Hutovo

Hutovo je naseljeno mjesto u općini Neum, Federacija BiH, BiH.[1]

Hutovo
Hutovo na karti BiH
Hutovo
Hutovo
Hutovo na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Regija BiH Istočna Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska
Općina/Grad Neum
Zemljopisne koordinate 42°57′22″N 17°48′14″E / 42.956°N 17.804°E / 42.956; 17.804Koordinate: 42°57′22″N 17°48′14″E / 42.956°N 17.804°E / 42.956; 17.804
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 201
Pošta 88394
Hutovo panorama.JPG
Panorama Hutova

Zemljopisni položaj i značajkeUredi

Nalazi se u južnoj Hercegovini, u središtu općine Neum, na nadmorskoj visini od 310 mnm. Prostire se u duljini od 3 km, od Prijevora do Okladnice. Zbog blizine mora klima je uglavnom mediteranska koju djelomično smanjuju planina Žaba i brdo Gradina. Prosječna temperatura u siječnju je 6°C, ljetna 25°C a prosječna godišnja 14°C. Najniža izmjerena temperatura od -16°C izmjerena je 16. veljače 1962., a najviša od 40°C 24. srpnja 1981.[2]

PovijestUredi

 
Stećci u Hutovu

Hutovo se u povijesnim izvorima prvi put spominje 28. prosinca 1423. godine, a drugi spomen mjesta potječe iz 1525., kada je fra Siksto iz Slanoga na blagdan sv. Pavla slavio svetu misu u Oltarištu uz jezero Vrutak.[3]

O životu u prapovijesti svjedoči nalaz urbaniziranog naselja iz 4000. g. pr. Kr. na lokalitetu Prisjeka. Na lokalitetu Crkvine su ostatci iz kasnoantičkog i srednjovjekovnog razdoblja te ostatci kasnoantičke i srednjovjekovne crkve s grobljem. Ujedno, to je i nekropola s više od 100 stećaka, a u blizini nje je manja nekropola u Karasovicama.[3]

Hutovo je bilo dijelom i nekadašnje humske župe Žaba koju prvi put spominje pop Dukljanin u 12. stoljeću u čijem su sastavu bili još i zapadni dijelovi Dubrovačkog primorja te današnje općine Zažablje u Republici Hrvatskoj. Nakon pada Huma te oslobođenja dalmatinskog dijela Zažablja od Turaka, nekada jedinstveni prostor podijeljen je između Osmanskog Carstva te Mletačke i Dubrovačke Republike, a crkveno između makarske, trebinjskomrkanske i dubrovačke biskupije.[4]

Kroz Hutovo je prolazio Put soli koji je vodio iz Stona prema Bosni. Tim je putem prošla kraljica Katarina 1463. kada je pred Turcima morala napustiti Bosnu. Na prijevoju Žabe i Gradine, na istom tom putu nalazi se Hutovska tvrđava koja potječe još iz rimskih vremena, s vremenom i potrebama nadograđivana. [3]

 
Ulaz u Hutovo iz pravca Cerova
 
Župna crkva Krista Kralja

Kroz Hutovo je prolazila i uskotračna željeznička pruga Gabela - Zelenika. Željeznička postaja u Hutovu radila je od 1901. do ukidanja pruge 30. svibnja 1976. Od 1907. radila i financijska uprava s filanačkom postavom, a od 1909. i pošta Hutovo. U Zapolju je od 1924. sjedište Općine Hutovo (kotar Stolac) koja se 1945. preimenuje u NOO Opštine Hutovo (srez Čapljina) i radi do ukidanja 1956., kada se pripaja NO Općini Čapljina. Postojala je i zemljoradnička zadruga "Jadran", koja se 1969. udružuje se s trgovačkom firmom "Bregava". Osnovna škola u Hutovu otvorena je 1932. Kao osmoljetna škola za općinu Neum djeluje od 1960./61. a svojevremeno ju je pohađalo skoro 900 učenika. Izdvajanjem iz župe Gradac, 1971. osnovana je župa Hutovo. Novoosnovanoj općini Neum Hutovo je pripojeno 1976. Iste je godine potopljen hutovski dio Popova polja da bi se napravilo akumulacijsko jezero Vrutak za potrebe buduće hidroelektrane. Do 1991. radila je obližnja farma pilića te pogon za proizvodnju plovila "Neumplast Hutovo".[3]

Aktiviranjem tzv. velikoga šprenga kod željezničke postaje Zelenikovac,[5] nadomak Hutova je zaustavljen prodor JNA prema dolini Neretve u svrhu odsijecanja juga Hrvatske. Od 1991. djeluje Društvo prijatelja starina "Hutovo", izdavač listova "Vrutak" i "Glas Hutova" te organizator manifestacija "Hutovski karneval" i "Ivanjski krijesovi". Od 2011. djeluje HKUD "Hutovo" koje je nastavilo s organizacijom manifestacije "Ivanjski krijesovi".[3]

StanovništvoUredi

1991.Uredi

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[6]:

ukupno: 319

  • Hrvati - 319

2013.Uredi

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 201

  • Hrvati - 200
  • Bošnjaci - 1

ZnamenitostiUredi

Hutovska tvrđavaUredi

 
Ruševine Hutovske tvrđave

 Podrobniji članak o temi: Hutovska tvrđava
Nalazi se na cesti iz Hutova prema Neumu, podno planine Žabe, zapadno na brdu od Hutova, a datira iz rimskih vremena.[7] Smještena je na strateškom mjestu, na vrhu prijelaza, kuda su prolazile karavani soli iz Stona prema unutrašnjosti.

Znanstvenici pretpostavljaju da je ovdje u rimsko doba vjerojatno bila neka rimska stražarnica koja je nadzirala cestu kroz Hutovo.[8] Vjerojatno je poslije na istom mjestu u srednjem vijeku kakva manja kula[8] koja je imala kakvu-takvu funkciju.[7] Na važnosti je dobila u mletačko-turskim ratovima, a u mirnodopsko vrijeme bila je važna kao mjesto prijama karavana.[7]

Zbog velike unutarnje zaravni pogodna je za pozornicu pod vedrim nebom, pa je tako Društvo prijatelja starina Hutovo u više navrata u Hutovskome gradu priredilo nastupe folklornih skupina. [8]

Nekropola sa stećcima na CrkviniUredi

 Podrobniji članak o temi: Nekropola Crkvina kod Hutova
Lokalitet Crkvina nalazi se uz put koji vodi prema Popovu polju, prema Veljoj Međi. Nekropola koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine datira u vrijeme kasnog srednjeg vijeka i ranog osmanskog perioda (od 14. do kraja 15. stoljeća). Smještena je u starom napuštenom groblju, a površine je od oko 80 (u smjeru sjeveroistok-jugozapad) x 50 (u smjeru sjeverozapad-jugoistok) m, podijeljene lokalnim putem na dva dijela: sjeverni i južni. Ukupno je izbrojen 101 stećak, i to: 32 sanduka i 69 ploča. [9]

Kamena ploča s natpisom Radovca VukanovićaUredi

 
Ploča s natpisom

 Podrobniji članak o temi: Kamena ploča s natpisom Radovca Vukanovića u Gornjem Hutovu
Natpis dimenzija dužine 1,9 m, širine od 2 do 0,60 m, poznat još od 19. stoljeća nalazio se na prirodnoj stijeni u Novkovića klancu, uz zapadni rub polja Zablatka. Pisan je bosančicom i potvrdio je postojanje carine u Zablatku. Godine 1991. premješten je u dvorište crkve. Proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[10]

Zavičajna kuća i lapidarijUredi

   
Zavičajna kuća u Hutovu
Kapelica sv. Luke, sv. Ivana i Gospe Lurdske

Gradnju je 1991. započeo tadašnji župnik don Ivica Puljić, a besplatno ju je projektirao projektant Stjepo Butier. Nakon Domovinskog rata Društvo starina "Hutovo" je dogradilo kuću te dovršilo projekt, velikim dijelom iz pomoć Vlade RH i iseljenika hutovske župe. Sama kuća nalazi se u dvorištu župne crkve. Pokrivena je kamenom pločom i namještena namještajem i stvarima karakterističnim za hercegovačke kuće u prošlosti. Raspolaže etnografskom zbirkom s više od 300 izložaka s hutovskog područja. Izložene su i mnogobrojne fotografije iz vremena kad je kroz Hutovo prolazio popularni Ćiro te nagrade filmskog redatelja Vlatka Filipovića rođenog u Hutovu. Na kući se nalaze ploče s imenima 201 žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća te 22 žrtve Domovinskog rata iz hutovske župe. U lapidariju je izloženo tridesetak kamenih spomenika s područja Hutova, fosilni ostatci biljaka i životinja, rimski miljokaz iz 3. stoljeća, rimska stela, kamena ploča s natpisom Radovca Vukanovića, stećci, mletačke kugle za razbijanje zida, starinsko guvno i drugi kameni spomenici. U prostoru dvorišta nalazi se i crkvica posvećena sv. Luki, sv. Ivanu (zaštitniku Hutova) i Gospi Lurdskoj izgrađena 1907. U njenoj unutrašnjosti smještena je Lurdska špilja i kipovi spomenutih svetaca.[11][12][13][3]

Spomenik ĆiriUredi

   
Zgrada kolodvora
Spomenik Ćiri

Za vrijeme prometovanja željezničke pruge Gabela - Zelenika u Hutovu je bio važan kolodvor (u kojem je rođen redatelj i scenarist Vlatko Filipović). U početku su kolodvor činila dva kolosijeka koja su naknadno proširena trećim, a 1938. i četvrtim te vojna rampa uz slijepi kolosijek. Na prvom i drugom su kolosijeku postojali kanali za pregled lokomotiva. Postojala je i ložionica koja je 1938. prenamijenjena u robno skladište te stambeni prostor. Iz Hutova su prometovala dva lokalna vlaka: jedan za Čapljinu a drugi za Dubrovnik. Pruga je ukinuta 1976., a u sjećanje na nju, uz prometnicu u Hutovu nalazi se spomenik Ćiri.

KulturaUredi

  • HKUD Hutovo, osnovano početkom 2011. godine kao udruga koja se bavi proučavanjem i očuvanjem kulturne tradicije Hrvata južne Hercegovine.
  • Ivanjski krijesovi - tradicijska manifestacija u organizaciji HKUD-a Hutovo koja se održava na platou crkve Krista Kralja uoči blagdana sv. Ivana Krstitelja.[14]

Poznate osobeUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 14. lipnja 2019.
  2. Encyclopedia Hutovo ili činjenice koje bi trebao znati svaki Hutovac i gost namjernik HKUD "Hutovo" (objavljeno 10. veljače 2015., pristupljeno 2. travnja 2020.)
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Encyclopedia Hutovo ili činjenice koje bi trebao znati svaki Hutovac i gost namjernik HKUD "Hutovo" (objavljeno 26. veljače 2014., pristupljeno 20. svibnja 2018.)
  4. Domagoj Vidović: Gradačka toponimija Folia onomastica Croatica, No. 18, 2009. (pristupljeno 2. travnja 2020.)
  5. Domovinski rat Općina Neum (objavljeno 28. lipnja 2011., pristupljeno 1. travnja 2020.)
  6. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  7. 7,0 7,1 7,2 Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja Ivo Lučić, disertacija, Nova Gorica: Sveučilište u Novoj Gorici, 2009., str. 200
  8. 8,0 8,1 8,2 Priča o hutovskom gradu Čapljinski portal/hum.ba, nedjelja, 6. siječnja 2013.
  9. Nekropola sa stećcima na lokalitetu Crkvina u Hutovu, arheološko područje Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 13. ožujka 2017.)
  10. Kamena ploča s natpisom Radovca Vukanovića u Gornjem Hutovu, arheološki spomenik Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 13. ožujka 2017.)
  11. Zavičajna spomen kuća - Hutovo TZ Hercegovačko-neretvanske županije (pristupljeno 20. svibnja 2018.)
  12. U dva sela, dva muzeja i jedna galerija Deutsche Welle (objavljeno 20. veljače 2013., pristupljeno 20. svibnja 2018.)
  13. Zavičajna kuća u Hutovu, spomenik hrvatskim žrtvama Fondacija Ruđer Bošković (objavljeno 4. srpnja 2005., pristupljeno 20. svibnja 2018.)
  14. „Ivanjski krijesovi“ u neumskom zaleđu Stranice općine Neum (objavljeno 23. lipnja 2019., pristupljeno 1. travnja 2020.)

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Hutovo