listopada 2014. (CEST)

Domovinski rat

Pozdrav prijatelju! Našao sam na youtube-u jedan jako dobar video link prikaza domovinskog rata; https://www.youtube.com/watch?v=EyxOBHFYVNo Da li imaš kakvu ideju kako bi to na najbolji način mogli integrirati u stranicu? Video format baš i nije klasičan za wikipediju, a čini mi se da je riječ o jednom dobro djelu... --Čeha (razgovor) 11:41, 7. listopada 2014. (CEST)

Pa da, povrh svega još i ne pokazuje do kraja četničko zauzimanje nekih područja (više se ispunjava), niti dio rata u BiH. No svejedno, čovjek se potrudio. Mislio sam nešto slično napraviti (nekoć davno sam napravio gifove koji su prikazivali tijek rata u BiH), no ovo je puno bolje (usprkos i nedostacima). Evo, dodao sam na stranicu kratak opis i link

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Domovinski_rat&diff=4388425&oldid=4385499 Živio amigo! --Čeha (razgovor) 00:26, 9. listopada 2014. (CEST)

Karl von Blažeković

Za Karla von Blažekovića nikad nisam čuo. Tko bi to trebao biti ? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Myrkozg (razgovor • doprinosi) 09:29, 8. listopada 2014.

Izmjene u Rodna ideologija

Izbrisao sam tvoje uređivanje na u članku Rodna ideologija od 08.10.2014. godine. Akademkinja Dubravka Oraić na jedan drugačiji način - ne kao naziv za pobornike "queer teorije" (kakvo se korištenje termina raširilo u Njemačkoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Litvi, Italiji, na španjolskom i portugalskom govornom području, nego onako kako se ponekad koristi u akademskih krugovima na engleskom govornom području - evo ovako: "U raspravi »Matoš i žene« autorica otkriva stanovite patrijarhalne stereotipe u Matoševoj rodnoj ideologiji odnosno »seksualnoj politici«." (citat iz članka "Matoš u novoj teorijskoj vizuri" iz "Hrvatska revija" 1/2014)RadioElectrico (razgovor) 11:13, 8. listopada 2014. (CEST)

Brisanje bez obrazloženja i konsenzusa na SZR

Kubura, prije nego što reagiram na blok, moram priupitati zašto si se odlučio na blok ne samo GIP-a, nego i mog imenskog prostora, uključujući i moju SZR, pa i emailove? Koliko shvaćam, admin može blokirati pojedinačne segmente pristupa wikipediji, pa mi nije jasno čemu blokada svega jer iako se ne slažem s tobom u ničemu, vandal očito nisam, što se može provjeriti putem pregleda mojih doprinosa. Na ovaj način mi se onemogućava bilo kakvo objašnjenje mojih postupaka što u ovom dvojbenom slučaju nije u redu. Zbog toga, čak ako si i u pravu oko razloga bloka, neznam kako protumačiti njegov opseg.

Drugo, što se tiče razloga koje si naveo za blok, oni su nevaljani, a da si pročitao raspravu na SZR članka, i povijest uređivanja članka, to bi i sam zaključio. Koliko shvaćam, tebe muči što sam "obrisao" veću količinu teksta i što to nisam prethodno raspravio sa drugim korisnicima, pogotovo autorima sprnog odlomka. Evo da ti obrazložim svoje postupke:

1. Nisam obrisao ništa, jer sav taj tekst uredno postoji u history-u članka, što si i sam potvrdio revertanjem moje izmjene pa se članak vratio u prvobitni oblik. Dakle, na wikipediji nema "brisanja", nego postoji samo uređivanje. Sam čin uređivanja je podložan isključivo volji uređivača o čemu govore i wikipedijine smjernice poznate po imenu 5 stupova Wikipedije [18]. Tamo se jasno kaže:

• "Wikipedija je slobodan sadržaj koji svatko može uređivati. Sav tekst je dostupan pod GNU-ovom Licencom za slobodnu dokumentaciju i može se distribuirati ili povezivati u skladu s njom. Znajte da članke može svatko mijenjati, i da nijedan pojedinac ne kontrolira bilo koji određeni članak; stoga, sve što doprinesete može biti nemilosrdno uređivano i dalje distribuirano po volji zajednice."
• "Budite odvažni pri uređivanju, premještanju i mijenjanju članaka, zato što je radost uređivanja u tome da, iako mu treba težiti, savršenstvo nije neophodno. I nemojte se brinuti da ćete nešto pogriješiti. Čuvaju se sve ranije verzije članaka, tako da ne postoji način da nenamjerno oštetite Wikipediju ili da nepovratno uništite sadržaj."

Dakle nema pravila na wikipediji koje kaže da se ne smije "izbrisati" teskt veći od npr. 10000 bajtova bez prethodne rasprave ili mišljenja admina. Također jasno piše da se veća šteta članku ne može napraviti, čak i ako se ima namjera, jer se čuvaju ranije verzije članaka.

2. Što se tiče tvoje tvrdnje da nisam dogovorio izmjene sa drugim uređivačima, kao što sam prethodno demonstrirao navodima iz općih smjernica tj. "5 stupova Wikipedije" [19], ne postoji moja obaveza da svoje promjene prethodno obrazlažem i najavljujem nikome. Ipak, ako pročitaš SZR, vidjeti ćeš da sam svoju namjeru objavio još 10.08.2014. [20], kad sam napisao "Dakle, plan mi je napisati poglavlje KME prema predloženom (razraditi mehanizme), maknuti iz postojećeg članka poglavlje "podjela evolucijskih procesa", dovršiti ostala poglavlja...". Kako do trenutka izmjene (skoro 2 mjeseca) nije bilo nikakvih primjedbi, postupio sam po najavi. Štoviše, na dan izmjene sam putem IRC-a pričao o tome sa Bončem, koji mi je sugerirao što da napravim.

3. Nikad nisam ni rekao da je taj tekst trajno izbrisan. Samo to da ga je potrebno premjestiti. To sam izrijekom i napisao. Namjera mi je premještanje na članak Stablo života, koji ne postoji, a nisam ga još uvijek stigao napraviti. Taj tekst ne spada niti u članak o filogenezi, jer ne pojašnjava samu filogenezu, nego je podjela evolucijskih procesa iz aspekta filogeneze, čemu je mjesto najvjerojatnije u članku o Stablu života, kojeg, PONAVLJAM, nisam stigao napisati. Inače, trenutno u offlineu uređujem izbrisani tekst i priređujem ga za postavljanje na članak Stablo života, jednom kad članak bude kreiran, a to pak moram koordinirati i dogovoriti tko će što pisati sa ostalim suradnicima koji surađuju na knjizi o evoluciji koju izrađujemo.

4. Autor teksta koji je sporan, čijim uklanjanjem sam mu po tebi nanio duševnu bol, je IP suradnik [21] koji je taj tekst copy/pasteao od negdje već u prvoj inačici članka ne navodeći izvor. Kome bi se onda ja to trebao obratiti i zatražiti mišljenje?

Kad sam ti sad objasnio svoje postupke, nadam se da ćeš obrazloženje uvažiti i skinuti blok. Nije mi do prepucavanja, ZZMA, Mete, nego te uljudno molim da me pustiš da radim ono što me veseli. --Imbehind — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 109.60.97.142 (razgovor • doprinosi) 16:48, 9. listopada 2014.‎

Pod pretpostavkom da je ovaj IP zbilja bio Imbehind, suradniku sam odgovorio na Imbehindovoj SZR.[22] Kubura (razgovor) 04:10, 10. listopada 2014. (CEST)

Opet sam na krivo mjesto napisao odgovor...Evo i ovdje:

Hvala na skidanju bloka, neću te više kritizirati zbog toga što si učinio, vjerojatno je dijelom nesporazum i nepažnja sa obje strane, ali ako mogu predložiti slijedeće za ubuduće:

1. Kod ovakvih slučajeva nema razloga za blokiranje. Nisam autopatroliran, pa sam i pretpostavio da će promjena biti uočena od strane patrolera. U slučaju da se patroler nebi složio sa mojom izmjenom, on je može revertati. Ukoliko ja idem revertati njega i vratiti izmjenu, morao bi objasniti zašto to radim. Već u tom trenutku bi se puno toga razjasnilo i do bloka nebi ni došlo. Nadalje, ukoliko se ne bi mogli dogovoriti, upali bi u revertanje, uz objašnjenja naravno. Nakon tri reverta, sukladno pravilima wikipedije, članak se nebi smio dalje uređivati i tražila bi se nečija arbitraža ili pomoć u postizanju nekakvog kompromisa, ali nikako blokiranje jer je međusobno revertanje, do tri puta, sukladno pravilima normalnog uređivanja wikipedije. Ispravi me ako sam u zabludi. Ako nisam, predlažem da se manje reagira na prvu.

2. Kao što sam već napisao, predlažem adminima da suradnike za koje smatraju da su prekršili pravila postupno blokiraju - ako misle da nešto loše rade sa člankom, neka blokiraju samo GIP. Ako osoba u obrazlaganju svojih postupaka postane neuljudna, neka mu se blokira i SZR. Na kraju, ako počne spamat i vrijeđat putem emaila, može mu se i to zaključat. Ovakva praksa zaključavanja svega odmah jer kontraproduktivna jer ne daje ljudima priliku da obrazlože svoje postupke i otklone nesporazum pa i priznaju grešku, ispričaju se... Također, što se mene tiče, ako netko uoči da nešto krivo radim u GIP-u, neka mi slobodno blokira uređivanje GIP-a kako nebi napravio veću štetu. Ako nešto krivo radim na uređivanju članaka, to sigurno nije iz zle namjere, pa trajno i dulje blokiranje, osim u smislu prevencije, u mom slučaju nije potrebno. Jedno je GIP, a drugo su naši međusobni odnosi i molio bi da se ta razdjelnica poštuje.

3. Što se tiče samog članka predlažem slijedeće:

• Vrati odmah onu izmjenu gdje sam prebacio poglavlje "Evoluciju čovjeka u foslinim zapisima" na članak Evolucija čovjeka. Inače, nalazi se na dva mjesta istodobno. Ne znam zašto si to maknuo jer nisi obrazložio.
• Što sad sa ovom izmjenom koja je bila sporna? Obzirom da, kao što si mogao i provjeriti na SZR, se nije javio nitko od 10.8. tko bi osporio moju potrebu micanja tog dijela članka, a ni ne pripada nikome određenom te ukoliko ti ne vidiš neku posebnu potrebu da sporni tekst ostane u članku, ja bi da članak vratiš na moju zadnju izmjenu. S time, da ja imam zabilježeno da taj tekst moram prebaciti na neki drugi članak, gdje bi imao smisla. Uostalom, nisam ga ni izbrisao prije, jer sam ga smatrao korisnim. Sad kad sam druge djelove napisao, više nisam imao što napraviti nego ga maknuti. Iskreno, ni sad nisam siguran gdje točno s njim, samo znam da ne pripada tu. Smislit ću nešto. Stablo života zasad je najbolja ideja. Jedini problem je što je ovaj sporni tekst prilično opširan, a ne volim kad mi glavni pojam "statira" na vlastitom članku, jer nešto drugo, zapravo sporedno, zauzima nekoliko puta veći prostor.

(Primjer za to bi ti bili partizanski zločini na članku o partizanima kako je prije bilo - bilo je više o zločinima nego o partizanima, što je za jedan enciklopedijski članak malo blesavo, što god netko mislio o partizanima. Takva je situacija i sa postojećim člankom o evoluciji - naime, neki djelovi, primjerice povijest evolucijske misli su preopširni, obzirom da imamo i čitav članak na tu temu. To se dogodilo jer smo nas nekoliko radili paralaleno, a da nismo ni znali. Svakako, glavni članak treba skratiti i viškove prebaciti na druge matične članke (što sam uradio sa fosilnim zapisima čovjeka - prebacio na evoluciju čovjeka).) --Imbehind 06:11, 10. listopada 2014. (CEST)

Potpisivanje poruka

Aha, mogu pisati i po tvojoj SZR... dakle prvo da ponovim komentar na ovo zadnje što si napomenuo:

Nije mi uopće jasno na što ciljaš. Pa kad sam blokiran, ne mogu se potpisivati jer sam morao kao IP pisati. Na što točno misliš? --Imbehind 05:13, 10. listopada 2014. (CEST)

Noćna smjena

Pozdrav iz sada već dnevne smjene! BlackArrow (razgovor) 15:55, 15. listopada 2014. (CEST)

Ja ti ovako naletin ka iz vedra neba. BlackArrow (razgovor) 04:36, 17. listopada 2014. (CEST)

Odgovor: Članak "Muhamed"

Nije potrebno da se dodaje s.a.v.s. (kratica za "sallallahu alejhi ve sellem" što znači "neka je mir Božji i spas na njega") poslije Muhamedovog imena, jer je ovo enciklopedijski (pa samim time i nepristrasan) članak. Takvi i slični dodaci nakon Božjeg imena i imena proslanika su česti u islamu i neizostavni su islamskoj vjerskoj literaturi, ali im nije mjesto u enciklopedijskim člancima. Nadam se da sam pomogao... ;) --Valar Morghulis (razgovor) 08:50, 17. listopada 2014. (CEST)

Iskra Bugojno

[23], stalno zaboravim na ovaj popis. Sad sam to, napokon, nadam se sredio. Bilo je tu svakakvih imena, izvukao sam ove najpoznatije, ima ih sigurno još.--MAN_USK ^recider 14:02, 18. listopada 2014. (CEST)

Onda bi trebalo napisati za sve, preteško je u par kratkih napisati što je sve radio, gdje igrao i koga je trenirao Vlatko Marković. Možda nešto sastavim.--MAN_USK ^recider 14:11, 19. listopada 2014. (CEST)

Re:Dažd i oganj

Znam za Mostarske kiše, za ove druge, iskreno, nisam čuo. Nekako sam propustio malonogometaše, iako sam pisao o različitim sportovima. Ima dosta klubova, ali informacije o njima su oskudne. Brotnjo, Zrinjski, Karaka, Vjekoslav Arapović, Nova Bila,...--MAN_USK ^recider 14:10, 19. listopada 2014. (CEST)

Boris Bakal

Kubura, hvala na savjetima i pomoći. Molim te samo mi objasni kako se rade dva ili više stupaca kod dugih lista. Pozdrav. Druidpepo (razgovor) 16:01, 19. listopada 2014. (CEST)

Mislio sam na to kako bilo koji popis, listu koja navodi radove, itd, kako to prevesti u dvije kolumne, ili stupca. Da bih time sažeo cijeli članak ako se već može. Znam da je to moguće u drugim wikipedijama, ali ovdje ne nalazim načina, a ne želim raditi tablicu. :-) Druidpepo (razgovor) 08:15, 23. listopada 2014. (CEST)

Molba - Zijad Švrakić

Poštovanje. Javljam Vam se povodom članka o Zijadu Švrakiću.[24] Postavili ste primjedbu prije mjesec dana zbog nedostatka izvora o njegovom stjecanju turskog državljanstva. Izvori su postavljeni, pa me interesuje da li možete odobriti stranicu. PeppermintSA (razgovor) 16:46, 21. listopada 2014. (CEST)

Pomoć u prijevodu

Bok Kuburo,

molim te, ako imaš volje i vremena, pomozi pri prijevodu ovdje − to sam ja započeo prevoditi i nisam mogao do kraja. Stoga te molim za pomoć i za jezikoispravak moga dijela prijevoda. Hvala na pomoći i trudu. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 15.51, 24. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)