Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 15

Zadnji komentar: Bugoslav, prije 13 godina u temi Matt Sorum

Ma niš ;) uredi

Mislim da si stvarno zavrijedio to. :-) --Duma (razgovor) 09:33, 14. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Nema problema, čestitan! BlackArrow (razgovor) 11:31, 14. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Ni na čen; glasal san prema svojoj savjesti. Mislin da si zamerital (zaslužio) i da ćeš dobro izvršavat svoje dužnosti. Lipi pozdrav! --Bzmarko (razgovor) 12:38, 14. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Nema na čemu. Glasala sam jer mislim da zaslužuješ tu funkciju i da si dovoljno odgovorna osoba za nju. Čestitam! --Ornitologinja 12:58, 14. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Nema na čemu - čestitam - želim ti uspješan rad kao administrator na ovom projektu  --AmyMirka (Come into my world) 13:55, 14. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

I sto puta ako treba :). Čestitam!--MAN_USK recider 13:58, 14. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Zahvala uredi

 Zahvaljujem se na glasu za vraćanje statusa administratorice i birokratkinje.   --Roberta F. 14:41, 14. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Godina krunjenja uredi

Flopy, više od deset godina tražim sve što se tiće kralja Zvonimira, pa te molim da ne brišeš 1076. godinu jer je to stvarna godina krunjenja. Sva ta zbrka oko godine je došla od Mihe Barade koji je u članku "Iz kronologije hrvatske poviesti" iz 1943. i "Prilozi kronologiji hrvatske povijesti (1062.-1075.)" 1957. usilno pokušavao da dokaže da je u Zvonimirovoj darovnici korišten calculus pisanus i to uz pomoć bizanstkog načina računanja vremena. Sve što je izneo je apsurdno. Primjer biskup Fulkoin (Folcuino) je došao iz današnjeg Fossomnronea koji je tek tridesetak kilometara udaljen od Jadranskog mora.Pisa se nalazi tridesetak kilometara od Ligurskog mora, znači na drugoj strani Apeninskog poluotoka. Od Pise do Firenze je 70-ak kilometara, a od Firenze do Fossombronea je više od 150 kilometara. Fossombrone je u vrijeme krunjenja kralja Zvonimira pripadao Papinskoj državi koja se prostirala od rijeke Po do blizu Pescare, a to je naspram Hrvatske.Firenza je bila odvojena od Papinske države Zato je u Hrvatskoj prije svega bio jači utjecaj Rima nego Pise i Firenze. Barada je s ta svoja dva rada uveo nesigurnost u datiranju podataka. Zašto se nije do 1990. javio nitko da ospori to Baradino mišljenje? Zato što je u "Prilozi kronologiji hrvatske povijesti (1062.-1075.)" 1957. uvrijedljivo se izrazo za one koji osporavaju njegovo mišljenje sa u prijevodu na hrvatski "debelo neznanje" (lat.: ignorantia crassa). Do svoje smrti 1957. godine bio je neprikosnoveni autoritet iz razloga što imao ilegalnu djelatnost za razdoblje 1941.-1945. Tako da on nije smio nikako biti osporavan.

Rekao sam da je Barada sa svoja dva neznanstvena rada uveo nesigurnost u datiranje starohrvatskih dokumenata. Zapaža se i to da je glavna meta dokazivanja u ta dva rada samo godina krunjenja kralja Zvonimira. I kada čovjek pročita ta dva njegova rada i prebaci se na polje matematike. Zamislimo jednu točku na apcisi i pretpostavimo da je to točna godina. i sada po Baradinoj metodi datiranja imamo i s jedne i s druge strane te zamišljene točke razne godine kao pretpostavke točnosti. Za razliku od Ferde Šišića kod koga je raspianje godina oko 'točne godine' veoma malo, kod Barade je to veoma veliko rasipanje s velikom standardnom devijacijom.

Zato te molim da više ne brišeš 1076. Sada radim na tome da dođem do dva prijepisa Zvonimirove zavjernice. Prva je koju je uradio kardinal Deusdedit 1086 unoseći sve dokumente u canonum i koji se čuva u Vatikanskoj knjižnici, drugi je nastao iz prvog 1192. godine uradio ga je Cencio, kasnije papa Honorije III i također se čuva u vatikanskoj knjižnici kao 'Liber censium'. Ovaj drugi imam u crno bijeloj reprodukciji. I jedan i drugi imaju isti sadržaj. Počinju s 'Anno Domine incarnatione MLXXVI' I to je bitno 1076. godina. Po Baradi ispada da su svi bili odlični matematičari i astronomi. No nisu svi imali iste sklonosti. I ne zaboravi da je od 1945. postojalo jednoumlje, koje nije bilo samo u politici već je zahvaćalo i znanstveni rad i obrazovanje.Toga bi se ti trebao osloboditi. Prije svega ni jedna znanost nije subjektivna nego objektivna. Ne smije se umiješavati sopstvena htijenja i sopstvene predodžbe radi uljepšavanja slike o nećem. Ima jedan rad od Ive Goldsteina iz 1984. koji je tada ocijenjen kao izvorni znanstveni rad. U njemu se neiznosi izvor koji bi mogao reći o tome da li je kralj Zvonimir ubijen ili ne. Goldstein se od samog početka hvata teze da nije ubijen. I na osnovu toga s izgovorom to je istina i korištenjem možda i mislim zaključuje da su to izmislili svećenici koji su po tom radu od pamtivijeka bili antisemiti. No, taj rad je tada 1984. trebao da posluži u svrhu politike i da se dokaže kako običan narod nije ubio kralja već da je to izmišljotina crkvenih krugova. No, zanemario je činjenicu da se od Tome Arhiđakona i Ljetopisa popa Dukljanina krenulo s traženjem 'pet crkava' koje su i stvarno nađene u Biskupiji kod Knina. Postojala je, a postoji tendecija omalovažavanja mišljenja drugih koji se bave poviješću. A to je plod političke strukture koja je postavila profesore kao znanstvenike da bi osporavali prethodne radove koji su za politiku nepovoljni. Tako da su i Nada Klaić, i Ivo Goldstein, Tomislav Raukar, i Neven Budak ljudi koji su zahvaljujući komunističkom sustavu to što jesu danas. Inaće s takvim metodama rada danas u svijetu gdje je istina važnija od subjetivne i političke želje ne bi uspjeli. Zagrepčanin77

UFP slika uredi

Zanima me smijem li uploadati fotku niske rezolucije koja predstavlja logo Ujedinjene Federacije Planeta (Zvjezdane staze) i koje uvjete trebam ispoštovati? Zahvaljujem na odgovoru. Walter9 (razgovor) 17:20, 17. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Thanx, u oba slučaja.   Walter9 (razgovor) 19:36, 19. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

? uredi

E, Flopy, kakav si ti povjesničar kad ne prihvaćaš istinu?!?!?! Ako ti je povijest struka, hajde onda pa istraži i ti pa češ vidjeti, no pošto ne smiješ od politički instruiranih Historiografa koji su prihvatili da budu ignorantia crassa. Imaš gomilu literature, pozabavi se malo i kalendarom, i računanjem vremena, a ne samo da budeš slijepi poslušnik i da prihvaćaš što ti se servira. Samo onaj koji traži istinu uspijeva, onaj koji prihvaća servirano propada. Povijest nije znanost koja se zasniva na većinskom mišljenju, nije politika pa da sad mora biti većinski prihvaćeno činjenično stanje. Činjenično je stanje da je 1076. godine okrunjen kralj Zvonimir, što nije isto i s početkom vladanja. Usporedi - Pregled povijesti hrvatskoga naroda : od najstarijih dana do godine 1873 / napisao Ferdo Šišić iz 1916. - Pregled povijesti hrvatskoga naroda od najstarijih dana do 1. decembra 1918. iz 1920. - Pregled povijesti hrvatskoga naroda / Ferdo Šišić ; predgovor Jaroslav Šidak iz 1962. - Pregled povijesti hrvatskoga naroda / Ferdo Šišić ; prir. i pogovor napisao Trpimir Macan iz 1975. Pa reci da li je to dozvoljeno da netko prepravlja tuđ rad i da ga objavi pod tuđim imenom (pogledaj godinu krunjenja kralja Zvonimira), To se zove krivotvorenje. I to poslije smrti autora. Je li to večinsko mišljenje historiografa, ili jedna politička korektura? Da li bi ti dozvolio da tako nešto urade s tvojim radom? Sramota za historiografe i povijesničare!'

--Zagrepčanin77 (razgovor) 19:14, 17. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Literatura uredi

Literatura ti je napopisu, pa čiatj, a kad bude odblokirano biti će proširen popis literature. Potrebno ti je da sve to pročitaš, bez površnosti. Imaš i rad Jakova Stipišića "Pitanje godine krunidbe kralja Zvonimira" Tu ti je i pitanje korištenja raznih načina računanja vremena, odnosno početka godine, te postoje četiri indikcije, među kojima je i rimska indikcija koja je počinjala 25. prosinca, a kasnije kada je početak godine bio 1. siječnja onda je i indikccija počinjala 1. siječnja. O tome se radi da je korištena rimska indikcija.

Razni načini računanja vremena:

STILUS CIRCUMCISIONIS početak godine 1. siječnja (1. siječnja se u katoličkom kalendaru slavio da Obrezanja Kristovog)Ovaj način računanja vremena se počeo širiti od 7. stoljeća, potpuno je ovladao u 16. stoljeću, a papa Inocent XII. 1691. i službeno uvodi. (STILUS COMMUNIS)

MOS VENETUS početak godine 1. ožujka, koristio se u Francuskoj od 6. do 8. stoljeća, u Rusiji do 13. stoljeća, a u Veneciji do propasti 1797.

STILUS ANNUNTIATIONIS (STILUS INCARNATIONIS, STILUS MARIAE) početak godine 25. ožujka i vezan je za Navještenje Gospodinovo, a nikako za utjelovljenje. Annuntiationis=navještenje. U Engleskoj i Galiji prije Alkuinove reforme liturgijskog kalendara se vjerovalo da prvi dan svijeta Navještenje, Isusovo začeće i Isusova smrt padaju na isti dan 25. ožujka. I zbog toga je način računanja vremena dobio i naziv STILUS INCARNATIONIS. Samo korištenje "godine Gospodnje od utjelovljenja" ne mora automatski značiti da je korišten ovaj STILUS. Postoje dva načina računanja koja imaju za početak godine 25. ožujak. Calculus Florentinus gdje se računaju godine od prve godine rođenja Isusa Krista, a Calculus Pisanus od 25. ožujka prve godine prije rođenja Isusa Krista. Calculus Pisanus se održao u Zadru najduže i nazivaju ga Usus Iadertinus.

STLUS GALICUS računa početak godine od Uskrsa, pa pošto je u vrijeme poslije reforme liturgijskog kalendara pokretan blagdan koji je padao u nedjelju od 22. ožujka do 25. travnja, tako da je svaka godina počinjala na drugi datum Koristio se u Francuskoj od 11. stoljeća do 1563. godine.

STILUS BYZANTINUS godina počinje 11. rujna, osim Bizanta koristili su ga Rusi, Srbi i ostali istočni Kršćani.

STILUS NATIVITATIS početak godine 25. prosinca, Bio je veoma raširen u Dalmaciji i Hrvatskoj, osim u Zadru i Dubrovvniku. Bio je raširen i u Papinskoj državi.

1. Indictio Graeca (Byzantina, Constantinopolitana) Indikcija počinje 1. rujna Koristila se u Njemačkoj do 832., u južnoj Italiji, Hrvatska i Dalmacija, Bizant je bio izvorište ove indikcije.

2. Indictio Bedana (Cesarea, Baeda Venerabilis) Indikcija počinje 24. listopada, Karolinzi su koristili ovu indikciju, koristila se i u Zadru, a u njemačkim bisskupskim kancelarijama od 1200. do 1300. gdoine.

3. Indictio Senensis Počinje 8. listopda i koristi se samo u gradu Sieni.

4. Indictio Romana Ova indikcija je počinjala 25. prosinca, koristila se u Dalmaciji i Hrvatskoj, osim Zadra, a koristili su je od 1350 i njemački biskupi. Kasnije kada je računanje početka godine prebačeno na 1. siječnja i indikcija je počinjala 1. siječnja.

I sada gledaj što dalje treba raditi. Nije jednostavno reći da je korišten ili calculus florentinus (firentinus) ili calcculus pisanus. ANNO INCARNATIONIS DOMINI ne znači da je korisšten STILUS ANNUNTIATIONIS (STILUS INCARNATIONIS) jer je to bila uobičajena fraza u crkvenim krugovima.

--Zagrepčanin77 (razgovor) 15:44, 18. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Zašto ste mi izbrisali riječ opočak??!?!?!— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.3.103.7 (razgovordoprinosi)

Nagrada uredi

Radi se o kumulativnom doprinosu, a ne jednoj situaciji. Cijenim to. Zato nagrada. Walter9 (razgovor) 13:50, 21. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Odgovor uredi

To što je novo ne znači da je točno, a što je staro ne znači da se treba odbaciti. Pogledaj si malo: Tatjana Kren: "Svjetski kalendar i kršćanska era", Zagreb, HKD sv. Jeronim, 2000., str. 82-83. pa vidi koji se način računanja koristio u Hrvatskoj i Dalmaciji XI stoljeća. A rekao sam ti da usporediš Djela Ferde Šišića iz 1916., 1920. i 1962. 1975.

Pregled povijesti hrvatskoga naroda : od najstarijih dana do godine 1873 / napisao Ferdo Šišić iz 1916.

Pregled povijesti hrvatskoga naroda od najstarijih dana do 1. decembra 1918. iz 1920.

Pregled povijesti hrvatskoga naroda / Ferdo Šišić ; predgovor Jaroslav Šidak iz 1962.

Pregled povijesti hrvatskoga naroda / Ferdo Šišić ; prir. i pogovor napisao Trpimir Macan iz 1975.

Pa onda reci da nije to jednoumlje nastalo poslije 1945. Zato treba sve dobro pretresti, a ne prihvatiti zdravo za gotovo. Nisam vidio ni jedan ozbiljan članak poslije Barade o godini krunjenja  sve do Jakova Stipišića. On tvrdi da je godina krunjnja 1076. Pa eto ti i ta novija literatura - referenca

članak Jakova Stipišića, iz 1997., u Zborniku radova "Zvonimir, kralj hrvatski" strana 57-66. "O godini Zvonimirove krunidbe"

Prije svega ljutio se iili ne ljutio pisati 1075. godinu je stvar dodvoravanja komunističkim vlastima. I zbog četrdeset i pet godina jednoumlja nije se smijelo pisati drugačije. Jer da se smijelo svi bi citirali i Šišićeva dijela prije 1945. godine koja su vjerodostojna jer su objavljena za njeegova života. Što se tiće Šišićevih izdanja poslije 1945. (poslije 1940. godine njegove smrti) to su grubi falsifikati njegovih djela koja moraju uvijek da se uspoređuju s originalima, odnosno s knjigama iz 1916. ili 1920. Jedina svjetla točka u 1990. godini je pretisak izdanja iz 1925. godine "Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara" Ferde Šišića u izdanj Matice Hrvatske, urednika Branimira Donata, a pogovor je napisao Neven Budak. A Baradina ignorantia crassa je uzrok i povod pisanju godine 1075. odnosno njegovo nepoznavanja načina računanja vremena i početka nove godine kod Hrvata XI stoljeća. Stilus Nativitatis je način računanja kod Hrvata XI stoljeća, odnossno 25. prosinac početak nove godine. Prava godina krunjenja je 1076.

--Zagrepčanin77 (razgovor) 14:39, 21. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Zvonimirova Zavjernica uredi

thumb|center|400px

U trećem redu se jasno vidi "tatis anno dnice incarnationis MLXXVI"

u četvrtom redu "indice XIIII mense octob. Ego Demetrius"

Mislim da je to jasno pored sigurnog korištenja Stilusa Nativitatis kod Hrvata u XI. stoljeću i Rimske indikcije da je ovo 1076. godina godina krunjenja. Već sam rekao da je na suprotnoj strani Jadranskog mora bila Papinska Država gdje se također koristila Rimska indikcija. Sve ostalo su nelogičnosti koje se ne mogu progutati, jer je Barada bio ignorantia crassa za poznavanje načina računanja vremena i početka Nove goddine kod Hrvata XI. stoljeća.

Kada budeš odblokirao članak o kralju Zvonimiru ovu sliku treba staviti u čkanak.

--Zagrepčanin77 (razgovor) 14:54, 21. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

;) --MAN_USK recider 18:38, 21. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Logor Dretalj uredi

..ima spornog. Knjigu Marta Baxa - izmišljeno smeće.--Ex13 (razgovor) 19:01, 21. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Flopy molim te pogledaj Leonida I.. Rekao sam Black Arrowu da nećemo prekrštavati čovjeka, ali ništa nije poduzeto. Bolje da ti ukloniš predložak nego ja. Pozz!

--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 10:47, 22. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Leonid(a) uredi

Hvala na informaciji, ja san zaboravija uklonit.   BlackArrow (razgovor) 12:40, 22. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Zvonimir i još nešto uredi

Pa dobro skini onda!

--Zagrepčanin77 (razgovor) 17:53, 23. lipnja 2010. (CEST)Odgovor


  • Pozdrav! Da, u našem mediju je bio objavljen taj komentar Budaka. Učinio mi se zanimljiv jer često volimo Poljake stavljati u prvi kontekst, a oni baš i ne vole pričati o toj temi. Inače tema je dosta upitna, više pitanja nego odgovora. No makar nešto osnovno. Svako dobro! --Seiko (razgovor) 15:00, 23. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Assja Ahat uredi

Pozdrav još jednom! Postavio sam fotografiju pjevačice: Assja Ahat; AA. Možeš li provjeriti da li sam sve ispravno ispunio. Na službenoj stranici stoji da se fotografija može koristiti u informativnom, ali ne i komercijalnom obliku. Postoji li način dodatne zaštite ili je fotografija ispravno postavljena? Hvala! --Seiko (razgovor) 18:23, 23. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

Srami se Flopy (Flopy=Meki mozakl) uredi

Kao što vidim, čak ti i literatura, smeta. Smeta ti istina. U knjizi „Hrvatsko srednjovjekovlje“ od Tomislava Raukara na strani 49. nema odakle je preuzeto i nije nikakva rasprava o godini krunjenja već samo prepisivanja. Također ni jedan suvremeni povjesničar se ne bavi s godinom krunjenja. Jedini koji su se do sada poslije 1945. bavili godinom krunjenja Zvonimira su

Miho Barada koji tvrdi 1075. Dr. o. Dominik Mandić koji tvrdi 1076. Jakov Stipišić koji tvrdi 1076.

Sve ostalo su samo preuzimanja mišljenja jednog od ove trojice i ta tvoja literatura koju navodiš, od Budaka, Goldsteina, Raukara uopće nije originalna – već plagijat. Jer pravi izvori su i pravi znanstveni rad. Vjerujem da radnju Damira Karbića nisi ni pročitao. Tako, pošto je Barada bio ilegalac i koji je zato uživao da druge naziva ignorantia crassa koji bi mu se protivili njegovoj tvrdnji prihvatili su komunistički poslušnici 1075. Mada je demokratski izabrano 106. je odnos 1076:1075.=2:1. Toliko o demokraciji Što se tiče tvog omiljenog Goldsteina, nema razloga da ukloniš s popisa literature- Ivo Goldstein Kako, kada i zašto je nastala legenda o nasilnoj smrti kralja Zvonimira?, Zagreb, Sveučilište u Zagrebu - Institut za hrvatsku povijets, Radovi vol. 17, 1984., str. 35-54. Jedino ako si dobio od njega naređenje da se to ne pominje, jer sad nije u modi pisati protiv Hrvatske povijesti i istine. Možda se tog rada stidi

Treće, vidim da se vi na wikipediji svi krijete iza nadimaka, a kao ste povjesničari. To je vaša hrabrost da napišete bilo što i da za to ne odgovarate.

Još jednom ću reći – onaj koji prihvaća tuđe stavove bez promišljanja i bez provjeravanja njihove istinitosti je običan poslušnik, potrčko i ništa više. Tako su radili samo komunisti u razdoblju 1945-1990., a vi koji ste završili Filozofski fakultet u to vrijeme ili poslije 1990. ne umijete razmišljati već sve prihvaćate zdravo za gotovo – isprani su vam mozgovi.

Ako ti mozak nije ispran onda ćeš staviti pravu godinu krunjenja 1076. kako dolikuje poštenom Hrvatu! --Zagrepčanin77 (razgovor) 15:47, 24. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

IP-jevi uredi

he-he--MAN_USK recider 20:40, 30. lipnja 2010. (CEST)Odgovor

imaš minutu --Zeljko (razgovor) 21:51, 6. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

E več sam zaboravio, ipak hvala. --Zeljko (razgovor) 11:30, 7. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

Flopy, pogledaj povijest izmjena uredi

[1] Jer ja nisam napisao ono što si pomislio. -- Bugoslav (razgovor) 07:46, 12. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

Zvonimir uredi

Bok Flopy,

Tvojom izmjenom od 15. srpnja 2010. u 8 sati, 27 minuta i 54 sekunde, uklonio si i dio moga oblikovanja izvora koje sam postavio u članak, kao i jedan (pozornosti vrijedan) izvor. Vjerujem kako nije teško, a korisno je, pronaći točnu izmjenu koju suradnik želi ukloniti i zatim pritisnuti ukloni ovu izmjenu, umjesto uklanjanja svih izmjena u nekom vremenskom razdoblju.

Tvoje obraćanje (istoga nadnevka u 08:22:49) sam primio točno kako je bilo napisano. Odgovorit ću na postavljena pitanja, što bolje znam i umijem.

(1) Popunio sam sažetak kod svake izmjene, te sam u istima lijepo opisao razloge zbog kojih je potrebno ukloniti izvore koji se predstavljaju istim autorima, a pokazuju izmijenjenost u odnosu na monografije (izvornike) koji su izašli za vrijeme autorovih životâ. Općepoznata je stvar da je zabranjeno mijenjati autorov rad, može ga se samo citirati.

(2) U enciklopedijskomu radu, potrebno je vrlo pažljivo citirati izvore. Klaić, 1975., str. 138. ne može se uzeti za vjerodostojno izdanje (barem ne za krunidbenu godinu) jer se na str. 140. toga istoga izdanja nalazi kontradiktorna rečenica "Bijaše polovicom listopada 1076, upravo u vrijeme, kad se je slavilo krunisanje u Hrvatskoj." Klaićevi izvornici ne navode 1075. godinu, već samo 1076. tj. ne navode na jednomu mjestu jedan podatak, a na drugomu drugi.

(3) Što se tiče izdanja Povijest Hrvata : pregled povijesti hrvatskoga naroda, Marjan tisak, Split, 2004., ISBN 953-214-196-0 ono ne može biti autoritativnije od Šišićevih djela koja su mu tiskana za njegovoga života. Ja za to splitsko izdanje nisam čuo, možda je stvarno pretisak onoga izdanja iz 1962. koje je uredio Šidak, ili onoga iz 1975. koje je uredio Macan. Kako god bilo ta izdanja, u pogledu krunidbene godine nisu autentična, to je vrlo lako utvrditi na najobičniji mogući način, listanjem spomenutih djela.

(4) Logičko, jezično, pravnopovijesno, i svako drugo prosuđivanje izvora je potrebno. Nitko pod time razumijeva izvorno istraživanje, već jednostavno listanje.

(5) Ako se već moramo služiti Goldsteinovim djelom, onda lijepo navedi i 1074. godinu (samo u zagradu uz tu godinu napiši Goldstein).

(6) Ne možemo govoriti o prihvaćenosti, ako se navode neki autori koji spominju samo godinu, bez potpunoga nadnevka, i drugih podataka koji bi dali naslutiti ozbiljnije promišljanje. Ima i današnjih povjesničara koji ne rabe Šidakove, Macanove ili tko zna čije obradbe izvornih monografija. Također, poznatost nekih povjesničara u tiskovinama, i drugim medijima ne igra ulogu u odlučivanju o prihvaćenosti.

(7) Ja nisam rabio riječ krivotvorina.

Hvala na razumijevanju,

Lijep pozdrav,

-- Bugoslav (razgovor) 12:55, 15. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

Odgovor: Zvonimir uredi

Bok Flopy!

Sveza: Ovo obraćanje.

  »I zato bez uklanjanja molim jer ću uvijek vraćati. Kompromis je postignut i to je najvažnije.«
(Flopy, 15. srpnja 2010., 18:30:24)

Naime, ne može se proglasiti kompromis, ukoliko se godina 1075. stavlja kao prva na baš svakomu mjestu, također ukoliko se u infookviru ne može navesti i jedan i drugi nadnevak ravnopravno.

Također je vrlo sporno koristiti izvore koji tvrde kako je riječ o 1074. ili 1075., a istodobno ne citirati potpuno takav izvor, izostavljajući godinu 1074. Osobno bih takve izvore uklonio, jer očito miješaju neke stvari koje mogu a ne moraju biti povezane. Također se ne bi trebalo navoditi izvore koji su izdani kao nekakvi pretisci, ako su uređivanjem izgubili podatke koji se mogu pročitati u monografijama objavljenima za vrijeme života njihovih autorâ.

Osobito mi nije jasna rečenica u kojoj kažeš o vraćanju, citiram: "I zato bez uklanjanja molim jer ću uvijek vraćati."

Jedno je popraviti pravopisnu pogrješku, ispraviti nešto što ne mijenja značenje, a drugo je izmijeniti autorski tekst.

Vezano uz nekakve statistike i prihvaćenost, za enciklopediju je potpuno beznačajno to što djeca u osnovnoj školi imaju u nekim udžbenicima napisanu samo 1075. godinu. Mi imamo pravo odbaciti takve izvore, kao ne vjerodostojne, pa čak imamo pravo ne služiti se izvorima koji (zamisli) čak sugeriraju 1074. godinu. Ako se ti suvremeni izvori misle rabiti, onda piši i godinu 1074.

Ova priča ispada ista/slična onim pričama gdje se nameće da Tomislav nije bio prvi kralj, jer kruna ne čini kralja. Kraljevina Jugoslavija nije imala krunu, niti su Petar I. i Aleksandar I. kao kraljevi Srba, Hrvata i Slovenaca ikad okrunjeni, a u svijetu ima još takvih primjera.

Ima dokaza da Zvonimir nije bio slavonski ban, već hrvatski ban, a u to vrijeme jedini mogući ban Like, Krbave i Gacke, a kad to kažem ne impliciram ono što neki impliciraju, da bi onda u tom slučaju Slavoniju smatrali samostalnom.

Također bih volio da se vratiš raspravljanju, jer, vezano uz, citiram: "Uopće ne želim više raspravljati koje je djelo ili izdanje vjerodostojnije, bolje i slično, ja sam naveo svoje, ti svoje izvore i mirna Bosna.", ispada kao da je Bosna mirna, a ta voda vrlo brzo teče.

Rasprava je nužna, i ključno sredstvo za postizanje kompromisa. Pogledaj drugi odlomak ispod ovoga podnaslova.

Iskreno se nadam kako ćeš se vratiti raspravljanju, naravno ako to želiš.

Molim te, ako se odlučiš za raspravu nemoj mi pisati na stranici za razgovor pripadajućoj mom suradničkom imenu, već radije na Razgovor:Dmitar Zvonimir. Hvala.

Unaprijed zahvaljujem na suradnji.

Lijep pozdrav, i s poštovanjem,

-- Bugoslav (razgovor) 16:13, 16. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

Zaštita uredi

Stranica za razgovor nije suradnikova, već služi za komunikaciju s istim. Drugo stranica za razgovor služi za razgovor, a suradnik ako ne želi razgovarati ili doprinositi projektu, ne mora i nije dužan to činiti ("...ne zaboravite da suradničke stranice za razgovor imaju i važnu ulogu omogućavanja komunikacije drugih suradnika s vama. Ljudi se mogu uznemiriti ako je ne mogu koristiti u te svrhe.")--Ex13 (razgovor) 19:03, 15. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

Nisi ovlašten prijetiti se. Nije u duhu Wikipedije. --Ex13 (razgovor) 19:10, 15. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

Kršenje pravila uredi

Napisao si da si svjesno prekršio pravila. Nemoj to ponavljati, jer pravila postoje s razlogom, a administratori su tu da ih provode, a ne da budu prvi koji će ih kršiti. Također, tvoje riječi upućene drugom administratoru su uvredljive, jer se a priori postavljaš iznad drugog admina: ovo je posljednji put da toleriram da mijenjaš moje odluke, te ovako dalje sigurno neće ići. Svatko od nas može pogriješiti, a ti jesi pogriješio. Nemaš što kolegi adminu prijetiti da je to posljednji put, i da tako više neće ići. Umjesto da budeš zahvalan kolegi adminu što je ispravio tvoju pogrešku, ti mu se prijetiš. Očekujem tvoju ispriku kolegi adminu što si bio bezobrazan. SpeedyGonsales 19:25, 15. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

Način kako će administrator ispraviti pogrješku drugog administratora ostavljen je na volju svakome administratoru. U pravilima (ako se dobro sjećam) piše nešto ovakvo: ako se radi o očitoj pogrješci administrator je slobodan ispraviti ju odmah, ako nije baš očito, poželjno je pitati kolegu da li se zabunio. S obzirom da je tvoje objašnjenje u popriličnom neskladu s pravilima, administrator je imao puno pravo postupiti onako kako je postupio.
  • ti si na pravilan postupak drugog admina reagirao vrlo grubim osobnim napadom
  • dalje pitaš: kažeš da sam se ja postavio iznad drugog admina, nisi li ti svojom porukom učinio isto?
    • Ne, ja sam ti samo ukazao da si bio vrlo nepristojan, i kako je dužnost administratora čuvati pravila Wikipedije, napisao sam da od tebe (kao administratora) očekujem da se ponašaš dolično, tj. ako si bio nepristojan korektno je ispričati se. To je bila moja dužnost kao savjesnog administratora. Tvoja posljednja poruka suradniku Ex13 je zapravo trebala biti prva napisana.
  • Pretpostavljajući dobru namjeru samo pitam za pojašnjenje: što bi bilo da to nisam učinio? Blokada?
    • Kad bi se dozvolilo jednom administratoru da vrijeđa drugoga bez ikakvih posljedica (isprike), to bi bilo licemjerno. Suradnike blokiramo kad krše pravila lijepog ponašanja, a može li administrator raditi što želi? Ne može. Što će se dogoditi kad administrator pretjera i ne želi se ispričati, odgovori sam, što bi ti htio da se dogodi onom administratoru koji će te vrijeđati i neće se ispričati.
  • To je u skladu s pravilima?
    • Na svakom administratoru je odgovornost da ne zaštićuje stranice bez razloga. Nije isto zaštititi jednu stranicu bez razloga, ili njih 5 ili 10. Jedna stranica može biti slučajna pogrješka, ali 5 ili 10 nije slučajnost, pa te ovom prilikom pitam zašto si zaštitio svoju stranicu za razgovor i njen arhiv (ukupno 15 stranica)? SpeedyGonsales 21:55, 15. srpnja 2010. (CEST)Odgovor
Ja nešto mislim da su oni suradnici stranice zaključali kada su odlućili da će biti neaktivni, odnosno da nema smisla da im se ostavlja poruka, pošto nisu tu, kao i spriječavanja mogućih vandalizama na njoj.

Usluge, prvenstveno administratora, trebaju neprijavljeni suradnici. Aktivni administrator ako ima zaključanu stranicu krši prava neprijavljenih suradnika da se kod njega informniraju oko nečega. A aktivan je. Ta stranica nije njegova nego od wikipedije, i mora biti dostupna svim suradnicima, odnosno namjeni zbog koje i postoji. Zbog omnih koji trebaju njegovu uslugu.

Ova je zaključana iz inata i tjeranja sile. Ja bih se upitao smije li netko to da radi, i da mu se to bez sankcija odobrava. Pozdrav --Zeljko (razgovor) 22:14, 15. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

odmor uredi

lijep odmor želim!--MAN_USK recider 21:57, 17. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

Ne blokirak kada je u pitanju objedinjavanje suradničkog računa uredi

Flopy, molim te odblokiraj, jer hoću da objedinim račune na jedan! — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 161.53.243.70 (razgovordoprinosi) 19. srpnja 2010., 13:51:34 (srednjoeuropsko vrijeme)

Isključivi poslovi administratora uredi

Sveza: Mišljenje od 7. kolovoza 2010. u 17:21:53 objavljeno na Razgovor Wikipedija:Prijedlozi za dodjelu prava

Bok Flopy!

Čitao sam tvoje mišljenje izrečeno u gore navedenoj raspravi; pošto sam u istoj raspravi jedan od suradnika na koje se rasprava odnosi, a nisam želio tamo opterećivati prostor. Odlučio sam ti ovdje obrazložiti neke stvari, te možebitno postići sinergijski učinak glede cjelokupne situacije. Nadam se kako ne smetam, jer do sad nisam dobio takav signal.

Htio sam ti skrenuti pozornost na ovo:

Donji citat je iz Kafića – ovdje.

» Želim ovim putem potaknuti ne-admine na malo više samoinicijative, te ih ohrabriti da češće propitkuju odluke većine, ne bojeći se posljedica. «

Suradnik:Ante Perkovic

Također Wikipedija:Wikipedistički osnovni tečaj#Aktivnosti: gdje piše: …mogu se baviti…

  »Svačija je odgovornost promicati i održavati pozitivno nabijeni internetski projekt zvan Wikipedija.«
  • Napomena: Gornji citat dajem isključivo zbog sadržaja, ne zbog mjesta na kojemu je napisan.
  »Postoje mnogi administratori na Wikipediji i bezbrojni suradnici koji stalno uređuju Wikipediju i rješavaju sukobe i rasprave, a mogu pomoći i Vama u raspravljanju.«
(Točka 8. Uputa unutar Wikipedija:Ostati hladne glave kad se uređivanje zaoštri (Temeljno pravilo))

Ako se suradnicima vjeruje po načelu u dobroj vjeri (kod nas WP:PDN), do te mjere kako im se omogućava rad na održavanju ove Wikipedije, pa i postavljanje predložaka kao što je {{Bris|5}}.

» SVI suradnici su odgovorni za sadržaj wikipedije (svatko za ono što je sam napisao). «

Wikipedija:Kontaktirajte nas#Odgovornost

  • Napomena: Kod prethodnoga citata rabio sam izvorno oblikovanje, bez namjere činjenja pogrješke, prijestupa ili prekršaja protiv Wikibontona i/ili Netikete.


Po mom shvaćanju administratori obvezno i isključivo predstavljaju hrvatsku Wikipediju prema vanjskim čimbenicima, dok smo na hr:wiki ravnopravni (dok ne dođe do sporova). Također duboko vjerujem u načelo po kojem je sloboda (pravo) svakoga pojedinca određena/ograničena slobodom (pravom) drugih pojedinaca.

Također smatram kako ne postoji bezgranična sloboda, već je ona određena društvenim normama ponašanja (da ne kažem "pravom"). Možda su neki suradnici zaista pomislili kako je sve dopušteno, ali ipak, dopušteno je sve ono što nije suprotno pravilima (da ne kažem pravilima igre) i javnom moralu (običajnoj normi).
Možda je biologija, ili iskustvo (mudrost) razlog tomu, pa su neki suradnici svjesni toga, da bezgraničnih sloboda ne postoji, te nisu potaknuti slobodarskim nastojanjima zaboravili na sirovu stvarnost (grubu realnost).

Wikipedija nije bezvlašće, ali ni demokracija. "Činjenica da je Wikipedija otvorena i da njom praktički upravljaju sami suradnici,…" (nije bezvlašće); a što se tiče birokracije, tu mi nije jasno na što se točno poziva.
Naime: (1) nisam donosio pravila, (2) nisam proglasio prijedlog… nevaljanim, (3) uputio sam suradnika na pravi put, te je on sam – vlastiti zahtjev premjestio, (4) riječ je o dugotrajnom i težem suradničkomu sporu, (5) tek ako nije moguć konsenzus nastupaju odluke o partikularnom slučaju, (6) naravno nitko ne spori pravo gašenja požara (sukoba), (7) samo ako pravila nema, donose se neke opće odluke (opći akti) imajući u vidu duh Wikipedije.

  • Napomena: Konsenzus je teže postići od kompromisa, a situacija je na rubu kompromisa.

Živac je ometao rad na Wikipediji, jer u okolnostima gdje ad hoc arbitraža još nije profunkcionirala (što ne znači kako je to ne moguće ili kako je to trebalo profunkcionirati), imamo zahtjev za mišljenje administratora i nakon toga (po pravilima poslije arbitraže) izvanwikipedijske lijekove.
Iz onoga što je napisao Ante Perković, potpuno je jasno kako je teško dobiti ma i četiri do pet suradnika da se izjasne o bilo kojemu pitanju.
Živcu su u njegovom sporu s Kuburom mišljenje dali Donatus, Željko, SpeedyGonsales i Edgar Allan Poe. To znači da mu je poklonjena puna pozornost kakvu rijetko koji suradnik može dobiti. Živac je sam premjestio svoj zahtjev (što znači ne prijedlog) na mjesto za koje su mu još dva administratora dala za pravo postaviti zahtjev. Moj je prijedlog bio još precizniji, ali, što je tu je.

Ja sam suradniku Živcu dva puta objasnio o rješavanju sporova, da bi za uzvrat bio napadnut na osobnoj razini, na suradničkoj razgovornoj stranici, 1. kolovoza 2010. u 19:49:46.

Na taj WP:NAPAD (uobičajena kratica) reagirao je suradnik Željko.

» Suradnici nisu plaćeni za svoj rad, te zajednica opstaje i napreduje širenjem pozitivnog ozračja, tj. suradnici i administratori ne grizu nove suradnike, nego ih upućuju kako se najbrže i najlakše uklopiti, te postati korisnim članovima zajednice. «

Wikipedija:Ne ometajte rad Wikipedije da biste nešto dokazali

  • Napomena: Gornji citat se daje samo radi sadržaja prethodno navedenoga citata, ne radi pozivanja na mjesto gdje se citat nalazi objavljen.

Zaključno: Citirajući ove rečenice ne smatram kako između tebe i mene ima neki spor, štoviše čak ni obični prijepor. Citirao sam što sam najbolje mogao, te također naglašavam kako sam istim citiranjem samo htio citirati navedene rečenice; ne i stranice odakle su te rečenice.

Nadam se kako sam ti, cijenjeni suradniče i kolega, sve objasnio. Pogledaj malo što se sve pričalo o tom slučaju pa ćeš vidjeti kako sam ja tu najmanje odgovoran. Čak se nisam išao niti miješati u bit stvari, jer je ne razumijem u potpunosti.

Unaprijed zahvaljujem na trudu koji ćeš uložiti u čitanje ovoga moga dopisa. Također zahvaljujem na tvom razumijevanju i strpljenju te kontinuiranom praćenju moga rada.

Uvijek si bio spreman pomoći i ja to cijenim, jednako kao što cijenim i pokoju pokudu koju ponekad dobijem.

Još jednom ti zahvaljujem na tvom mišljenju.

Lijepo te pozdravljam, s poštovanjem, -- Bugoslav (razgovor) 22:51, 7. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Čestitka uredi

Hvala Flopy!--Vatrena ptica 12:20, 15. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Sretan povratak uredi

Ako nađeš vremena na IRC-u sam. :) --Bugoslav (razgovor) 18:02, 15. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Pravosuđe uredi

Suradnici ponekad zaborave da je Wikipedija enciklopedija, nije ni rubrika Crna kronika dnevnog tiska, niti žuta tiskovina, niti popis svega i svačega. Po kojem kriteriju ćemo slučajeve iz hrvatskog pravosuđa držati kao članke na Wikipediji?

Kad se npr. radi o slučajevima koji su oblikovali povijest Hrvatske, npr. Bleiburgu, Ovčari, onda je jasno da takvi slučajevi imaju mjesto u enciklopediji, jer ga imaju i u papirnatim enciklopedijama. Ali ako ćemo imati akciju Indeks, onda bi mogli imati i sporove oko međe, ako se dotični pojave u novinama.

Dakle, gornje pitanje treba zapravo glasiti: po kojem kriteriju ćemo slučajeve iz hrvatskog pravosuđa držati kao članke na Wikipediji? Odnosno, po čemu je akcija Indeks obilježila hrvatsku povijest? SpeedyGonsales 17:54, 16. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Vrijeme za raspravu je isteklo 13. kolovoza 2010. Nije izbrisano potajno, nego 3 dana poslije roka, u pola bijela dana tako da svi vide. Flopy, ovo "potajno" nije pretpostavljanje loše namjere, djelomice je napad - djelomice je neduhovita izmišljotina. Nemoj se nabacivati riječima bez veze nego odgovori na pitanje, nemoj se pozivati na druge Wikipedije, jer kao administrator bi trebao znati da jedna Wikipedija drugoj ne može biti niti izvor, niti uzor. SpeedyGonsales 19:13, 16. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor
Zanimljivo da From Afar, četvrti studijski album finskog folk metal sastava Ensiferum, ima svoje mjesto na hr wikipediji, no Akcija Indeks nema. Iznenađen sam da je na kraju prevagnula odluka da ga treba jednostavno izbrisati. Moje osobno mišljenje je da sama činjenica da postoji na druge dvije wikipedije govori dovoljno da očito nije toliko nebitan i nepoznat, no očito ima drugačijih pogleda na to. Da je barem uklopljen u neki drugi članak, recimo korupcija ili tako nešto, ali ovakav drastičan potez me iznenađuje. Istina da treba ocijeniti što je bitno a što nebitno za wikipediju, no to nije bio članak o psu moje tete iz Našica nego o prilično znamenitoj antikorupcijskoj akciji koja je odjeknula u medijima i koja je, barem meni, bila znamenita. Mislio sam da je za brisanje jednog čisto dobrog članka potreban konsenzus više suradnika, no očito me ovaj slučaj opovrgnuo. Inače cijenim SpeedyGonsalesa, no ovim činom me je razočarao. --Seiya (razgovor) 19:52, 16. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor
To si samo ti shvatio kao napad, a bila je argumentirana kritika
Napisati gotovo potajno obrisati na Wikipediji je ordinarna izmišljotina, da ne napišem nešto gore. Na Wikipediji nije moguće ništa potajno obrisati, sve se vidi u evidenciji brisanja.
Argumentirana kritika? Pozivanje na drugu Wikipediju nije argument. Lijepo molim ukaži mi na te argumente da ih vidim, jer ja jednog jedinog argumenta vidio nisam.
Članci o sapunicama hrvatske produkcije će (najvjerojatnije) ostati, jer neke od njih ćemo gledati najvjerojatnije i ubuduće, i iz dalje perspektive sudit ćemo ih možda drugačije nego danas. Članke o meksičkim i ostalim sapunicama bi već i danas trebalo prestati pisati, jer relevantni su za hrvatsku kulturu kao i većina mađarskih crtanih filmova. Nemamo članak o A je to, a imamo ... bolje da ne nabrajam što imamo :)
Neka korist - ovaj razgovor bi mogao ustanoviti kriterije za televizijsku produkciju na hr wiki, a zapravo i to koliko ćemo prepisivati crnu kroniku na Wikipediju (što manje ako već ne može ništa). SpeedyGonsales 21:26, 16. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor
Sve što je potrebno je jedan smisleni argument i ja ću sam vratiti članak. U 14 dana otkad je članak naveden za brisanje nitko nije napisao riječ protiv toga, a i danas se prigovori temelje na tome da taj članak imaju i drugi projekti. Takva argumentacija nema težinu. Lijepo je što nećeš vraćati članak bez razloga, i ja bi tako postupio na tvome mjestu. SpeedyGonsales 21:44, 16. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Članci uredi

Ma flopi ja sam tebe pohvalio sta ne kuzis ti si prva liga primijer liga jel ipak tri kvalitetna članka je teško napisati ponekada je i šest mjeseci malo, a tri je vise nego dva. Ako te toliko iritira kad vidis neki mrva članak dopuni ga, bar u među vremenu dok pises kvalitetan članak da se malo odmoris od kvalitete i spasis jedan clanak od kvantitete pa da i on postane kvalitetan i bude možda izabran kao kvalitetan clanak cjela wiki zajednica bi ti bila zahvalna za još jedan kvalitetan članak. (Sve ovo što si mi napisao možeš staviti u Kafić)--Sokac121 (razgovor) 11:44, 17. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Ma nemas se sta crveniti od neugodnosti nisam ti ja cura pa da su u njihovom drustvu i nelagodno ti je:)

Hvala za nagradu i ti ćeš od mene dobiti kad napises tri članka nadam se da ce to biti do ulaska Hrvatske u EU--Sokac121 (razgovor) 12:02, 17. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Hahaha ma kak znas o sve o selima u Slovačkoj halo to su gradovi i ti svasta bubnes samo da se pise :). --Sokac121 (razgovor) 12:10, 17. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Isprika uvažena, Da Slovačka je predivan zemlja samo moraš paziti da te Romi (Cigani) ne ukradu ima ih 500.000. Ma joj flopi kakve uvreda i podmetanja te spopala, gdje si to vidio da mi je znati. Evo ostavljam te u duboko umnom razmisljanu. --Sokac121 (razgovor) 12:22, 17. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Ma flopi tak se kod nas plase mala djeca nije to nista protiv Roma a to sam rekao da te malo oraspolozim da ti skrenem mislio o razmisljanju o novim clancima hocu ovaj il ovaj ma necu taj necu ni ovaj joj vidi ovoga je lip. Evo i mene ometaju neznam sta da radim uf a pisem mrve--Sokac121 (razgovor) 12:34, 17. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Aj dobro da ti pogodis, glavno da tebe ne pogode.--Sokac121 (razgovor) 12:42, 17. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Ae ma morao sam ipak ja popustiti vidim da lako dignes nos i naljutis se, pa reko si ma bolje popusti nek bude i on nekad u pravu, a sta ces takvi samo mi slavonci miroljubljiv narod.--Sokac121 (razgovor) 12:52, 17. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Pa odgovorio sam ti u proslim porukama nije bilo prozivanja il ceg vec, samo netko je vise osjecajan pa to tak shvati i uvrjedi se. aj uživaj u brojalicama i ja moram da i idem bre.--Sokac121 (razgovor) 13:06, 17. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

nk lovran uredi

zašto se uporno brišu promjene za navijačku skupinu? http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc3/hs109.snc3/15713_1430931658868_1400182793_31194060_7186471_n.jpg — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.2.100.143 (razgovordoprinosi)

da ovo sam napisao i suradniku MaGa koji isto to uporno briše:

ovdje je video klip s jedne od utakmica: http://www.youtube.com/watch?v=zF-uB5zLIU8&feature=related U tih 6 minuta videa prikazane su navijačke pjesme baš za taj klub, transparent s imenom skupine, paljenje baklji i dima, koreografija sa simbolom skupine (znak - opasnost - pijanac na cesti) Neznam šta bi trebao biti dokaz o postojanju!? inače na jutubu ima još videa, na forumima vezanim uz navijanje se često spominju, imaju facebook grupu. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.137.43.176 (razgovordoprinosi)

Ok, pričitao sam pravila wikipedije, i unatoč doktoratu iz prava nisam uspio naći ZBOG ČEGA se ukoliko postoji rubrika NAVIJAČI u nju ne bi smjelo staviti ime NAVIJAČKE SKUPINE!? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.137.43.176 (razgovordoprinosi)

Zašto si poništio izmjenu na članku puniša račić? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 178.223.134.36 (razgovordoprinosi)
Zato jer nije bila napisana na hrvatskom i nisu navedeni izvori za te podatke. To je nužno. --Flopy razgovor 18:45, 20. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor
Izvor je bio naveden: HRT. Vidi da li je sad dobar tekst [2], i kaži mi da li da ga mogu ubaciti u članak. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 109.93.193.176 (razgovordoprinosi)
U redu je. --Flopy razgovor 20:25, 20. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

:) uredi

Flopy, obavijest na nedavnim si uredio u isto vrijeme kad i ja --AmyMirka (Come into my world) 17:40, 23. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Brisanje uredi

Taman sam se bio informirao kako podijeliti članak na dva dijela, kada sam shvatio da je suradnik samostalno podijelio, i to ne po proceduri. Pošto nisam mogao naći ništa što bi mi objasnilo kako se ponašati u tom slučaju, a smatrao sam glupim brisati članak koji je on kreirao (jedan od podijeljenih) kako bi na njemu bila premještena povijest izmjena, stavio sam bris na originalni članak u kojem objašnjavam događaje. Ne, nisam smatrao glupim, ispričavam se, nije mi pala na pamet alternativa. No, u svakom slučaju, članak je trebalo obrisati, jer je bio podijeljen. Tada nisam znao tu drugu alternativu, sad sam je otkrio pišući ovo, ali već je prekasno. A i nije bilo doprinosa osim onih anonimnih korisnika, od kojih je 97% bilo autora onoga koji je podijelio članke. Žao mi je zbog nesporazuma. - Absol * 10:32, 26. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Pa vidimo svi tko je za što. Znamo čitat. hajdučki pozdrav --Zeljko (razgovor) 21:17, 26. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Cemu brisanje napolitanki?Nije bilo za reklamu vec entuzijastican pokusaj mladih ljudi da približe napolitanke širem čovječanstvu. Ako je ikoga vrijeđalo ili smetalo ikome, ispričavamo se, ali to nam nije bila namjera. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Oxolov (razgovordoprinosi)

Jubilarni članak uredi

Za ovaj jubilarni se glasuje kao i dosad, dakle bez mrva, a nova pravila će biti primjenjivana od dana kad završi i bude zaključeno glasovanje.--Braco (razgovor) 21:36, 30. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Gradišćansko-hrvatski i gradišćanski uredi

Tako ni res, da ne potrebno, ker jaz študiram v Sombotelu slavistiko, pa tam lektorica kroatistike je iz Petrovoga Sela. Vsekdar ne pišajo "gradišćansko-hrvatski," samo običajno "gradišćanski." Dončec (razgovor) 21:43, 30. kolovoza 2010. (CEST)Odgovor

Izmjena na Procter & Gamble uredi

Ne znam zašto si promjenio podatak bilijuni u milijuni (milijarde bi već imalo smisla), riječ je o velikom broju ljudi koji koristi Procter & Gamble. Čitajući uvodne rečenice, dođe se do zaključka da PG radi proizvode za nekoliko milijuna ljudi a da svaki dan iste proizvode koriste milijarde ljudi-čiji je podatak dobiven sa njihovih službenih stranica.Izmjena — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Anton008 (razgovordoprinosi)

  • Onda su ipak milijarde a ne milijuni. Znam da može biti i reklama, ali sada planiram dodati dio o kontroverzama poput testiranja proizvoda na životinjama. A postoji i izvor da proizvodi doista dotaknu toliko ljudi, što i ne čudi s obzirom i na broj robnih marki te tvrtke (no ipak izvor su njihove web stranice). --Anton Ri08 17:46, 5. rujna 2010. (CEST)Odgovor
Bolje?--Anton Ri08 21:30, 5. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Kraljevina Slavonija uredi

Evo da se i ja malo javim. Za mene gotovo komično zvuči histerija o hrvatsko-srpskom jeziku, dok suradnici potpuno ignoriraju lažiranje hrvatske povijesti na prije svega drugim wiki ali toga možda ima i ovdje.

Pošto si ti definitivno mnogo bolji od mene po pitanju povijesti Hrvatske, možeš li ti meni potvrditi ili negirati podatak da su Srbi bili većina na području Kraljevine Slavonije 1790. godine. Po meni taj podatak je lažan pošto su izvori vrlo sumnjivi i neodređeni to jest nema šanse da je ustaški ministar vanjskih poslova "bubnuo" tako nešto dok je drugi izvor srpska knjiga iz 2002. Postoji i nekoliko drugih stvari zašto je taj podatak veoma sumnjiv, ali nema smisla da ih ovdje nabrajam.--Rjecina2 (razgovor) 15:20, 9. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Oni su vjerovatno bili većina u Slavonskoj krajini, ali u Kraljevini Slavonija nema šanše. Ja sam optimista da ćeš ti prije ili kasnije naći neki konkretan izvor da pobiješ onu glupost sada kada znaš za nju :)
Meni ti je zanimljivo da je sh wiki omražena kao i jezik, ali to ne sprečava suradnike da prenose tekstove s nje na hrvatsku wiki :)--Rjecina2 (razgovor) 19:52, 12. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Shiba inu uredi

evo, par sitnica [3]. Nadam se da je OK sad, iako bi trebalo dodati i infokvir za domaće pse. No, ja tu baš i nisam "doma". Pozdrav --Branka France (razgovor) 12:25, 10. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Kao što vidiš, izvore je već dodala Branka. Ja sam prevela sa engleskog članka šta sam stigla. Još treba dodati okvir za domaće pse. Ja to ne znam, ali pokušat ću. Lijep pozdrav :) --Duma (razgovor) 12:50, 10. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Dodala sam u infookvir šta sam znala, a datum standarda i još par stvari treba popuniti netko tko se time inače bavi i tko to zna. Pozdrav :) --Duma (razgovor) 13:00, 10. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Zahvala uredi

 Hvala na glasu za članak Škotske životinjske vrste. Lijep pozdrav.   --Duma (razgovor) 18:03, 14. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Paty Díaz uredi

Preusmjerenje Paty Diaz nije nepotribno, vratit ću. Pozdrav. BlackArrow (razgovor) 21:06, 15. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Točno zbog toga, doduše to nije naglasak, to je slovo samo za sebe.   BlackArrow (razgovor) 21:13, 15. rujna 2010. (CEST)Odgovor
Ispričavan se, nisan tija da suradnica ostane zbunjena zbog (ne)brisanja. BlackArrow (razgovor) 21:16, 15. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Upit? uredi

Smijem pitati zašto je brisan tekst o Trošmariji? Tomislav LipošćakTomislav Lipošćak (razgovor) 08:05, 17. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Kolega idel kako? Pozdrav!--MAN_USK recider 19:00, 17. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Hej uredi

Ajde ostavi me samo da dovršim s pisanjem pa kasnije ispravljaj. Sad mi je sve otišlo u vodu pošto si se ubacio. Hvala ti, ali pričekaj samo koji trenutak, molim te.--nvlado (razgovor) 21:50, 20. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Neću, crkla mi tastatura ako je zaboravim. ;-) Ne zameraj mi što slabo divanim hrvatski.--nvlado (razgovor) 22:03, 20. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija uredi

Ne prepravljaj podatak za ono što nisi u pravu, o tome smo već vodili podužu raspravu. Molim te da ne diraš ono što ne znaš. Ako ti nije jasno iz gomile literature da je godina krunjenja 1076. vidi Dmitar Zvonimir.

--Dmitar Zvonimir 17:02, 21. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Prijetnja? Čemu to kada nisi u pravu?

--Dmitar Zvonimir 17:05, 21. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Malo više čitaj o vremenu Dmitra Zvonimira pa ti neće smetati 1076. godina.

--Dmitar Zvonimir 17:09, 21. rujna 2010. (CEST)Odgovor

To je neutemeljena prijetnja. --Dmitar Zvonimir 17:12, 21. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Bartol Pizanski uredi

Bok! Nije mi poznat taj franjevac, pa neka ostane kako je. Napravio sam preusmjeravanje Bartol Pizanski na Bartholomaeus Pisanus. -- Fraxinus (razgovor) 00:20, 22. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Napisa sam članak o srpsko-bugarskom ratu. Zahvaljujem na na svim dosadašnjim jezičnim ažuriranjima. ;-)--nvlado (razgovor) 16:12, 23. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Marija Terezija uredi

Ja sam vidio izmjene, neke sam vratio (Pragmatična sankcija ratificirana je u saborima 1712. i 1722., dodao sam i izvor; službeno ime tadašnje države još uvijek je bilo Poljsko-Litavska Unija - ja znam da se događaji zovu Podjele Poljske... to je meni jasno, ali aj nisam referirao na to kao povijesni događaj, nego jednostavno... kao podjelu Poljsko-Litavske Unije, ne kao Podjelu Poljske - uoči razliku u pravopisu :-) i još onu konstrukciju vezanu uz Mariju Antoanetu - i da, što se tiče njezine titule... ja imam tu titulu na skriptama, odnosno sažetku, kojeg nam je profesor dao prilikom jednosatne obrade terezijanizma, dakle ne mogu navesti konkretan izvor, ali ta je titula stala i prije, pa bi samo pita - imaš izvor da je bila jedna, odnosno druga, jer ja u svom udžbeniku nemam točan izvor... ovo je preuzeto iz profesorove skripte), neke sam ostavio, a za što bi ti trebali izvori, da nađem? --Biljezim se sa štovanjem,Poe 19:29, 23. rujna 2010. (CEST)Odgovor


Za titulu je OK, rekao sam, nisam imao konkretan izvor nego skriptu koju smo dobili od profesora. Što se tiče Pragmatičke sankcije, nju je hrvatski sabor prihvatio 1712. (tako sam učen, tako piše u udžbenicima), a nigdje se ni u jednom udžbeniku ne govori o Pragmatičkoj sankciji iz 1713., već 1712. (Najstarija pragmatička sankcija koju je prihvatio Hrvatski sabor datira iz 1712., a njime se nasljedno pravo proširuje i na žensku lozu.[1] - tako se navodi u članku; zar nije malo nelogično da je naš Sabor privatio zakon koji tada nije bio niti u planu?), a za to ti imam i izbore, udžbenike koji se koriste u nastavi... ali dobro, da ne ispadne da su samo udžbenici, pogledat ću i u Goldsteinovu knjigu i u zbirku Povijest Jutarnjeg lista, pa ću onda vidjet, ako i tamo stoji 1712., dodat ću izvore i vratiti.
Poljska... rekao sam, ja ne referiram na povijesni događaj Podjelu Poljske... jer ipak, Poljska tada nije postojala, već jednostavno na podjelu Poljsko-Litavske Unije i to je to.... vidjet ću što ću dalje kad se konzultiram s ostalim izvorima Biljezim se sa štovanjem,Poe 21:40, 23. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Ja sam čorav moj Flopi. Hvala --Zeljko (razgovor) 21:52, 23. rujna 2010. (CEST)Odgovor

hvala još jednom. --Zeljko (razgovor) 21:55, 23. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Hvala Flopić Idem ća kad ne vidim. --Zeljko (razgovor) 22:06, 23. rujna 2010. (CEST)Odgovor

pa jel vidiš što piše. Ako misliš. Imaš blagoslov iučini po volji --Zeljko (razgovor) 22:07, 23. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Nije zaslužio manje od mjesec dana. Ili da dozvolimo da nas svatko naziva, kako tko hoće. --Zeljko (razgovor) 22:12, 23. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Ne mislim popšuštati osobama koje druge vrijeđaju. pa neka razmisli --Zeljko (razgovor) 22:18, 23. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Možeš ga izbrisat i dat mu elana da bolje pljuje po nama. Od mene neće dobit manje. --Zeljko (razgovor) 22:20, 23. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Nije on tu od jučer. Vidim to --Zeljko (razgovor) 22:25, 23. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Vidiću sutra ako se izvini. --Zeljko (razgovor) 22:48, 23. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Josip II. uredi

Joj... da... patent... oprosti, moja greška... to mi je promaklo. Ostalo su više manje stilske greške... ispričavam se zbog Patenta... mislim jedno pišem drugo, velike isprika. Sređivat ću ja i ostale Habsburgovce, pa slobodno ispravi ako ima kakva greška... čujemo se --Biljezim se sa štovanjem,Poe 20:50, 24. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Ultimativno i subsekventno su sasvim normalni izrazi koje bi prosječni čitatelj trebao razumjeti, a ako ih ne razumije, naučit će ih. Wikipedija ne treba biti baš toliko simplificirana i treba tjerat ljude da uče. Ono subsekventno kod Josipa možda i nije bilo potrebno, ali ultimativno kod Leopolda je neophodno i poklapa se perfektno --Biljezim se sa štovanjem,Poe 18:09, 26. rujna 2010. (CEST)Odgovor
Ili na koncu, svejedno je... ali čemu inzistiranje? Moje obrazovanje i poznavanje riječi nema veze s mojim radom... jednostavno u nekim situacijama preferiram internacionalizme, s tim da izraz "na koncu" dosta često koristim, tako da ja nemam potrebe prosječnom čitatelju pokazivati svoju učenost iznošenjem jedne riječi u cijelome tekstu, mislim da moj cjelokupni doprinos članku (koji kod Leopolda eto nije prevelik) govori više o meni nego upotreba izraza "ultimativno", koja se nalazi i koristi u našem jeziku jednako kao i ostale... a i opet, zašto se pristupati nekakvim sličnim korekcijama kada je naš ponajbolji pisac (a tu referiram na Krležu) koristio internacionalizme u svojim djelima... zar ćemo korigirati vlasiti jezik? --Biljezim se sa štovanjem,Poe 18:30, 26. rujna 2010. (CEST)Odgovor
To je nepisano pravilo, jer tehnički i ultimativno je hrvatska riječ, koja korijen vuče iz latinskoga jezika. Ja ne znam zašto si ti članak zaključao, ali nekako sam to i očekivao. U svakom slučaju, ultimativno ima jednako pravo kao i "na kraju" i "na koncu" tako da, kad sljedeći put budeš pregledao članke (recimo sada Franju II.), nemoj korigirati takove stvari jer ipak, ne radiš ništa osim što tjeraš vodu na "svoj" mlin, a to nema nikakve veze s pregledavanjem članka i ispravljanjem eventualnih pogrešaka (kojih je kod Marije i Josipa bilo) - moj stil je takav kakav jest i mislim da bi i ti i ja izgubili živce da me ideš svaki puta ispravljati ili mijenjati moju terminologiju... i to je to. Leoplda možeš otključati... a što se tiče Krleže, subjektivan dojam ja ovdje stavljam sa strane (doduše, meni jest daleko najbolji), ali činjenica je da ga je kritika svrstala u sam vrh, iznad velikog broja imena, a pitanje je ima li tko iznad ili možemo govoriti samo o jednakima, a i činjenica jest upravo ta da njegov opus nadilazi opus ijednog našeg pisca - ovdje sam referirao isključivo na izjave i komentare kritike --Biljezim se sa štovanjem,Poe 18:42, 26. rujna 2010. (CEST)Odgovor
De gustibus est non disputandum. --Flopy razgovor 18:45, 26. rujna 2010. (CEST)Odgovor

U njemačkom se glagolom "wollen" izriče izričita želja, odnosno zahtijev, a glagolom "möchten" normalna želja, odnosno zamolba. Sumnjam da se Car (a tu je referirao na titulu), prema kuharu odnosnio preko zamolbe --Biljezim se sa štovanjem,Poe 21:14, 26. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Da, ali stupnjevanje, odonsno razlika u želji koja se izriče s "wollen" i "möchten" je različita, a i sasvim je logično očekivati da će Car zahtijevati od kuhara te valjuške, pogotovo jedan Ferdinand --Biljezim se sa štovanjem,Poe 21:19, 26. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Tehnički, ti cijelo vrijeme remetiš moj rad jer unosiš neke nepotrebne promjene i konstantno forsiraš svoje mišljnje... ja nisam remetio ništa. A opet, zašto bi bilo car i želim, a ne Car i zahtijevam? Ajde, molim te, objasni i ja završavam s ovim --Biljezim se sa štovanjem,Poe 21:23, 26. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Željeti je ultimativno? A zahtijevati? Zar zahtijevati nije ultimativnije (i infantilnije, što je bilo sasvim u skladu s Ferdindnandom)? Željeti zvuči puno blaže nego zahtijevati --Biljezim se sa štovanjem,Poe 21:28, 26. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Znam ja što oboje znači i bez riječnika, a ovdje nije niti pitanje strpljenja, već jednostavno diskusije. Što je problem s glagolom "zahtijevati"? Ako se radi o carskoj personi, a ti bi kao povjesničar trebao najbolje znati kakav je monarhistički sustav bio, sumnjam da bi car "želio" kad može "zahtijevati"... samo me zanima što s glagolom ne odgovara --Biljezim se sa štovanjem,Poe 21:32, 26. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Thx, nisam baš to pametno napravio uredi

hvala na upozorenju, bit ću pažljiviji. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je DadoK (razgovordoprinosi)

DadoK uredi

OK, shvaćeno :-)— Prethodni nepotpisani komentar napisao je DadoK (razgovordoprinosi)

Gdje je nestala duša svijeta? uredi

Ako bi samo moga predložit da smanjiš blokadu suradniku Gdje je nestala duša svijeta jer to što mu se desilo mu je prvi prijestup, a misec dana je previše za tako vridnog i marljivog suradnika. BlackArrow (razgovor) 20:07, 26. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Nema problema. Taman san se tija obratit Zeljku da ga odblokira. Pozdrav. BlackArrow (razgovor) 20:44, 26. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Nisi to smio uradit. Blokiran je zbog teške uvrede suradnicima wikipedije. Ovime otvaraš vrata za još veće drskosati i brezobrazluke. Nije se htio ni izviniti, za što je imao priliku. Sa ljudioma koji sve ovdje smatraju nebistrima nemam što raspravljat, a sa onima koji ih hrabre, a to si ti ovdje, nemam o čemu raspravbljat. --Zeljko (razgovor) 21:12, 26. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Flopi on nije blokiran bez razloga. Vrijeđao je sve suradnike. Izvinit se htio nije. Ako se administratori slože da se odblokira. Ja ču to uraditi drage volje--Zeljko (razgovor) 21:23, 26. rujna 2010. (CEST)Odgovor

[4] Eto srtavn osebi odgovaram. Tu ti je odgovor --Zeljko (razgovor) 21:45, 26. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Tvoje je pravo imati tvoj stav.
Vidjeli smo gore i primjedbu suradnika BlackArrowa.
No, kad se već pozivaš na proceduru, odnosno, ako već Zeljku kažeš neka zaišće mišljenje ostalih administratora o tvom postupku, onda bi tako sad mogao i Zeljko opet blokirati i reći ti neka pitaš ostale admine o njegovom postupku.
Nema potrebe upadat u (od)blokiračke ratove.
U istom pravcu ti je i ovo [5]. Zamisli kad bi Zeljko napravio suprotno tvojoj odluci i zazivao druge.
Ako misliš poništiti odluku kolege administratora, onda napiši i objašnjenje. Sjećaš se da sam i ja sam to napravio [6], a onda i nakon ovoga, na pritisak nekih administratora i ovdje istu stvar drugi put pisao [7] i treći put ovdje [8]. A i to sam sve napravio među ostalim i zato što je sam admin koji ga je blokirao rekao da je kazna preduga, no zaboravio je to izmijeniti, a poslije nije ni mogao, jer se odrekao alata. I opet, svoju sam akciju dodatno obrazložio, a ne se pozvao na prvog suradnika koji je prigovorio.
Ipak, najbolje bi bilo da si pitao kolege administratore za mišljenje. ili da si pričekao malo; vrlo je moguće da bi mu sam Zeljko ukinuo kaznu.
Nemoj dopuštati da nas "suradnici" povlače za nos. Ne kažem da je suradnik Gdje je nestala duša svijeta "suradnik". Procijeni sam.
Shvati da je neiskusne trolove lako razaznati pa ih se bez problema sankcionira, jer je njihovo ponašanje preočito. No to se obično radi o novim suradnicima, koji još ne znaju znanje.
Iskusni trolovi su rafinirani. Takvi su već dovoljno dugo i znaju kako izvrtati riječi, proturječiti i mazati oči drugima i na taj način izigravati sustav. Pa se uvijek vade na "nisam mislio tako kako ti misliš, nego drugačije". A zapravo ruše autoritet i stvaraju preduvjete za nerede, ohrabruju druge činiti nered te im kazuju kako izigravati sustav. I jednom kad im prođe troliranje, postaju sve smjeliji i drskiji.
Imaj na umu da često glavni trolovi imaju pomoćnike-pješaštvo (poslušnike, zaluđenike, naivce, ginjole), koji "pripremaju teren" za napad na projekt, tako da ako padne koji pijun, koga briga, operacija nije ugrožena, jer onaj tko je mozak cijele operacije ostaje netaknut (obično glumi neutralca, dobricu ili spasitelja).
Ne kažem da je suradnik Gdje je nestala duša svijeta trol, niti kažem da to nije.
Tvoja je procjena je li se blokirani kolega samo čudno izrazio ili je rafinirano provocirao.
Imaj na umu da je suradnik Gdje je nestala duša svijeta imao neka čudna ponašanja. Pogledaj što mu se prigovorilo na stranicu za razgovor. A nismo ga blokirali zbog toga. A na nekim Wikipedijama se sankcionira blokom i za puno manje grijehe. Kubura (razgovor) 06:22, 27. rujna 2010. (CEST)Odgovor

To ja i govorim Kubura. Ne možemo dopustiti da zavlada nered i anarhija, i da nekažnjeno radi tko što hoće; sječamo se svačega iz prošlosti, i što se sve dozvoljavalo. --Zeljko (razgovor) 15:25, 27. rujna 2010. (CEST)Odgovor

nema rasprave kad su uvrede u pitanju uredi

Pritisci ne djeluju na mene. Stat ću u obranu svakog od bilo čijeg napada. A pogotovo onih podmuklih. Ovo bi bila fertik maša. Raspravljat više neću (nije namjenjeno Flopiju nego svima). --Zeljko (razgovor) 13:44, 27. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Dalmatinska zagora uredi

Što je s ovim? Ne bi li to tribalo obrisat ako je uklopljeno u članak Zagora? Ili bar preusmjerenje napravit? BlackArrow (razgovor) 21:01, 28. rujna 2010. (CEST)Odgovor

:) Svejedno uredi

Nema veze što si obrisao. Ne ljutim se i svejedno mi je. Carl maria weber (razgovor) 29. rujna 2010. (CEST)

Ma OK. :) Carl maria weber (razgovor) 15:11, 30. rujna 2010. (CEST)Odgovor

Privodi uredi

U svezi ovega: Prilikon svakeg privoda se omakne koja greška. kako meni tako i drugima. Ništa se ne more sve odjednon! I ja san nalazi greške na člancima napisanin pri godinu dana. I nisan gnjavi druge zbog teg nego san osobno popravi.--Àntó Añtó 20:55, 2. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Ovo je već maltretiranje. Virova ti to ili ne vrti se svit oko tebe i ne čine ljudi stvari tebi iz inata! Wikipedija:Pretpostavite dobru namjeru-znači i to da će suradnik sam u razumnen roku sve popraviti. Ne dahtati nekom za vratom. Zvuči poznato??--Àntó Añtó 09:07, 10. listopada 2010. (CEST)Odgovor

  »Sad ću baš gledati koliko će ti vremena nakon što postaviš novi članak trebati da sve "popraviš". «

Dobronamjerno ,nema što!--Àntó Añtó 10:41, 10. listopada 2010. (CEST)Odgovor

  »Opravdano se bunimo zbog odnosa prema hrvatskom jeziku na en.wiki, ali dosta članaka ovdje, kod nas, su također jezično problematični. «

Tvoj napadački pristup sasvim sigurno ne će privući nikog!--Àntó Añtó 08:57, 11. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Jezik uredi

Meni su ti je ovoj priči oko kopiranja jedino neobični moji jezični problemi. Dok sam bio na hrvatskoj wikipediji dobivao sam redovno kritike po pitanju ispravnosti mog hrvatskog jezika. Sada kada sam na sh wikipediji moje jezične znanje je drastično poboljšana ili možda suradnik koji tekstove prebacuje obavlja odličan posao u ispravljanju mojih grešaka !?--Rjecina2 (razgovor) 10:55, 3. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Re: Jezik uredi

Bok Flopy! Lijepo si to napisao Rječini. Nevjerojatno zanimljivo za pročitati  

Nadam se da će nas Rječina posjetiti na IRC-u. Lijep pozdrav, -- Bugoslav (razgovor) 11:03, 3. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Samo admini mogu odgovoriti? Sorry, nisam vidio to.--Anton Ri08 19:24, 3. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Franjo Josip uredi

Jedini kojeg ja nisam "uradio" bio je Franjo Josip (i Karlo, ali njega nisam ni dodao), a zato sam i naveo da se tu ne radi o mom članku, nego o članku kojeg sam nadopunio (a s obzirom koliko sam ispisao o vanjskoj i unutarnjoj politici, te da sam dodao pokušaj atentata, mislim da mogu napisati da sam nadopunio članak). Što se tiče stvari koje si ispravio, jedino moje što si ispravio je to vezano uz Njemačku Konfederaciju i ništa više. Sve ostalo, gramatički (i ono za Prusku) ostalo je na starom članku i meni je očito promaklo dok sam radio i prepravljao, dakle si osim standardnih tipfelera (i opcionalnog ispravljajna pasiva) nisi ispravio previše, tako da ne vidim čemu onakav ton. Uostalom, moje adicije kod kojih sam koristio udžbenike svedene su na par podataka o Mariji Tereziji (jer sam htio izvući o njoj što više mogu). Josipa II. sam iz glave, Leopolda II. isto, zato i ima tako malo jer o njemu ne znam previše, Franjo II. je sasvim iz glave jer su udžbeniku spominje samo u jednom izvoru i to kao čovjek koji je na slici zajedno s Aleksandrom I. i Fridrihom Vilimom III., i nigdje više. Ferdinand je preveden s en.wiki jer je bio kratak, a Franjo Josip... to je ozbiljna otptužba za nekoga kome je Franjo Josip jedna od najdražih povijesnih ličnosti... apsoltno nijedan podatak nisam pokupio iz udžbenika (izuzev toga da provjerim je li pojačano Carevinsko vijeće doista bilo pojačano), a zašto sam na 3 mjesta dodao izvore iz udžbenika - jer je upitno koliko bi netko tko čita ozbiljno shvatio termin "period demokracije na kapaljku" bez nekog izvora, dakle pojam sam znao ali sam ga potkrijepio, kao i onaj o motivaciji Gavrila Principa... dakle, nije baš posebno korektno da pretpostavljaš što sam i odakle sam skupio, jer zar je nemoguće da ja toliko toga znam ili povezujem? Hoćeš li ti (kao i ono za patent) ovo meni vjerovati ili ne, meni nije toliko bitno, ali mislim da sam imao i pravo i obvezu stati u svoju obranu i obranu svojega rada koji nije nikakva kopija ili plagijat, već izvorni rad temeljen na skupljanju podataka i znanju o materiji o kojoj se govori... a sad, ostalo kako hoćeš --Biljezim se sa štovanjem,Poe 20:31, 3. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Možeš... jasno da možeš, ali onda po tvojoj logici moramo dodati izvor da je glavni grad Japana Tokijo, jer ako je to netko napisao iz glave, a sumnjam da je onaj tko je radio članak taj podatak provjeravao na Encarti, jer je nevjerodostojan... svi podatci koje sam ja izvukao "iz glave" temeljeni su na znanju koje sam dobio na satovima, na drugoj wiki ili iz udžbenika, dakle može se uzeti da je jednako vjerodostojno kao i enciklopedija ili udžbenik... e sada, ako tebi treba da ja navodim izvor da je ban Ivan Mažuranić dao ostavku 1880. godine vadeći se na starost, ja ću rado nakrcat članak izvorima, odnosno, vaset ću udžbenik i refname i onda tako do kraja, pa ćemo kad bude puno izvora lijepo to predložit za izabrani... e sada... ti si sam rekao da ju znaš bolje, pa te pitam (izuzev ono s Njemačkom, što je opet relativno krivo, ali dobro, krivo je), ima li tamo koji podatak da sam fabricirao ili da je netočan ili da nitko za njega nikada nije čuo? Ako ima, stavi fact i ja ti navedem to iz udžbenika... moje "iz glave" (iako ne znam zašto ovo tebi objašnjavam, jer znam da si shvatio) znači da nisam imao ispred sebe knjigu i kopirao kao stroj rečenicu po rečenicu, već da sam činjenice koje znam, koje sam naučio (kao i da je Tokijo glavni grad Japana, ako znam to, zašto ne mogu znati da je između Raucha i Mažuranića bio Bedeković ili da je Rauch završio na sudu?) ubacujem u članak, tako da ne vidim zašto bi teza o nevjerodostojnosti stala --Biljezim se sa štovanjem,Poe 20:52, 3. listopada 2010. (CEST)Odgovor
Dobro Franjo Josip I., ali Leopold II.? Tu imaju dvije rečenice teksta što je sve opći podatak... ostalo je s en.wiki... mislim meni nije problem... dapače, pridonosit će kvaliteti članka, jasno, i meni načelno nije problem, ali mislim da kod jednog Leopolda II. ne treba pretjerivati, a i opet... Franjo Josip ima nešto izvora... zar ne? --Biljezim se sa štovanjem,Poe 21:01, 3. listopada 2010. (CEST)Odgovor
Ovo ide i pod pretpostavljanje loše namjere i pod prijetnju? Zar ne? --Biljezim se sa štovanjem,Poe 21:06, 3. listopada 2010. (CEST)Odgovor
Pa zar nije pretpostavljanje loše namjere ako ti mene "upozoravaš" na nešto negativno, a ja to nisam ni mislio napravit? Mislim da je to i doslovna i pravna definicija pretpostavljanja loše namjere? --Biljezim se sa štovanjem,Poe 21:12, 3. listopada 2010. (CEST)Odgovor

A tebi je u izjavi "temeljeni su na znanju koje sam dobio na satovima, na drugoj wiki ili iz udžbenika" bilo jasno da sam ja smišljao podatke o Franji Josipu pa da su se slučajno poklopili s činjenicom? Ja sam učio iz udžbenika, sa satova, s priča i s posjeta Beču... ali da sam pri pisanju imao udžbenik ispred sebe i mehanički prepisivao podatke ili bilježnicu ili bilo što, to nisam. Jasno da sam podatke morao uzeti od negdje, to su bili udžbenici, jasno, ali rekoh ti, moje "iz glave" odnosilo se na to da nisam mehanički prepisivao iz knjige, nego sam ono što sam iz raznih izvora naučio sam složio bez da sam se konzultirao (osim u navedenim iznimkama ili iznimci)... ali dobro, ja sam svoje odradio, izvore imaš, sad samo da se predloži za izabrani i super :-) --Biljezim se sa štovanjem,Poe 22:32, 3. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Glasanje i pitanje uredi

Jednostavno, manji je od Rijeke i po mom mišljenju nekvalitetniji.--Anton Ri08 18:07, 4. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Živim u Rijeci i volio bi da članak o mom gradu bude Izabrani. Nema nikakve urote, inata ili miniranja.--Anton Ri08 18:45, 4. listopada 2010. (CEST) Zašto si iz 1001 noći izbrisao dio o javnosti, to je potpuno neutralno i spada pod wikipediju, ima izvore i u skladu je wiki sadržajem. Govori o tome kako javnost gleda na seriju.--Anton Ri08 18:57, 4. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Poštovani, nije to nikakvo originalno istraživanje niti je neka novost, riječ je o tome kako javnost odgovara na seriju (izvori portala). Nisam napisao na str. za razgovor jer te pitam zašto ste određenu stvar napravili. --Anton Ri08 19:04, 4. listopada 2010. (CEST)Odgovor
Jesi li obožavatelj serije 1001 noć?--Anton Ri08 19:13, 4. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Mojsije - Mojzeš uredi

V starih kajkavskih prevodih Svetega pisma so pisali obliko Mojzeš. Ravno tako štajerski Slovenci, prekmurski Slovenci in gradiščanski Hrvati. Na internetu lahko bereš novi kajkavski prevod Nove zaveze, doma pa imam gradiščanski prevod iz leta 1952. Ker gradiščanščina in kajkavščina zelo, zelo tehtni hrvaški varijanti, tako Mojzeš tudi alternativna hrvaška varijanta Mojsijeta. Dončec (razgovor) 18:40, 13. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Ampak to je samo zanimivost, da drugi ljudje Hrvatov kakšno varijanto imajo, ki jo verjetno še vedno govorijo, saj gradiščanščina še vedno knjižni jezik v uporabi. Dončec (razgovor) 19:05, 13. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Malo razmisli što radiš. --Zeljko (razgovor) 19:15, 15. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Ovo ti je drugi puta da poništavaš moju sankciju daješ im podršku. Jel ti to vodiš nweki rat protiv mene. --Zeljko (razgovor) 19:20, 15. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Izgleda da radiš na tom da isprovociraš nešto protiv mene. Provokatori ne mogu imati ovdje podršku. A ti vidim ti 2. puta procvociraš mene. Mislim da bi te se trebalo upitati koji je tvoj proble, i što želiš postić time --Zeljko (razgovor) 19:26, 15. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Kraljevi Rimokatolici uredi

Ispravak netočnog navoda, ne 1064., već 1054. Kada se Crkva raskolila dijelila se na dva dijela - Istočni (pravoslavni, aliti grčki) i Zapadni - (rimokatolički aliti rimski). To je tako bilo, jerbo nemaju što drugo bit nego Rimokatolici, budisti zasigurno nisu bili.--Wustefuchs (razgovor) 20:15, 15. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Zapravo su bili samo Katolici, moja je greška ovo "rimo".--Wustefuchs (razgovor) 20:18, 15. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Kako se zvala, ne mogu ti bit siguran. Ali su se sigurno nastavili nazivati kršćanima, dok su ovi drugi bili heretici. No ti kršćani nakon raskola su današnji Katolici. A i mnogo prije raskola znao se razlikovati rimski od grčkog obreda mise, pa i u samoj Kraljevini Hrvatskoj je bilo sukoba između Bizanta i pape, pa su tako naši kraljevi često mijenjali strane - jedni su se pokoravali bizantskom patrijarhu, drugi papi, tako da su čas bili kršćani grčkog obreda (pravoslavci), čas kršćani rimskog obreda (katolici). No, dobro si napravio što si ispravio moju grešku, treba maknuti religiju, jer nitko sa sigurnošću ne zna što su bili. Tu si u pravu, priznajem grešku.--Wustefuchs (razgovor) 20:43, 15. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Tehnicki problem kod premjestanja uredi

Bok Flopy. Ja bih premjestio Balkan na Balkanski poluotok ali nejde. Tamo pise da "Stranica pod tim imenom već postoji ili ime koje ste odabrali nije u skladu s pravilima. Molimo odaberite drugo ime"... Na mjeo "Balkan" bih stavio razdvojbenu stranicu... Vidimda si maloprije bio jos tu , pa te molim za pomoc. Bok--Croq (razgovor) 21:45, 15. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Dobro, da si jos tu. Napisao sam nekoliko clanaka koje sadrze taj pojam. Pa sam mislio napraviti slicno kao na D-Wiki [[9]], dakle Balkan moze biti... Balkanski poluotok, Provincija Balkan, Veliki Balkan, Zapadni Balkan, Balkanska Federacija (planiram ga snimit danas ak stignem)... --Croq (razgovor) 22:24, 15. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Sažetak uredi

To je komentar, ja na njega imam pravo --Biljezim se sa štovanjem,Poe 21:14, 16. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Hrvati iz Belgije uredi

Rafel Boban bio je hrvatski emigrant u Belgiji. Radio je kao industrijski radnik, izvor je knjiga: Marković, Marko. Povijest Crne legije - Jure i Boban.--Wustefuchs (razgovor) 13:03, 18. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Još bih te usput zamolio da ovdje glasaš za "no" (ne) u glasanju hoće li Tito biti na slici infokutije o članku o Hrvatima na en.wiki - Ovdje glasaj--Wustefuchs (razgovor) 13:03, 18. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Izabrani članak uredi

Znam, ispričavam se, inače pratim i svaki drugi tjedan dodam neki prijedlog. --Anton Ri08 20:48, 18. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Aha, zaboravio sam da sam s tobom vodio razgovor oko urote vezano uz predlaganje xD. Ja vrlo često predlažem prvi članak za biranje, stoga tvoja verzija ne drži vodu. --Anton Ri08 20:55, 18. listopada 2010. (CEST)Odgovor
Oho, ti imaš i vidovnjačke sposobnosti (morati ću te pitati nešto) :) Ne možeš reći da će nešto biti, sve je moguće. Opusti se, nisam ja neka baba roga, grješka se svakome događa. --Anton Ri08 21:05, 18. listopada 2010. (CEST)Odgovor
Ma što reć'...žao mi je.--frk@ 20:31, 19. listopada 2010. (CEST)Odgovor

Matt Sorum uredi

Zanima me iz kojeg razloga je izbrisana izmjena u ovom clanku: http://hr.wikipedia.org/wiki/Matt_Sorum Buduci da mi je to najdrazi bubnjar,a na hrvatskoj wikipediji nisam moga nac nista o njemu, postavio sam onu biografiju koju sam pronasao tako da i drugi mogu procitat.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.143.43.14 (razgovordoprinosi)

Zato jer izmjena nije bila u skladu sa smjernicama wikipedije, a i uklonio si neke stvari koji nisi smio (međuwikipoveznice, kategorije). --Flopy razgovor 18:15, 20. listopada 2010. (CEST)Odgovor


Gdje si Flopy, dođi malo na IRC. -- Bugoslav (razgovor) 20:34, 20. listopada 2010. (CEST)Odgovor
Vrati se natrag na suradničku stranicu »Flopy/Arhiv 15«.