Sport

skup natjecateljskih aktivnosti, najčešće fizičkih
(Preusmjereno s Športsko društvo)

Sport (od eng. sport iz starofr. desport: provoditi vrijeme, razonoditi se[1]) ili šport (prema njem. izgovoru)[1], naziv je za raznorodne čovjekove tjelesne aktivnosti izvođene iz raziličitih, najčešće natjecateljskih pobuda.

Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa.

Nekad je označavala svaku igru i zabavu. Danas podrazumijeva različite motoričke aktivnosti promijenjivih obilježja i inteziteta u kojima na propisane načine dolazi do punoga izražaja sportaševih sposobnosti, osobina i znanja u treningu i natjecanju.

Prema određenju i razini može biti profesionalan („vrhunski”, „selekcijski”) i masovan. U području sporta postoji nekoliko sustava: profesionalni, amaterski, rekreacijski, školski i sport osoba s invaliditetom. Neki od razloga mogu biti razonoda, razvijanje tijela, poboljšanje sposobnosti, natjecateljski duh itd. Krovna organizacija svjetskoga športa je Međunarodni olimpijski odbor koji je osnovan u Parizu 1894. godine.[2] Zakonima Republike Hrvatske uređena su i pitanja iz područja sporta. Dva najvažnija su:

  • Zakon o sportu[3]
  • Zakon o udrugama[4]

Nazivlje

Oblici sport i šport jednakopravni su u uporabi u hrvatskomu jeziku.[5] Pitanje standardnoga oblika predmetom je brojnih rasprava, najčešće politički motiviranih, ovisno o političkom sustavu koji je provodio normiranje.[6] Etimološki, imenica sport francuskoga je podrijetla (od starofr. desport), i kao takva je prihvaćena kao međunarodnica posredovanjem engleskoga jezika. U hrvatski jezik ušla je dvama oblicima različitih početnih suglasničkih skupina (šp- i sp-), povezanih s njihovim posrednicima (engleskim i njemačkim jezikom).[7]

Podjela

Sportom se čovjek može baviti rekreacijski, amaterski i profesionalno, a dijele se na samostalne (pojedinačne) i ekipne (skupne).

Ekipnim športovima pribrajaju se svi oni u kojima se do ostvarenja cilja (pobjede) dolazi djelovanjem u skupini (ekipi, timu), po propisanim i utvrđenim pravilima. U samostalnim (pojedinačnim) sportovima pojedinac se sam zalaže za svoje uspjehe. Neki sportovi mogu se izvoditi pojedinačno ili skupno, te u parovima.

Svaki sport može biti natjecateljskoga ili slobodnoga karaktera (pr. planinarenje), ovisno o načinu izvođenja.

Razredba

Postoje brojne podjele sportova, i teško je napraviti potpuno točno razgraničenje. Često se govori o olimpijskim sportovima, tj. onima koji su u programu Zimskih ili Ljetnih olimpijskih igara te o ostalim, neolimpijskim sportovima. Postoje i športovi kao što su moderni petoboj ili triatlon koji su spoj nekoliko različitih sportova, i time spadaju u zasebnu kategoriju.

atletika

ekipni sportovi s loptom

Razvili su se iz srednjoameričke igre loptom:

sportovi u kojima se loptica udara reketom

sportovi u kojima se loptica udara palicom ili batom

Biciklizam

Gimnastika

sportovi snage

sportovi preciznosti

vodeni sportovi

sportovi na snijegu i ledu

sportovi s više sportskih disciplina

borilački sportovi i vještine

loptački sportovi

moto-sportovi

konjički sportovi

ekstremni sportovi

misaone igre

tradicijske igre

Uloga u društvu

Australska biskupska konferencija objavila je 25. rujna 2014.[8] izjavu o društvenoj pravdi Kruna za Australiju. Dati maksimum u našoj sportskoj naciji[9] u kojem ističu odgojnu ulogu sporta, naročito među mladima, te upozoravaju na društvenu opasnost ako se iz vidika izgube istinske sportske vrijednosti, povlađivanjem samo novcu i uspjehu.[10] U dokumentu stoji da se predlaže potanak ispit savjesti o tomu kako se živi sport, jer događa se da se mentalitet pobjede po svaku cijenu naglo proširio i u neprofesionalnom sportu do te mjere „da su i najmlađi izloženi pritisku zbog postizanja rezultata, igraju i kad su ozlijeđeni, krše pravila te ne poštuju duh igre”.[10] U dokumentu su australski katolički biskupi izričito osudili svaki doping i pozvali na kažnjavanje nasilnoga ponašanja izvan igrališta i na odgovornost športskoga sustava za ponašanje profesionalnih igrača.[10] Sport je zrcalo društva, odražava ono najbolje što pojedinci i nacija posjeduju, ali isto tako i najtamniju stranu društva, što za posljedicu može imati navikavanje na nasilje, zloporabu droga i alkohola, bilo da se radi o sportašima ili o promatračima sporta, bilo o natjecanju ili izvan, zatim problem porasta nezakonitih oklada (kockanja), korupcije i zločina u svezi s time „ozbiljno prijete cjelovitosti sporta i njegovoj sposobnosti da izgrađuje zajednicu”.[10] Vjernici su pozvani prepoznati istinski sport, jer u njemu je obnoviteljska snaga za sve ljude, osobito za najslabije.[10]

Citati

  »Odgajajte mlade za istinske vrijednosti sporta, a ne za pretjerano nadmetanje i agresivnost. «
(Papa Franjo u poruci sudionicima Međunarodnoga seminara o temi „Treneri: Odgojitelji osobe“, koji je u Rimu organizirao odjel Crkva i sport, Papinskoga vijeća za laike.[11])

Izvori

  1. a b šport enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 19. studenoga 2022.
  2. šport, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 12. srpnja 2022.
  3. Zakon o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20. – uredba).
  4. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. kolovoza 2005. Pristupljeno 19. kolovoza 2005. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  5. „Komunikacijski seminar HOO; sport ili šport?” archery.hr. Hrvatski streličarski savez. Objavljeno 22. prosinca 2020. Pristupljeno 19. studenoga 2022.
  6. Horvatić, Ivica: „Zašto sport i šport u sredstvima javnog priopćavanja?”, u: Trenutak sadašnjosti u učenju jezika, Zagreb, 1993., str. 111-115.
  7. Bašić, Nataša: „Sport i šport u hrvatskome”, Jezik, sv. 47, br. 2 (1999.), str. 52-62. (Hrčak)
  8. Bishops put Sport at the forefront of Social Justice Statement, Associated & Catholic Colleges of WA, 25. rujna 2014. (engl.)
  9. Social Justice Statement 2014-15. A Crown for Australia. Striving for the best in our sporting nation., Australian Catholic Social Justice Council (sadrži zapise u formatima pdf, video, ppt i doc, te poveznicu na YouTube) (engl.)
  10. a b c d e Šport treba braniti od športskih pretjerivanja. www.archivioradiovaticana.va. Pristupljeno 14. studenoga 2022.
  11. Papa Franjo: Treneri imaju odgajati mlade za istinske vrijednosti sporta, Radio Vatikan na hrvatskom jeziku, 14. svibnja 2015.