Azerbajdžanska književnost

(Preusmjereno s Azerska književnost)
Ovaj članak dio je
niza o književnosti
Povijest književnosti

Antička književnost
RimskaStarogrčka
AfričkaBizantskaRenesansna književnost
XIV. stoljećeXV. stoljećeXVI. stoljeće
Barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo
XVII. stoljećeXVIII. stoljeće
Predromantizam i romantizam
XIX. stoljeće
Moderna književnost
XX. stoljećeXXI. stoljeće

Književni rodovi

LirikaEpikaDrama

Književne vrste

autobiografijaživotopis
dječja književnostdnevnici
fantastikaknjiževnost za mlade
pjesništvopublicistikaesejistika

Književnosti po jezicima

albanskaarapskaarmenskaaustrijskaazerska
belgijskabugarskacrnogorskačeška
engleska (američkaaustralskairska)
francuskanovogrčkahebrejskahrvatska (BiH)
indijskatalijanskajapanska
kineskamađarskamakedonska
njemačkaperzijskapoljska
portugalskarumunjskaruska
slovenskasrpskašpanjolska
švedskaukrajinska

Azerbajdžanska književnost (azerski: Azərbaycan ədəbiyyatı) odnosi se na književnost na azerskom jeziku, koji je trenutno službeni jezik u Republici Azerbajdžanu i prvi je jezik većine ljudi u iranskoj regiji Iranskom Azerbajdžanu.

Iako većina Azera živi u Iranu, moderna azerska književnost većinom nastaje u Azerbajdžanu, gdje jezik ima status službenog. Tri pisma se koriste za pisanje: latinica, arapsko pismo i ćirilica.

Prvi primjeri azerske književnosti potječu iz oko 1200. godine, nakon mongolskog osvajanja i pisani su arapskim pismom.[1] Nizami Gandžavi rođen je u Gandži, u današnjem Azerbajdžanu, gdje je živio do svoje smrti. Smatra se najvećim romantičnim epskim pjesnikom u perzijskoj književnosti,[2] koji je unio kolokvijalni i realistički stil u perzijski ep.[3] Njegovo nasljeđe nadaleko je cijenjeno i dijele ga: Afganistan, Azerbajdžan, Iran, regija Kurdistan i Tadžikistan, koji ga slave kao svog nacionalnog pjesnika.

Nekoliko velikih autora pomogli su, da se razvije azerbajđanska književnost između 1300. i 1600. godine, također i pjesništvo.

Vrhunac stvaralaštva pjesnik Fuzulija i klasično djelo azerbajdžanske književnosti predstavlja poemaLejli i Medžnun”, po kojoj je U. Hadžibekov 1908. skladao prvu azerbajdžansku operu.[4]

Pred kraj 19. stoljeća, novine su počele objavljivati popularna književna djela. Tiskanje knjiga azerske književnosti bilo je zabranjeno u Perziji za vladavine Reza-šah Pahlavija (1925. – 1941.) i u Sovjetskom Azerbajdžanu za vrijeme Staljina i njegovoga "Crvenoga terora" kada je progonjeno na tisuće azerskih pisaca, novinara, profesora, intelektualaca i drugih, a rezultiralo je promjenom od azerbajdžanske abecede na ćirilicu.

Moderna azerbajdžanska književnost nastaje isključivo u Azerbajdžanu, makar puno Azera živi i u Iranu.

Izvori

uredi
  1. https://www.princeton.edu/~turkish/aatt/azeri.htm Preuzeto 23. listopada 2016.
  2. Charles-Henri de Fouchecour, "Iran: Classical Persian Literature", Encyclopædia Iranica
  3. https://books.google.hr/books?id=4JAMMH80Bk4C&pg=PA22&redir_esc=y Preuzeto 26. svibnja 2022.
  4. https://proleksis.lzmk.hr/21528/ Preuzeto 23. ožujka 2022.