Wikipedija

Popis osnovnih tema iz povijesti

Povijest je otkrivanje, prikupljanje, organiziranje i prezentiranje podataka o prošlim događajima. Povijest također može značiti razdoblje nakon što je izumljeno pisanje (početak zabilježene povijesti).

Priroda povijesti uredi

Povijest se može opisati kao sve od sljedećeg:

  • Akademska disciplina - skup znanja; grana ili sfera znanja, ili polje studija, za koje se pojedinac odlučio specijalizirati.
    • jedna od humanističkih znanosti – akademska disciplina koja proučava ljudsko stanje, koristeći metode koje su prvenstveno analitičke, kritičke ili spekulativne, za razliku od uglavnom empirijskih pristupa prirodnih znanosti.
  • Područje znanosti – široko priznata kategorija specijalizirane ekspertize unutar znanosti i obično utjelovljuje vlastitu terminologiju i nomenklaturu. Takvo će područje obično predstavljati jedan ili više znanstvenih časopisa u kojima se objavljuju recenzirana istraživanja. Postoji mnogo znanstvenih časopisa koji se bave poviješću.

Bit povijesti uredi

  • Kronologija – znanost o raspoređivanju događaja po njihovom redoslijedu u vremenu, kao što su povijesni vremenski slijedovi.
  • Prošlost – ukupnost događaja koji su se dogodili prije određenog trenutka u vremenu. Prošlost je suprotstavljena i definirana sadašnjošću i budućnošću. Koncept prošlosti izveden je iz linearnog načina na koji ljudski promatrači doživljavaju vrijeme, a pristupa mu se kroz pamćenje i prisjećanje. Prošlost je domena povijesti.
  • Vrijeme - mjera u kojoj se događaji mogu poredati iz prošlosti preko sadašnjosti u budućnost te mjera trajanja događaja i razmaka između njih. Vrijeme se često naziva četvrtom dimenzijom, uz tri prostorne dimenzije. Povijest opisuje što se gdje dogodilo, ali i kada (vremenski) su se ti događaji dogodili.

Povijesne discipline uredi

 
Frederick Dielman: Povijest, mozaik, Kongresna knjižnica, Washington, SAD
  • Arheologija - proučavanje prošlih ljudskih kultura putem prikupljanja, dokumentiranja i analize materijalnih ostataka i podataka o okolišu
  • Arhontologija – proučavanje povijesnih dužnosti i važnih položaja u državnim, međunarodnim, političkim, vjerskim i drugim organizacijama i društvima
  • Povijest umjetnosti - proučavanje promjena u i društvenom kontekstu umjetnosti
  • Kronologija – smještanje događaja u vrijeme
  • Kulturna povijest - proučavanje kulture u prošlosti
  • Diplomatska povijest - proučavanje povijesne vanjske politike i diplomacije država
  • Povijest znanosti - proučavanje nastanka i razvoja znanstvenog istraživanja
  • Ekonomska povijest – proučavanje ekonomije u prošlosti
  • Futurologija - proučavanje budućnosti: istražuje srednjoročnu do dugoročnu budućnost društava i fizičkog svijeta
  • Historiografija – proučavanje metodologije povjesničara i razvoja povijesti kao discipline, kao i niz povijesnih radova o određenoj temi. Historiografija određene teme pokriva kako su povjesničari proučavali tu temu koristeći određene izvore, tehnike i teorijske pristupe.
  • Lokalna povijest - proučavanje povijesti u geografski lokalnom kontekstu
  • Vojna povijest - proučavanje ratovanja i ratova u povijesti
  • Paleografija - proučavanje starih tekstova
  • Filozofija povijesti - filozofsko proučavanje povijesti i njezine discipline.
  • Politička povijest – proučavanje prošlih političkih događaja, ideja, pokreta i vođa
  • Javna povijest – predstavljanje povijesti javnoj publici i drugim područjima obično izvan akademske zajednice
  • Psihohistorija - proučavanje psiholoških motivacija povijesnih događaja
  • Društvena povijest - proučavanje društava i društvenih trendova u prošlosti
  • Sveopća povijest - proučavanje trendova i dinamike u svjetskoj povijesti
  • Razvoj gradova - povijesna priroda gradova i mjesta te proces urbanizacije
  • Ženska povijest - proučavanje uloge žena kroz povijest
  • Svjetska povijest - proučavanje globalnih ili transnacionalnih povijesnih obrazaca

Pomoćne povijesne znanosti uredi

 
Arheološko nalazište u Solinu.

Pomoćne znanosti o povijesti – znanstvene discipline koje pomažu u vrednovanju i korištenju povijesnih izvora i koje se smatraju pomoćnim za povijesna istraživanja.[1] Pomoćne povijesne znanosti uključuju, ali nisu ograničene na:

  • Arheologija – proučavanje antičkih i povijesnih nalazišta i artefakata
  • Kronologija – proučavanje slijeda prošlih događaja
  • Kliometrija – sustavna primjena ekonomske teorije, ekonometrijskih tehnika i drugih formalnih ili matematičkih metoda u proučavanju povijesti
  • Kodikologija – proučavanje knjiga kao fizičkih objekata
  • Diplomatika – proučavanje i tekstualna analiza povijesnih dokumenata
  • Epigrafika – proučavanje antičkih natpisa
  • Faleristika – proučavanje vojnih ordena, odlikovanja i medalja
  • Genealogija – proučavanje obiteljskih odnosa
  • Heraldika – proučavanje grbova
  • Numizmatika – proučavanje kovanog novca
  • Onomastika – proučavanje osobnih imena
  • Paleografija – proučavanje starih rukopisa
  • Filatelija – proučavanje poštanskih maraka
  • Filologija – proučavanje jezika povijesnih izvora
  • Prosopografija – istraživanje povijesne skupine pojedinaca kroz kolektivno proučavanje njihovih života
  • Radiokarbonsko datiranje – određivanje datuma artefaktima iz daleke prošlosti[2]
  • Sigilografija – proučavanje pečata
  • Statistika – proučavanje prikupljanja, organizacije i interpretacije (povijesnih) podataka
  • Toponimija – proučavanje imena mjesta

Povijest po razdoblju uredi

 
Vučedolska golubica

Povijest po kronologiji uredi

Doba povijesti uredi

Prapovijesno doba uredi

 
Jerihon (Palestina), najstarije naselje na svijetu (oko 9000. pr. Kr.) u kojemu se još uvijek živi.

Povijesna doba uredi

 
Poraz Španjolske armade

Ostala doba uredi

Regionalne povijesti uredi

 
Najčešća oznaka antičkog Rima

Povijest po područjima uredi

Povijest umjetnosti uredi

Povijest izvedbenih umjetnosti

 
Povijest glazbe: Joseph Haydn svira s kvartetom..

Povijest vizualnih umjetnosti

Povijest kulture uredi

Povijest religije uredi

 
Pogrebna stela Licinije Amias, jedan od najstarijih kršćanskih natpisa.

Povijest znanosti uredi

 
Rani grčki alfabet na keramici.

Povijest tehnologije uredi

 
Platonova akademija. Mozaik iz 1. stoljeća iz Pompeja

Opći pojmovi uredi

 
Djelo "De emendatione temporum" Josepha Scaligera (1583.) započelo je modernu znanost o kronologiji.

Povjesničari uredi

 
Povjesničar Herodot

Izvori uredi

  1. ↑ Drake, Miriam A. (2003). Encyclopedia of Library and Information Science. Dekker Encyclopedias Series. Vol. 3. CRC Press. ISBN 0-8247-2079-2.
  2. ↑ Weart, Spencer (2004). "Uses of Radiocarbon Dating". American Institute of Physics
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Popis_osnovnih_tema_iz_povijesti&oldid=6689490"