Cvrček~hrwiki

Dobrodošlica

Wikipedijin uvodni tečaj

Tečaj

Naslovna stranica Uređivanje članaka Oblikovanje članaka Wikipoveznice Sestrinski projekti Slike Tablice Stranice za razgovor Ne zaboravite Prijavljivanje Imenski prostori Zaključak

Dodatno

Pomoć:Sadržaj

Cvrček, dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.

---

Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

• Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
• Izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
• Slike − obvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika

---

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće:

• postavite pitanje u Kafiću, odgovor će brzo stići
• spojite se na IRC (chat): #wikipedia-hr

---

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić ili na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:vaše ime") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).

---

Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.

---

If you don't speak Croatian: This is the welcome message sent to new users of hr.wikipedia

Još jednom, dobro došli! SpeedyGonsales 19:37, 24. siječnja 2013. (CET)

Prikaži kako će izgledati

Pozdrav, cijenimo vaše doprinose na Wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici uporabite tipku Prikaži kako će izgledati koja se nalazi pored tipke Sačuvaj stranicu. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogreške. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica nedavnih promjena. Tipka je prikazana na slici desno! Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. Hvala na razumijevanju.--MaGa 17:20, 4. veljače 2013. (CET)

Korienski pravopis

Neznam jesi li primjetio da članak o grčkom jeziku nije pisan grčkim jezikom, kao što ni članak o esperantu nije napisan na esperantu, nego na jeziku ove wikipedije, a to je koliko i sam možeš primjetiti hrvatski standardni jezik. Članak Korienski pravopis je izrazito izvan pravopisnih normi hrvatskoga standardnog jezika. Molim te da ga prilagodiš unutar 15 dana, inače neće moći opstati. Hvala na pažnji! --Jure Grm, 4. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućetrinaeste u 21:30.

Kaj...

...ste šteli reči?--MaGa 20:23, 6. veljače 2013. (CET)

Korijenski...

Dragi moj Cvrček, dok god tebi hrvatski standardni jezik "bude zadan" i "takzvan", slobodan si svoje doprinose "zpravlati" na nekom blogu ili forumu. Buj mi pozdravljen, i prosim ne odgovaraj na ove moje zloške, jer je rasprava na ovu temu prilično izvjesna i nemam daljnju potrebu pojašnjavati! Ako ti i dalje nešto nije jasno, pročešljaj malo standarde i naputke ove Wikipedije! A ako budeš i dalje imao želju za dokazivanje, bit ću žalostan poslati te na kraće ili duže odmore od Wikipedije, kako ti je već gore pojašnjeno! Živ mi bio! --Jure Grm, 6. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućetrinaeste u 20:25.

Iako je trebala mala pomoć u prilagođavanju članka wiki-standardima, Korijenski pravopis je vraćen u glavni imenski prostor. Molim te da pogledaš malo koje promjene su još bile nužne da bi članak mogao opstati na Wikipediji. Uzmi u obzir da se ovdje radi o enciklopedijskom sadržaju, tako da subjektivne fraze tipa: "uglavnom šatrovački polupismeni tekstovi", "polupismeni balkanski jezici jugoistočne Europe", "Fonetsko pisanje je odličje naroda siromašne književne povijesti, i opće povijesne nepismenosti." ... sačuvaj za sebe ili za nekakve anti-fonetske forume ili blogove družtva obožavatelja koriena mrkve! Živ mi bio, dragi moj Cvrčče! --Jure Grm, 7. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućetrinaeste u 20:19.

Savršeno

Ne slažem se! Nekome očito nije bilo savršeno, jer da je bilo, ne bi se mijenjalo (bez obzira na razloge), dakle ipak je riječ o subjektivnom sudu. Uostalom rijetko je šta (ili možda čak ništa) u biti savršeno ... --Jure Grm, 9. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućetrinaeste u 16:04.

Ni ja ne mislim da je promjena bila bolja, ali i dalje stoji da ni ovo nije bilo "savršeno". Neki malo mekši izraz, uz pojašnjenje ili još bolje neki znanstveni izvor mogao bi opstati, "savršeno" ipak ne. --Jure Grm, 9. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućetrinaeste u 16:22.

Uz malu lekturu :-), to je puno bolje! --Jure Grm, 9. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućetrinaeste u 16:36.

Mislim da je sada buno polje (uklonio sam samo jednu malu dvosmislenost)... btw. iako ja nemam ništa protiv, nije nužno da od administratora tražiš mišljenja, nitko od nas nije vrhunaravni urednik ove Wikipedije, i svi mi (također, samo subjektivno) popravljamo ono što mislimo da nije točno, nije precizno ili nije u duhu Wikipedije. Slobodno samostalno i dalje uređuj, a ostali suradnici, bili oni administratori ili ne će popraviti što misle da treba, kao što pozivam i tebe da tako radiš. Drago mi je da je ova kratka konstruktivna rasprava urodila boljitkom Wikipedije. Živ mi bio! --Jure Grm, 9. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućetrinaeste u 16:53.

Žuti karton

Bez ratova na wikipediji, i dokazivanja samo jedne, tvoje istine. --Zeljko (razgovor) 01:27, 10. veljače 2013. (CET)

Crveni karton. Blokirani ste!

Blokiran si zbog ometanja rada wikipedije i [1] nedoličnog kontaktiranja sa suradnicima. --Zeljko (razgovor) 02:29, 10. veljače 2013. (CET)

Cvrček još si svjež ovdje. Ako želiš ozbiljno raditi uz suradnju i bez uređivačkih ratova onda radi. A ako ne..., --Zeljko (razgovor) 10:18, 12. veljače 2013. (CET)

Izvor

[2] Za ovo treba izvor. Ako ima, onda navedi da je to jedan od hrvatskih naziva. Nije nužno samo u kajkavskom narječju. Zašto se stiditi reći da je to "nestandardno hrvatsko ime za Beč". Kubura (razgovor) 06:56, 8. travnja 2013. (CEST)

Iskopirano iz Kafića

Ne kanim izazvati svaju, to nisam štel, istina je da na Metapediji piše hrpa gluposti, no to ne mijenja jedno činjenično stanje a to je da "hrvatski jezik" je vse samo ne hrvatski, vsaki ki je čital naše knjige (fala bogu imamo ih na pretek) bude su tu složil. Ja ne govorim o pravopisu; bil on vukovski ali korijenski vsejeno je, ja govorim o hrvatskom jeziku onom pravom, a ne posrbljenom hrvatskom koji je dandanas službeni hrvatski (zakaj mislš ljudi imaju tako velike probleme s naglascima i "točnim govorom", gramatikom, sintaksom, ije/je...i slično). Primjeri hrv. s vami, s nami..., srp. s vama, s nama... ovo je samo mali primjer toga, kaj se učinilo s hvatskim jezikom nasilnim spajanjem s srpskim, zaslugama Maretića i ostalih vukovaca čak je Broz koliko god on bil vukovac barem je štel imati u oku hrvatski kak zaseban jezik. Istina je da Wikipedija i Wikipedisti nikaj nisu krivi oni se samo drže standarda, krivi su kak i navek samo političari ...ar pokapati smo znali furtinavek gospocki. Kaj se tiče pravopisa on je službeni i taj koji je službeni treba ga se držati, no to opet ne znači da se ne treba dovoditi u pitanje njegova dosljednost ali smisel. Jedina stvar koju ja zamjeram Wikipedistima i administratorima je rušenje i uništavanje ako slučajno gdo upiše hrvatsku riječ (recimo brijeme umjesto vrijeme, kaj umjesto što...) koja nije propisana standardom, pa se ga odmah ukorava, pa mu se odmah brani pristup i slično. Standardi jezik je, protivno našemu mišljenju norma i smjernica više nego dogma i svetinja. Po tome nije krivo napisati recimo: Joj kaj te volim! umjesto Joj, što te volim! to je dio jezika i dio "standarda", no to čini mi se vsi krivo shvaćaju. Recimo po standardu nije pisati rekoh, rekoše, bijaše... no ako se to na piše, to nije krivo ni najmanje. Pogledajte samo engleski jezik za primjer, pišući na engleskoj Wikipediji, ma pišuć bilo gdje na engleskom u službenim dokumentima, svjedočnicama... možeš izvući neku obsolete riječ iz tamo ne znam kojeg vijeka, i nitko ne će ni riječ pisnut, možda bu te pital kaj to znači (no to je takva sramota ne poznavati vlastiti jezik da ljudi bolj' čkome) a o bezbrojnim alternative spellings da i ne govorim. Mislim da bi Wikipedija da je stvarno u interesu hrvatskog jezika, dopuštala takozvano stilsko pisanje teksta. Kao što rekoh: standard je uputnica, smjernica, a ne dogma. Standarda se treba pridržavati (recimo jekavica je obvezna, gramatika je ta i ta...), no i pristupit mu osobno ar je jezik dio človjeka ki vu njem diše, a ne neki izmišljeni standard koji stoji u knjigami i kojeg izmišljavaju tašti jezikoslovci da bi bili što pismeniji od "običnog" puka (tako točno je pisati jer/jerbo/ar, kaj/što, još/jošte/jošće, dvorište/dvorišće, više/već/veće, višeput/višekrat, nekada/negda, rođen/rojen, čovjek/človjek, stilizirani ikavizmi koji se nalaze u jekavskom izričaju; gdje/gdi, nema/nima, spomen/spomin, živjeti/živiti (nema ih puno)... ter jekavizmi treba/trijeba, greška/grješka, sreća/srjeća, vremena/vrjemena/bremena/brjemena (e njih ima puno)... tako pišu vsi jezikoslovci koji su držali do hrvatskog jezika; Bulcsú László, Stjepan Babić... a o prošlim da i ne govorim; Bogoslav Šulek, Fran Kurelac...). Eto vidite Speedy, o tome ja govorim, to je bit hrvatskog jezika, a to bi trebala biti i bit Wikipedije na hrvatskom jeziku, ar hrvatski jezik je prebogat da bi se ga moglo uščučuriti u neku malu knjižicu zvanu pravopis (u pravopisu se određuje norma, slovopis i uputnica za valjano "pravopisanje") pa nek' urednik članka si sam odluči da li će biti greška ali grješka (normalno da ako je u početku članka ne ću, malo dalje ne more biti neću, ako je u početku članka srjeća malo dalje ne more biti sreća...).Mi imamo svoj jezik ne trijeba nam tuji. Cvrček (razgovor) 03:04, 8. travnja 2013. (CEST)

• Glede branjenja pristupa - kad netko kvari postojeće članke prvi put ga se upozori, drugi put ga se blokira. Ako netko rabi više računa s lošom namjerom, s namjerom zavaravanja drugih suradnika da se radi o više suradnika a ne samo o jednom, administratori kad to uoče blokiraju sve takve račune. Koliko znam, administratori nisu bili prestrogi prema nijednom suradniku sjeverno od Drave (a ni južno, kad smo već kod toga).
• Glede pisanja greška/grješka, radi se o "problemu" pokrivenog slova r odnosno kako se piše staroslavensko slovo ě iza "pokrivenog slova r". Dakle, to je pitanje pravopisa.

Glede pravopisa na hrvatskoj wikipediji pravilo Wikipedija:Pravopis je jasno:

• suradnici Wikipedije dužni su pisati, dopunjavati, odnosno ispravljati članke u skladu sa sadašnjim pravopisom
• molimo suradnike da ne upozoravaju druge suradnike na nedavne promjene u važećem pravopisu, nego neka dopuste jezičnoj normi da se ustali i administratorima da je postupno provode

Na wikipediji ne tjeramo suradnike pisati na neki određeni način. Ako su odstupanja od norme manja, možda ih uopće nitko neće ni upozoriti. Ako su odstupanja veća, sigurno će biti upozoreni. Ako su odstupanja prevelika, bit će upozoreni i blokirani ako ustraju u rečenim odstupanjima.

U samom pravopisu kad se piše o književnom stilu primjeri dolaze pisani književnim stilom, ne standardnim jezikom. No ostatak pravopisa je pisan standardnim jezikom, tako da ga svatko razumije.

Isto tako treba biti i na wikipediji, na odgovarajućim mjestima može i treba biti književni stil, u ostatku članaka treba biti standardni jezik. SpeedyGonsales 11:22, 8. travnja 2013. (CEST)

Pišete: Ovo prvo mi nije jasno, što ste time htjeli reći.

• Illyrec, Cvrček, Tovaruš, Slavić, Lapuć, to sam htio reći.

Pišete: Nitko ne dovodi u pitanje pravopis, tako da ne znam koja je svrha ovoga.

• Svrha je jasno iskazati što je u domeni pravopisa a što nije.

Pišete: Što to znači manja odstupanja od norme? ter pritom Što to znači veća odstupanja od norme? Da li manja odstupanja znače recimo: Išal sam kući poslije teškog radnog dana. ali možda Kako lijepo brijeme je vani. Da li veća odstupanja znače recimo: Ča san se špancira, cilo jutri, ah noge me boli. Da li su sinonimi odstupanje od norme? recimo pjevanje/pojanje. Ako jesu kakvo veće ali manje?"

• Išal kao perfekt nije dio standardnog jezika, brijeme u ovom kontekstu ne postoji u standardnom jeziku, postoje riječi breme (teret) i vrijeme (ono što prolazi svakog sata, minute i sekunde te osunčanost, naoblaka itd. iznad naših glava). Španciranje je tuđica, "noge me boli" je grješka u sročnosti/kongruenciji, može biti "noga me boli" ili "noge me bole". Pjevaju ljudi i ptice, pjesnički je izraz "tiho pojte maleni slavuji". Standardni je jezik cupkati i skakati, jer poskakivati znači raditi veće skokove, dok kad dijete od 4 ili 6 godina poskakuje često se to ne može nazvati niti skakanjem niti poskakivanjem nego prije cupkanjem ili pocupkavanjem. Manje odstupanje od norme je pisanje po starom/novom pravopisu koje još nije ustaljeno, dakle upravo greška/grješka ili nužno/nuždno. Jedan oblik je uvijek manje ustaljen nego drugi, jedan oblik je uvijek bolji nego drugi. Češći oblik u nekom trenutku ne mora biti i bolji oblik, ali nadajmo se da stvari idu nabolje.

Shvatite sljedeće: veći dio enciklopedijskih članaka uvijek će biti pisan standardnim jezikom, ma kako se taj jezik mijenjao, tako je bilo ranije i biti će uvijek. To ne znači da Vaše poruke na stranicama za razgovor moraju biti pisane standardom, iako je to poželjno. SpeedyGonsales 22:04, 8. travnja 2013. (CEST)

Tuđinština u jeziku hrvatskome

Što bi trebao predstavljati dio članka koji je ukošen u početku odlomka koji govori o sažetku djela? Citat ili što?--MaGa 08:26, 6. svibnja 2013. (CEST)

Dubrovnik

Dubrovčani su oduvijek bili štokavci (i)jekavci i tako se razlikovali od ostalih Dalmatinaca kao ikavaca. Čakavska jekavica koristi se samo na Lastovu, na Korčuli i na sjevernom dijelu Pelješca. Pročitaj bilo što od Držića, Gundulića i inih dubrovačkih pisaca pa se uvjeri kako smo uvijek govorili štokavskom (i)jekavicom i stoga je na temelju nje i nastao suvremeni hrvatski standardni jezik. Pozdrav.

--August Dominus (razgovor) 23:43, 6. svibnja 2013. (CEST)

Po tvom članku jezik Dubrovnika ispada kako štokavica nije dubrovačka ni hrvatska, nego su ju donijeli Srbi iz dubrovačkog zaleđa.

--August Dominus (razgovor) 21:49, 8. svibnja 2013. (CEST)

Pitanje je jesu li pravoslavni kršćani u Bosni, Hercegovini i Crnoj Gori uopće Srbi. Sve donedavno (90-200 godina) pravoslavni kršćani zapadno od Drine se nikada nisu zvali Srbima, nego Vlasima, Morlacima, a nerijetko i Hrvatima. Srbi su u Srbiji (istočno od Drine). Sve do 1920. pravoslavni kršćani u Crnoj Gori, Hrvatskoj i BiH nisu imali nikakvo crkveno jedinstvo sa Srbijancima. Srbijanci su bili pod nadležnošću srbijanske mitropolije, Crnogorci crnogorske, a domaći karlovačke, dalmatinsko-bukovinske ili sarajevske. Tek je kralj Aca 1918. sve pravoslavne kršćane proglasio Srbima. Dvije godine kasnije osnovana je Srpska pravoslavna crkva koja poistovjećuje vjeroispovijest s pripadnošću narodu i koja slavi sve Nemanjiće osim Dušana kao svece. Tako su se naši pravoslavni kršćani proglasili Srbima. To bi trebali biti Hrvati pravoslavni kršćani, kao što bi tzv. Bošnjaci trebali biti Hrvati muslimani. Što je uopće srpski jezik? Taj se pojam nigdje ne spominje prije 19. stoljeća. Vuk Karadžić je "srpskom jeziku" napisao i prvu slovnicu i prvi rječnik i prvi pravopis. Ne postoji nigdje nijedan spomen pojma "srpski jezik" prije Vuka Karadžića (i par njegovih prethodnika). Da njega nije bilo možda nitko nikad ne bi čuo ni za kakav "srpski jezik". U Srbiji je službeni jezik bio slavenosrpski - umjetni jezik koji su poznavali samo intelektualci. Kad se to štokavski jezik zvao srpskim? Jedan spomen pojma "srpski jezik" prije 19. stoljeća?

--August Dominus (razgovor) 02:05, 9. svibnja 2013. (CEST)

Jezični savjet - hrvatska sintaksa

[3] "..., je veliko pitanje..."
Pogrješno je ono u drugoj rečenici. Utjecaj njemačkog, možda još kojeg germanskog jezika.
Hrvatski bi bilo: "...., veliko je pitanje.
Primjećuješ li razliku? Rečenica iza zareza. Kubura (razgovor)

Na tu su mi stvar pozornost skrenuli Hrvati iz Gradišća. Njih nije zakačio vukopis niti kolonijski hrvatski. Kubura (razgovor) 02:44, 9. svibnja 2013. (CEST)

Znaš li jednu od osobitosti hrvatskih kajkavaca prima Slovencima? Radi se o tome kako se tretira nepostojano a, koje kod kajkavaca zvuči (približno) kao e. Kubura (razgovor) 02:56, 9. svibnja 2013. (CEST)

Imaš u novom Jeziku (br. 2/2013.). Oblik -ec se u padežu ponaša kao -ac, dok oblik odmilja -ek ponaša se kao da je postojano e. Kubura (razgovor) 03:15, 9. svibnja 2013. (CEST)

Jednom sam čitao, ne mogu se sjetiti gdje, jer čitam mnogo literature, kako su naši (još cijelo stoljeće prije preporodnog doba!?) rekli da je kajkavština hrvatska, jer ima osobine hrvatštine, da je prožeta s ostalim dvama hrvatskim narječjima. Mislim da su nešto govorili o Varaždinskom generalatu. Kubura (razgovor) 03:32, 9. svibnja 2013. (CEST)

Ma posebna je priča kako su uvukli u srpsku naciju pravoslavne Vlahe koji su se već formirali kao Hrvati i popravoslavljene katoličke Hrvate iz BiH. To im je poveznica s hrvatskim. Drugi štokavski ijekavci su im Crnogorci koji su iselili sjeverno. Valjda ti je poznat pojam predmigracijskog raspored narječja i pojam zapadne i istočne štokavice; zapadna je hrvatska, istočna je kod Srba.
Što se tiče bliskosti, tako ti je sa slavenskim jezicima. Uvijek postoje susjedna narječja dvaju jezika koja su nešto sličnija. Kubura (razgovor) 03:46, 9. svibnja 2013. (CEST)

Iskreno, po meni, zbog svih ovih podmetanja, opstruiranja, izrugivanja, kako domaćih izdajnika i plaćenika, tako i inozemnih ometala (1) oni koji rade protiv hrvatskog da bi opravdali svoje kvaziznanstvene radove o laži bazirane na laži, 2) krupnoglavničarska zanimanja i probitci), trebat će nam 50 godina dok se vratimo na pravi kolosijek.
Prođe li nam pokriveno r i pisanje dc, tc, napravili smo čudesan posao. Kubura (razgovor) 04:11, 9. svibnja 2013. (CEST)

Razvitak jezika evolucijska je stvar. Moramo se držati dugogodišnjeg hrvatskog standarda (ne mislim na onaj iz doba SFRJ!) koji su sročili ugledni hrvatski znanstvenici koji desetljećima rade na naprjedku i samostalnosti hrvatskog jezika, a ne antihrvatski političari, preprodavači i diletanti. Kubura (razgovor) 04:41, 9. svibnja 2013. (CEST)

Drugi i ini

[4] Moglo bi i ovako, ali bolje je "ini". "Drugi" može značiti "drugi po redu", dok je "ini" "svi ostali". Kubura (razgovor) 03:00, 9. svibnja 2013. (CEST)

Zorja

Žuti karton

Poštovani suradniče trenutnoga imena Cvrček: ako se kanite igrati člankom Zorja i jezikom kojim pišete, slobodno to ostavite za neke druge vrste komuniciranja na internetu (ili možda u četiri oka), a na wikipediji se zna kojim se jezikom doprinosi. Upozorenje te vrste ste već dobili od kolege Jure Grma, pa nastojte da ovo bude zadnje takve vrste. U suprotnom bi se mogao dogoditi odmor. Hvala na pažnji.--MaGa 22:05, 16. svibnja 2013. (CEST)

Crveni karton. Blokirani ste!

Ovakav [5] način ophođenja sačuvajte za sebe i svoje društvo, a ovdje se nećete tako izražavati. Članak Zorja je istovjetan prvobitnome uz minimalne razlike i jasno je da s njime provocirate.--MaGa 22:28, 16. svibnja 2013. (CEST)

Your account will be renamed

Hello,

The developer team at Wikimedia is making some changes to how accounts work, as part of our on-going efforts to provide new and better tools for our users like cross-wiki notifications. These changes will mean you have the same account name everywhere. This will let us give you new features that will help you edit and discuss better, and allow more flexible user permissions for tools. One of the side-effects of this is that user accounts will now have to be unique across all 900 Wikimedia wikis. See the announcement for more information.

Unfortunately, your account clashes with another account also called Cvrček. To make sure that both of you can use all Wikimedia projects in future, we have reserved the name Cvrček~hrwiki that only you will have. If you like it, you don't have to do anything. If you do not like it, you can pick out a different name.

Your account will still work as before, and you will be credited for all your edits made so far, but you will have to use the new account name when you log in.

Sorry for the inconvenience.

Yours,
Keegan Peterzell
Community Liaison, Wikimedia Foundation

03:00, 18. ožujka 2015. (CET)

Renamed

This account has been renamed as part of single-user login finalisation. If you own this account you can log in using your previous username and password for more information. If you do not like this account's new name, you can choose your own using this form after logging in: Posebno:GlobalRenameRequest. -- Keegan (WMF) (talk)

10:11, 19. travnja 2015. (CEST)