Crnogorska književnost

Ovaj članak dio je
niza o književnosti
Povijest književnosti

Antička književnost
RimskaStarogrčka
AfričkaBizantskaRenesansna književnost
XIV. stoljećeXV. stoljećeXVI. stoljeće
Barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo
XVII. stoljećeXVIII. stoljeće
Predromantizam i romantizam
XIX. stoljeće
Moderna književnost
XX. stoljećeXXI. stoljeće

Književni rodovi

LirikaEpikaDrama

Književne vrste

autobiografijaživotopis
dječja književnostdnevnici
fantastikaknjiževnost za mlade
pjesništvopublicistikaesejistika

Književnosti po jezicima

albanskaarapskaarmenskaaustrijskaazerska
belgijskabugarskacrnogorskačeška
engleska (američkaaustralskairska)
francuskanovogrčkahebrejskahrvatska (BiH)
indijskatalijanskajapanska
kineskamađarskamakedonska
njemačkaperzijskapoljska
portugalskarumunjskaruska
slovenskasrpskašpanjolska
švedskaukrajinska

Crnogorska književnost obuhvaća književnost pisanu na crnogorskom i drugim jezicima na području suvremene Crne Gore od 9. st. do danas.

Najstarija crnogorska književnost

uredi
 
Oktoih, prva crnogorska tiskana knjiga

U Duklji u 9. stoljeću su u uporabi bili latinica, glagoljica, ćirilica i grčko pismo. Dok su tragovi latinske i grčke pismenosti dukljanskoga perioda djelomično očuvani, o pismenosti na slavenskome jeziku postoje samo posredna svjedočanstva. Pretpostavka je da se glagoljska pismenost mogla razviti pod utjecajem snažnoga središta slavenske pismenosti u Ohridu. Uz Skadarsko jezero razvija se dukljansko-zetska književna djelatnost, a središte joj je Prečista Krajinska.

Važniji spomenici najstarije crnogorske književnosti:

Povijest crnogorske književnosti

uredi

Najkompletnija povijest crnogorske književnosti je troknjižnje "Istorija crnogorske književnosti" na ukupno 1.620 strana, čiji su autori Radoslav Rotković, Novak Kilibarda i Milorad Nikčević.

Suvremena crnogorska književnost

uredi

Suvremena crnogorska književnost je 1990-ih dala snažan poticaj obnovi nacionalne svijesti Crnogoraca i njihovim težnjama da obnove svoju državu i integriraju se u europske tokove.

Crnogorska postmoderna

uredi

Po tumačenju Borislava Jovanovića, crnogorskog književnika i književnog kritičara, 1990-ih se, u crnogorskoj književnosti dogodio radikalni zaokret, od poglavito "guslarskih osnova" ka postmoderni, što je u korelaciji s metamorfozama na crnogorskoj političkoj sceni koja je, od polovice 19. i u 20. stoljeću, bila zatočenik jugoslavenske i velikosrpske utopije sa, i danas, još uvijek jakim utjecajem:

  • "U povijesnoj ravni, crnogorska postmoderna poklapa se sa paklenim jugoslavenskim raspadom, odnosno, sa epohom postkomunizma. Otvorena su sva pitanja i desio nam se kraj jedne povijesne kolotečine. Crnogorska postmoderna jeste kraj velikih priča i posebno velikih crnogorskih utopija" ("Crnogorski književni urbanitet", str. 21).

Autori koji su djelovali od 1990-ih na paradigmi "crnogorskog književnog urbaniteta", a ona je obuhvaćala pisanje na crnogorskom jeziku, po Jovanovićevom tumačenju su dali nemjerljiv doprinos moderniziranju crnogorske kulturološke, a potom i političke svijesti:

  • "Napravljen je državotvorni i književni otklon od tragičnih crnogorskih romantizama; to jeste najbitnija nacionalna tekovina na prijelazu tisućljeća - prijelomni čin. Nositelji ove reformske strategije bili su pisci, skupa s velikim dijelom crnogorske intelektualne i, kasnije, većeg dijela političke elite. Upravo tu se događao crnogorski postkomunistički i postpovijesni pogled na osobnu sudbinu... Crnogorci, zapravo, kao da su prvi put imali energije da, usprkos protucrnogorskom ugnjetavanju, nađu energiju, ne samo za ono što neće, već upravo, za ono što hoće. Bila je to posljednja, ali ovoga puta unutarnja, revolucija nade - koja je za svoju matricu imala emancipiranu, urbanu viziju Crne Gore, viziju do koje će se doći knjigom, a ne bratoubilačkim ratom" ("Isto", str. 41-42).

Crnogorska se književnost, ponajprije poezija 1990-ih izvukla "iz uvriježenog, lokalnog i ishematičnog sustava znakovlja" i uplovila u postmodernu (citati iz knjige Borislava Jovanovića "Biblion:Crnogorska poezija devedesetih"):

  • "Nulta točka postmoderne crnogorske književnosti nalazi se u poeziji. Prije dvadesetak godina i ovdje se, poslije opće iscrpljenosti (i žilavosti) moderniziranog epskog modaliteta pjesme, na pisanje i čitanje počelo gledati iz drugog autorskog i književno-teorijskog koncepta. Govor je sve više postajao pismo. U međuvremenu je poetska praksa izmijenila crnogorskog pjesništvo... Bila je to, uglavnom, mlada generacija s redefiniranim shvaćanjem pjesničkoga iskaza, potpuno suprotnog tadašnjem književnom trendu. Radikalnog, ciničnog i ludističkog" (str.7-8).

Poznata djela crnogorske književnosti

uredi

Autori

uredi

18. – 19. stoljeće

uredi
 
Petar II. Petrović Njegoš
 
Stjepan Mitrov Ljubiša
 
Vojvoda Marko Miljanov Popović

20. stoljeće

uredi

Popis prema vremenskoj kronologiji stupanja na književnu scenu pojedinih autora:

Izabrane antologije

uredi
  • "Koret na asfaltu", prva antologija suvremene crnogorske ženske poezije, 2013.[1][2][3]

Izvori

uredi
  1. Književna večerArhivirana inačica izvorne stranice od 20. ožujka 2014. (Wayback Machine), Predstavljanje prve antologije crnogorske ženske poezije "Koret na asfaltu" u prostorijama Društva hrvatskih književnika, Društvo hrvatskih književnika, 12. ožujka 2014.
  2. (crnogorski) Danilo Ivezić: Prva antologija savremene crnogorske ženske poezije: Tradicionalno i savremeno, Pobjeda, 3. veljače 2014.
  3. Koret na asfaltu: prva antologija savremene crnogorske poezije Vijeće crnogorske manjine grada Zagreba



Vanjske poveznice

uredi