Otvori glavni izbornik

Husein-kapetan Gradaščević (31. kolovoza 1802 Gradačac - 17. kolovoza 1834., Istanbul), bio je gradačački kapetan koji je bio na čelu Velikoga bosanskog ustanka, kojim su bosanski feudalci pobunili protiv reformi koje je provodio sultan Mahmud II. u Osmanskom Carstvu. Poznat je i kao Zmaj od Bosne, što je nadimak kojeg je dobio od naroda, a sam se potpisivao kao Vitez od Bosne. Jedna od najistaknutijih povijesnih osoba u Bosni i Hercegovini za vrijeme Osmanske vladavine, koji je opjevan u mnogim bošnjačkim narodnim pjesmama i sevdalinkama.[1]

Husein Gradaščević
Husein-kapetan Gradaščević

Husein-kapetan Gradaščević

Bosanski paša
trajanje službe
1831. – 1832.
Prethodnik Vedžihi Ibrahim-paša
Nasljednik Mahmud Ibrahim-paša
Gradačački kapetan
trajanje službe
1821. – 1832.
Prethodnik  Murat Gradaščević
Nasljednik Osman Gradaščević
Beg
Rođenje 31. kolovoza 1802., Gradačac
Smrt 17. kolovoza 1834., Istanbul

Bošnjaci ga smatraju svojim najvažnijim nacionalnim herojem.[2][3][4][5][6]

ŽivotopisUredi

 
Rodna kuća Husein-kapetana Gradaščevića u Gračačcu

Gradaščević je rođen u Gradačcu 1802. godine i odrastao je okružen političkom klimom nemira u zapadnom dijelu Osmanskoga carstva. Potječe iz begovske obitelji koja je u XVIII. st. davala gradačačke kapetane. Osman-kapetan Gradaščević je imao sinove Osman-pašu, Murat-bega, Husein-bega i Bećir-bega. Husein-beg je u roditeljskom domu od majke Gruzijke i privatnih učitelja stekao vjersku naobrazbu, a arapsku je kaligrafiju učio od Mulle Mestvice Divoševića iz Sarajeva.[7] Na mjestu kapetana Osman-bega zamijenio je sin Murat-beg Gradaščević, ali kad je Ali Dželaludin-paša otrovao Murat-bega 1821. godine, Husein-beg se našao na čelu Gradačačke kapetanije. Mladi Husein je tijekom svog kapetanstva razvio reputaciju mudrog vladanja, te je postao jedna od najpopularnijih osoba kod Bošnjaka. 1831. godine izabran je za vođu Velikog bosanskog ustanka. Poznat je po tome što je na Kosovo došao s 25.000 vojnika,[8] i zatražio od Velikog vezira upravnu autonomiju i obustavu reformi u Bosni, obećanje da će vezir u Bosni ubuduće biti bosanski beg ili kapetan. Vezir je pristao na sve u prvi mah, ali je poslije uspio da udruži hercegovačke kapetane i da sa njima udari na Husein-kapetana u Sarajevu. Husein-kapetan je izgubio bitku za Sarajevo pa je utočiste potražio u Austriji. Poslije ga je sultan u Istanbulu pomilovao, a onda prema nekim tvrdnjama i otrovao.

Sahranjen je u Istanbulu, na groblju Ejup, ali lokacija njegovog groba na tom groblju nije poznata.[9]

OstavštinaUredi

Prva povijesna literatura napisana o Husein-kapetanu Gradaščeviću može se naći u djelu Safvet-bega Bašagića "Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine" iz 1900. godine. Međutim, zbog povijesnih nesuglasica između porodica Bašagić i Gradaščević pogled Safvet-bega na Husein-kapetana je donekle subjektivan. Godinu dana kasnije Gradaščevića spominje Bartolomeo Kunibert u svojim djelima na temu Prvog srpskog ustanka, koja su opisala Gradaščevića prilično pozitivno kao tragičnog heroja.

U godinama koje su slijedile Gradaščevića su spomenuli D. Pavlović, Slavko Kaluđerčić i Hamdija Kreševljaković ili posebno ili u kontekstu pokreta kojeg je vodio. Generalno raspoloženje je bilo to da je pokret za autonomiju bio samo reakcija bosanske više klase na carske reforme. Ovaj pogled je decenijama prevladavao među historičarima. Gradaščević je imao manje uskrsnuće tokom Drugog svjetskog rata kada su Ustaše u pokušaju političke manipulacije lansirale prijedlog da se njegovi posmrtni ostaci donesu nazad u Sarajevo.

Za vrijeme Jugoslavije Gradaščević i njegov pokret su rijetko spominjani. Ono što je smatrano otporom više klase implementacijama modernih reformi se nije dobro slagalo s komunističkom ideologijom. Gradaščević je kratko pomenut u takvom svjetlu u djelu Avde Sućeske o bosanskim kapetanima 1964. godine. Otada prolazi još 24 godine prije nego što Gradaščević biva ponovo spomenut, ovoga puta u djelu Galiba Šljive iz 1988. godine o Bosni u prvoj polovini 19. vijeka. Iako je tada riješeno nekoliko historiografskih kontroverzi nije bilo neke značajne promjene u pogledu na Gradaščevića.

Nakon rata u Bosni i Hercegovini i nacionalnog buđenja Bošnjaka, Gradaščević i njegov pokret su doživjeli ponovno rođenje kako među povjesničarima tako i u općoj javnosti. Djela Ahmeda Aličića, Mustafe Imamovića i Husnije Kamberovića su predstavila Gradaščevića u pozitivnijem svjetlu. Gradaščević se ponovo naširoko smatra za najvećeg bošnjačkog nacionalnog heroja i simbol je nacionalnog ponosa i duha. Glavne ulice u Gradačcu i Sarajevou nose njegovo ime kao i mnoga druga mjesta u Bosni i Hercegovini.

ZanimljivostiUredi

  • Godine 1823. za vrijeme prvih godina upravljanja Gradačačkom kapetanijom, dopustio je da se u njoj izgradi prva katolička škola u Bosni i Hercegovini, crkva i župni dvor u Tolisi.[10]

IzvoriUredi

  1. Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade (I.-II. dio), prijetisak 1. izd., Fortuna d.o.o., Zagreb, 2009., ISBN 978-953-95981-7-2, II. dio, str. 44.
  2. Kreševljaković, Hamdija (1931). Husein-kapetan Gradašćević – Zmaj od Bosne. bgs.ba. Hrvatska tiskara dd pristupljeno 27. 2. 2016
  3. Aličić, Ahmed S. (1996). Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine. Sarajevo: Orijentalni institut.
  4. Imamović, Mustafa. (1997). Historija Bošnjaka. Borba za autonomiju Bosne – Husein-kapetan Gradaščević. Sarajevo: BZK Preporod.
  5. Kamberović, Husnija (2002). Husein-kapetan Gradaščević (1802–1834): Biografija : uz dvjestotu godišnjicu rođenja. Gradačac: BZK Preporod.
  6. „Historija bosanskih naroda”. camo.ch. Pristupljeno 27. 2. 2016. »U čuvenom razgovoru sa Turskim beglerbegom, kada mu je Turski beglerbeg rekao: "Nema vise Bosne, a neće biti ni Bošnjaka, Huseine... Gineš za državu koja nikad nije postojala niti će." Husein kapetan Gradašćević mu je odgovorio sljedećim riječima: "Ima Bosne, beglerbeže i Bošnjaka u njoj! Bili su prije vas i ako Bog da, biti će i poslije vas!"«
  7. Husein-kapetan Gradašćević. hbl.Izmk.hr. Hrvatski biografski leksikon pristupljeno 27. 2. 2016
  8. Slavko Kaluđerčić, Husein-Kapetan Gradaščević: Zmaj od Bosne, Sarajevo, 1932., str. 12.
  9. Gradačac: Posmrtni ostaci Zmaja od Bosne nakon 183 godine stižu u BiH?. faktor.ba. Faktor (2017) pristupljeno 27. 2. 2016
  10. Husein-kapetan Gradašćević. hbl.Izmk.hr. Hrvatski biografski leksikon pristupljeno 27. 2. 2016

Vanjske povezniceUredi