Otvori glavni izbornik

Córdoba (Španjolska)

Córdoba [izgovor: k'ôrdoba] je glavni grad istoimene pokrajine u Andaluziji na rijeci Guadalquiviru, južna Španjolska, na Pirinejskom poluotoku.

Córdoba
Rimski most i katedrala Mezquita
Rimski most i katedrala Mezquita
Zastava Córdoba
Zastava
Grb Córdoba
Grb
Koordinate: 37°53′N 4°46′W / 37.883°N 4.767°W / 37.883; -4.767Koordinate: 37°53′N 4°46′W / 37.883°N 4.767°W / 37.883; -4.767
Država Flag of Spain.svg Španjolska
Autonomna zajednica Bandera de Andalucía.svg Andaluzija
Pokrajina Provincia de Córdoba - Bandera.svg Córdoba
Osnivanje 3. stoljeće pr. Kr.
Osnivač Claudius Marcellus
Vlast
 - Gradonačelnik Rosa Aguilar (PP)
Površina
 - Ukupna 1252 km²
Visina 120 m
Stanovništvo (2007.)
 - Grad 323,600
 - Gustoća 258 stanovnika/km²
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 140xx
Pozivni broj +34 91
Gradovi prijatelji Adana, Al Qayrawan, Damask, Manchester, Bourg-en-Bresse, Fes, Lahore, Buhara
Službena stranica www.cordoba.es
Zemljovid
Córdoba na karti Španjolska
Córdoba
Córdoba
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Córdoba (Španjolska). Za druga značenja, pogledajte Córdoba.

U gradu je razvijena tekstilna i metaloprerađivačka industrija, strojogradnja, te izrada ukrasnih predmeta u zlatu i srebru.

Od 1984. godine, stari dio grada upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Stari dio grada s katedralom La Mezquita iz zraka

PovijestUredi

 
Dvorac kršćanskih kraljeva

Grad su osnovali Kartažani u 2. stoljeću pr. Kr. Rimljani su ga osvojili 152. pr. Kr. i nazvali Corduba. Tijekom velike seobe naroda u njemu privremeno žive Vandali početkom 6. stoljeća, a od 544.-571. dio je Bizantskog Carstva. Godine 572. osvajaju ga Vizigoti, te grad postupno gubi na važnosti sve do 711. godine kada ga osvajaju Arapi. Oni ga čine sjedištem Córdobskog kalifata (756.-1035.) i jednim od najvažnijih i najbogatijih središta islamske kulture i umjetnosti toga doba.

Oko 1000. godine Córdoba je bio jedan od najvećih gradova na svijetu s oko pola milijuna stanovnika. U gradu su, pored većinskog muslimanskog stanovništva, živjeli i kršćani i židovi. Nakon propasti kalifata (1031.) osnovana je neovisna republika (taifa) Córdoba koju je 1069. godine osvojio Abad III., vladar Seville. Od 1091. godine pripada Almoravidima koje su u 12. stoljeću zamijenili Almohadi.

Dolaskom pod vlast Kastilije 1236. godine grad nazaduje u odnosu na Toledo i Madrid. Grad je dokrajčila kuga oko 1600. godine, te se broj stanovnika početkom 18. stoljeća sveo na tek oko 20.000.

Od 1808.-1813. bio je pod francuskom vlašću, a tijekom Španjolskog građanskog rata od 1936. godine uporište je pristaša generala Franca. Danas je veliko središte istoimene pokrajine i veliko turističko odredište.

ZnamenitostiUredi

Grad je čuveno turističko središte. Córdoba je do danas sačuvala karakterističnu maursku urbanu arhitekturu (na desnoj obali Guadalquivira) s brojnim građevinama sačuvanim iz doba arapske vlasti. Velika Abd-al-Rahmanova džamija (Abdurahmanova džamija), građena od 785. g. do 10. st. (od 16. st. katedrala La Mezquita), jedan je od najveličanstvenijih spomenika islamske umjetnosti. Arkade na 869 stupova dijele unutrašnjost u 19 udužnih i 33 poprečna broda. Od 1984. na UNESCO-vom popisu mjesta svjetske baštine.

Pored katedrale ističe se više drugih crkvi, ostaci maurske palače Alcázar, negdašnje kalifske rezidencije i poslije središta inkvizicije, maurski most sa 16 lukova preko Guadalquivira koji je čuvala obližnja utvrda Calahorra.

Od 1972. u Córdobi se nalazi i Sveučilište, ali i više škole, te muzeji (Arheološki muzej).

 
Klima u Córdobi s prosječnim temperaturama i količinama padalina po mjesecima

KlimaUredi

 
Samostan La Merced

Córdoba ima Mediteransku klimu s blagim utjecajima klime Atlanske obale. Zime su blage s mjestimičnim mrazevima.

Slavni ljudi iz Córdobe i okoliceUredi

Córdoba je rodno mjesto slavnih filozofa: u vrijeme starog Rima stoici Seneka Stariji, Seneka mlađi u 1. stoljeće pr. Kr., a u islamsko vrijeme filozof Averroes, te jedan od najutjecajnijih znanstvenika Imam Abu 'Abdullah Al-Qurtubi i židovski znanstvenik Majmonid u 12. st. Neki zanstvenici za ovaj grad vežu i renesansnog filozofa Abrahama Herreru. Córdoba je također rodno mjesto rimskog pjesnika Lukana, srednjovjekovnog španjolskog pjesnika Juana de Mena, i renesansnog Luisa de Góngora, koji je cijeli život proveo u Córdobi gdje je napisao skoro sva svoja djela. U skorije vrijeme tu su rođeni mnogi flamenko umjetnici kao: Paco Peña, Vicente Amigo, i Joaquín Cortés, ali i slikar Julio Romero de Torres.

Zbratimljeni gradoviUredi

BilješkeUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 La Cooperación Directa en el Ayuntamiento de Córdoba (Arhivirano 27 Rujan 2007) (šp.) Službene stranice gradskog vijeća
  2. Corporaciones locales españolas hermanadas con Europa (Arhivirano 8 Srpanj 2009) - Federación Española de Municipios y Provincias (šp.)