Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3: ell; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU. Govori ga i znatan broj iseljenika grčkog porijekla, najviše u Sjevernoj Americi, Njemačkoj, Australiji, Velikoj Bitaniji, Italiji i Albaniji.
Novogrčki jezik | |
Ελληνική γλώσσα – Ελληνικά | |
Države | Grčka Cipar Albanija Armenija Turska i dr. |
Regije | Prvenstveno Grčka |
Etnicitet | Grci |
Govornici | 12 milijuna (2014.)[1] |
Rang | 74. |
Razredba | indoeuropski helenski grčki |
Pismo | Grčki alfabet |
Službeni status | |
Služben u | Grčka Cipar EU |
Ustanova | Centar za grčki jezik |
Jezični kôd | |
ISO 639-1 | el |
ISO 639-2 | gre (B) / ell (T) |
ISO 639-3 | ell |
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) |
Grčki jezik je jedan od šest helenskih jezika koji pripada atičkoj skupini indoeuropske jezične porodice, a govori ga preko 12 000 000 Grka: 10 700 000 u Grčkoj (2002. godine), 689 000 na Cipru (2002.), i u drugim državama. Postoje 3 dijalekta:
- arhaično literalno narječje katarevusa
- dimotiki, danas službeni jezik
- sarakačansko narječje, u stvari možda i zaseban jezik kojim se služe Sarakačani ili Karakačani, pastirsko aromunsko pleme iz sjeverne Grčke, Makedonije i Bugarske.
Fonologija
urediFonologija modernoga grčkog jezika uključuje suglasničke i samoglasničke glasove.
Suglasnici
urediSuglasnički sustav ima tri problema oko kojih se učenjaci spore: fonemski status palatala, fonemski status afrikata [t͡s] i [d͡z] te fonemski status zvučnih ploziva.[2]
Bez afrikata i palatala sustav izgleda ovako:[3]
labijalni | dentalni | alveolarni | velarni | ||
---|---|---|---|---|---|
nazal | /m/ μ | /n/ ν | |||
ploziv | bezvučan | /p/ π | /t/ τ | /k/ κ | |
zvučan | /b/ μπ | /d/ ντ | /ɡ/ γκ | ||
frikativ | bezvučan | /f/ φ | /θ/ θ | /s/ σ, ς | /x/ χ |
zvučan | /v/ β | /ð/ δ | /z/ ζ | /ɣ/ γ | |
dotačnik | /ɾ/ ρ | ||||
lateral | /l/ λ |
Palatali grčkoga jezika jesu: /c/, /ɟ/, /ç/, /ʝ/. Iako se pred samoglasnicima /a, o, u/ mogu pojaviti kao i velari, pred prednjim samoglasnicima /e, i/ u komplementarnoj su distribuciji. Glasovi [ʎ] i [ɲ] ipak su alofoni glasova [l] i [n].
Samoglasnici
urediGrčki ima jednostavan sustav samoglasnika jako sličan hrvatskom:[3]
Prednji | Stražnji | |
---|---|---|
Zatvoreni | i | u |
Poluzatvoreni | e | o |
Otvoreni | a |
Ovdje je primjer riječi koje se razlikuju samo po samoglasniku:[4]
πας | /pas/ | 'ti bi išao' |
πες | /pes/ | 'reci' |
πεις | /pis/ | 'ti bi rekao' |
πως | /pos/ | 'da' (veznik) |
πού | /pu/ | 'gdje' |
Pismo
urediSlovo/slova | Izgovor | Opis | Primjer |
---|---|---|---|
Samoglasnici | |||
α | [a] | slično pas | βάρκα [ˈvarka] |
αυ | [av] | slično lav | αύριο [ˈavrio] |
[af] | av pred bezvučnim suglasnicima, kao afta | αυτοκίνητο [aftoˈkʲinito] | |
άι, άη, αϊ, αϋ | [ai] | slično laik | τσάι [tsai]
Δανάη [ðaˈnai] αϋπνία [aiˈpnia] παϊδάκι [paiˈðaʲkʲi] |
ε
αι, αί |
[e] | slično veza | μέρα [ˈmeɾa]
γυναίκα [ʝiˈneka] |
ευ | [ev] | slično prevara | Εύβοια [ˈevia]
παρασκευή [paraskʲeˈvi] |
[ef] | ev pred bezvučnim suglasnicima, slično sef | ευχαριστώ [efxariˈsto] | |
έι, εϊ | [ei] | slično hej | θεϊκός [θeiˈkos]
κέικ [ˈkʲeik] |
ει, η, ι
οι, υ, υι |
[i] | slično sitno | παράνοια, [paˈrania]
υγιεινή [iʝiiˈni] υιοθετώ, [ioθeˈto] |
[j] | pred samoglasnicima u stranim riječima, slično jato | αδειάζω [aˈðjazo]
πιάνο [ˈpjano] | |
ηυ (katarevusa) | [if] | slično sifilis | διηύθηνα [ðiˈifθina] |
ο, ω | [o] | slično rob | πρώτος [ˈprotos] |
όι, οϊ | [oi] | slično koji | κορόιδο [koˈroiðo]
οϊμωγή [oimoˈʝi] |
ου | [u] | slično rupa | λουλούδι, [luˈluði] |
[w] | iz engleskog, slično vuk | ουίσκι, [ˈwiski] | |
Suglasnici | |||
μ | [m] | slično majka | μήτρα [ˈmitra] |
[ɱ] | pred [f] i [v], slično amfora | αμφιβολία [aɱfivoˈlia]
έμβολο [ˈeɱvolo] | |
μπ | [b] | na početku riječi slično brat | μπαίνω [ˈbeno] |
[mb] ili [b] | u sredini riječi i na kraju, slično mamba ili obraz | έμπορος [ˈemboros] ili [ˈeboros] | |
[mp] | u stranim riječima, slično lampa | κάμπιγκ [ˈkampiŋ(g)] | |
π | [p] | slično predmet | παπάς [paˈpas] |
[b] | na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično brat | δεν πειράζει [ðembiˈrazi] | |
β | [v] | slično veza | βορράς [voˈras] |
φ | [f] | slično frak | φέρνω [ˈferno] |
ν | [n] | slično nos | Κίνα [ˈkʲina] |
[m] | na kraju riječi pred riječima koje počinju s μ, π, μπ ili ψ, slično mast | δεν πειράζει [ðembiˈrazi] | |
[ɱ] | na kraju riječi pred β ili φ, slično amfora | στην Φινλανδία [stiɱfinlanˈðia] | |
[ŋ] | na kraju riječi pred γκ, κ ili ξ, slično mango | στην Κίνα [stiŋˈgʲina] | |
ν + nenag. /i/ | [nʲ] | pred a, o ili u, slično njega | λεμονιά, [lemoˈnʲa] |
[ni] | pred a, o ili u u znanstvenim riječima, slično anion | παράνοια [paˈrania] | |
ντ | [d] | na početku riječi, slično dar | ντύνω [ˈdino] |
[d] ili [nd] | u sredini riječi i na kraju, slično oda ili Ande | αντί [aˈdi] ili [anˈdi] | |
τ | [t] | slično sat | τέτανος [ˈtetanos] |
[d] | na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično dar | εν τάξει [εnˈdaksi] | |
δ | [ð] | slično engleskom this | δουλειά [ðuˈlʲa] |
θ | [θ] | slično engleskom thing | θύμα [ˈθima] |
κ | [k] | pred a, o ili u i suglasnicima, slično kraj | κάτι, [ˈkati] |
[kʲ] | pred i ili e, slično kj | κύμα, [ˈkʲima] | |
[g] | pred a, o ili u i suglasnicima na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n,
slično glas |
στην καρδιά [stiɳgarˈðja] | |
[gʲ] | pred i ili e na početku riječi kada riječ ispred završava na - glas -n, slično gj | τον κήπο [toŋˈgʲipo] | |
γ | [ɣ] | pred a, o, u ili suglasnicima, slično strah ga | γάλα [ˈɣala]
γλυκός [ɣliˈkos] |
[ʝ] | pred i ili e, slično jakom j, donekle slično grožđe, ali slabije | γυναίκα [ʝiˈneka] | |
γ(ι) 1 | [ʝ] | pred a, o ili u, slično jakom j, donekle slično grožđe, ali slabije | γιατί [ʝaˈti]
Γυάρος [ˈʝaros] γεια [ʝa] |
γγ | [g] ili [ŋg] | pred a, o, u ili suglasnicima, slično grad ili mango | αγγούρι [aˈguri] ili [aŋˈguri]
συγγνώμη [siɣˈnomi] |
[gʲ] ili [ŋgʲ] | pred i ili e, slično gj ili ngj | αγγίζω [agʲiˈzo] ili [aŋgʲiˈzo] | |
γκ | [g] | pred a, o, u ili suglasnikom na početku riječi, slično grad | γκολ [ˈgol]
γκλαβανή [glavaˈni] |
[g] ili [ŋg] | pred a, o, u ili suglasnikom u sredini riječi, slično grad ili mango | αγκώνας [aˈgonas] i [aŋˈgonas] | |
[gʲ] | pred i ili e na početku riječi, slično gj | γκίνια [ˈgʲinʲa] | |
[gʲ] ili [ŋgʲ] | pred i ili e u sredini riječi, slično gj ili ngj | αγκινάρα [agʲiˈnara] ili [aŋgʲiˈnara] | |
γγι | [ŋgʲ] ili [gʲ] | pred a, o ili u, slično gj ili ngj | αστροφεγγιά [astrofeŋˈgʲa] ili [astrofeˈgʲa] |
γκι | [gʲ] | pred a, o ili u na početku riječi, slično gj | γκιώνης [ˈgʲonis] |
[gʲ] ili [ŋgʲ] | pred a, o, u u sredini riječi, slično gj ili ngj | ||
γχ | [ŋx] | pred a, o, u ili suglasnikom, slično anhedonija | σύγχρονος [ˈsiŋxronos] |
[ŋç] | pred i ili e, slično nhj, donekle slično lišće, ali slabije | συγχαίρω [siŋˈçεro] | |
χ | [x] | pred a, o, u ili suglasnikom i na kraju riječi, slično grah | χαρά [xaˈra]
Αλλάχ [aˈlax] |
[ç] | pred i ili e, slično hj, donekle slično lišće, ali slabije | χημεία [çiˈmia] | |
χι | [ç] | pred a, o ili u, slično hj, donekle slično lišće, ali slabije | χιόνι [ˈçoni] |
λ | [l] | slično led | λέξη [ˈlεksi] |
λ + unbet. [i] | [lʲ] | pred a, o ili u, slično lijes, slično ljuljanje | λιακάδα [lʲaˈkaða] |
[li] | pred a, o ili u u znanstvenim riječima, slično liofilija | λειαίνω [liˈεno] | |
ρ | [r] | slično rad | βάρκα [ˈvarka] |
[ɾ] | pred samoglasnicima, poput [r], ali jezik samo jednom dodirne alveolu | ρύζι [ˈɾizi] | |
σ (-ς) | [s] | slično sat, ali ponešto jače i tamnije, slično lišće | συστήμα [siˈstima] |
[z] | pred [v], [ð], [ɣ], [b], [m], fakultativno pred [r]l, na kraju riječi pred riječju koja počinje
zvučnim suglasnikom, slično zid |
πολιτισμός [politizˈmos]
Ισραήλ [izraˈil] ili [israˈil] | |
ζ | [z] | slično zid | καζάνι [kaˈzani] |
ψ | [ps] | slično psiha | ψυχή [psiˈçi] |
[bz] | slično bzikati | στην ψυχή [stimbziˈçi] | |
τσ | [ts] | slično cesta | τσάι [ˈtsai] |
τζ | [dz] | slično stric bi | τζατζίκι [dzaˈdzikʲi] |
ξ | [ks] | slično oksid | εν τάξει [εnˈdaksi] |
[gz] | slično egzaktan | δεν ξερω [ðεŋˈgzεro] |
Gramatika
urediModerni grčki jezik ima četiri padeža: nominativ, akuzativ, genitiv i vokativ. Od vremena antičkog grčkog izgubio je dativ. Ipak, imenice još uvijek razlikuju tri roda (muški, ženski i srednji), ali više nema dvojine (koja se rijetko rabila i u vrijeme antike).
Glagoli više nemaju infinitiva, karakteristika balkanske jezične zajednice. Postoje čestice kojim se uvode daljnje podjele glagolskih načina (indikativ, konjunktiv) i vremena (futur).
Povezani članci
urediIzvori
uredi- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. prosinca 2010. Pristupljeno 6. rujna 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ Three Dreams of Modern Greek Phonology, Fred W. Householder
- ↑ a b Greek Phonetics: The State of the Art, Amalia Arvaniti, Sveučilište u Kaliforniji, San Diego
- ↑ Arvaniti, Amalia. Prosinac 1999. Standard Modern Greek. Journal of the International Phonetic Association (engleski). 29 (2): 167–172. doi:10.1017/S0025100300006538. ISSN 0025-1003