Nikola Pratnemer
Nikola Pratnemer, dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!
Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.
Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:
- Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
- Izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
- Slike − obvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika
Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće:
- postavite pitanje u Kafiću, odgovor će brzo stići
- spojite se na IRC (chat): #wikipedia-hr
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić 
ili 
na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:Nikola Pratnemer") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).
Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.
If you don't speak Croatian: This is the welcome message sent to new users of hr.wikipedia
Još jednom, dobro došli!
--Ma
Ga 15:31, 4. ožujka 2014. (CET)
Prikaži kako će izgledati uredi
Pozdrav, cijenimo vaše doprinose na Wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici uporabite tipku Prikaži kako će izgledati koja se nalazi pored tipke Sačuvaj stranicu. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogrješke. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica nedavnih promjena. Tipka je prikazana na slici desno. Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. Hvala na razumijevanju.--Ma Ga 15:31, 4. ožujka 2014. (CET)
Severinska buna uredi
Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima! Kako bi članak bio u potpunosti u skladu s osnovnim zahtjevima Wikipedije potrebno je obratiti pozornost na stilsko oblikovanje članka, pravopisnu normu hrvatskoga standardnog jezika i dodati izvore, wikipoveznice, kategoriju, međuwikipoveznice te članak uskladiti s wiki standardom. Više o svemu tome možete pročitati u kratkom uvodnom tečaju, a opširno o Wikipediji ovdje. Hvala na razumijevanju.--Ma Ga 15:31, 4. ožujka 2014. (CET)
Novi članci (Vojne krajine, Urbar iz Streze, Streza) uredi
Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima! Kako bi članak bio u potpunosti u skladu s osnovnim zahtjevima Wikipedije potrebno je obratiti pozornost na stilsko oblikovanje članka, pravopisnu normu hrvatskoga standardnog jezika i dodati izvore, wikipoveznice, kategoriju, međuwikipoveznice te članak uskladiti s wiki standardom. Više o svemu tome možete pročitati u kratkom uvodnom tečaju, a opširno o Wikipediji ovdje. Hvala na razumijevanju.--Ma Ga 14:21, 10. ožujka 2014. (CET)
Bjelovar (a i ostali članci) uredi
Dobrodošli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost da je poželjno doprinose potkrijepiti izvorima. Više o tome pročitajte na Wikipedija:Literatura i Wikipedija:Navođenje izvora. Hvala na razumijevanju.--Ma Ga 14:22, 10. ožujka 2014. (CET)
Osnove uređivanja uredi
Zahvalni smo na vašemu doprinosu Wikipediji, no molimo vas da ubuduće ne preuzimate tekstove s interneta zaštićene autorskim pravima (copyrightom). Ako imate dopuštenje za preuzimanje teksta, ljubazno vas molimo da ga uvrstite među postojeće dopusnice prije nego počnete postavljati preuzeti tekst.
Svi zaštićeni tekstovi koji se postave bez prethodno objavljene dozvole, bit će obrisani bez dodatnog objašnjenja. Suradnik koji i nakon upozorenja nastavi postavljati zaštićene radove može biti blokiran. Hvala na razumijevanju.--Ma Ga 20:11, 12. ožujka 2014. (CET)
Severinska buna uredi
Krajišnici nezadovoljni smanjenjem svojih prava te dodatno potaknuti uvođenjem novih poreza, u siječnju 1755. godine u Severinu podižu bunu tražeći povrat nekadašnjih Vlaških prava.
Uzroci
REFORMA VARAŽDINSKE VOJNE GRANICE I NJEZINA TERITORIJALNA REORGANIZACIJA 1749. GODINE
Mirom sklopljenim u Srijemskim Karlovcima 1699. godine i potiskivanjem Osmanlija iz prostora Slavonije nova habsburško-osmanska granica pomaknuta je na rijeku Savu. Stare granične utvrde Varaždinske vojne granice našle su se sada u pozadini, a obranu granice preuzimaju nove i modernije utvrde na Savi. No, Koprivnica ni tada nije napuštena kao ratna utvrda. Sigurnost položaja Koprivnice, koji je proizlazio iz geopolitičke situacije nakon Karlovačkog mira, rezultirala je jačanjem vojnih funkcija koprivničke utvrde. Zbog udaljenosti dotadašnjeg središta Varaždinske vojne granice u Varaždinu 1731. godine donesena je odluka o premještanju njezina sjedišta u Koprivnicu. Iako je i Koprivnica u odnosu na prostorni obuhvat Varaždinske vojne granice bila smještena periferno na sjevernom rubu krajine, ona je kao najjača utvrda na području Generalata bila najpogodnije novo sjedište Varaždinske krajine. Tu će svoju funkciju zadržati do 1765. godine.
Stabilizacijom habsburško-osmanske granice na rijeci Savi sredstva za financiranje Varaždinskog generalata bila su sve ograničenija. Kako to područje više nije bilo neposredna granica, da bi se opravdalo njezino daljnje postojanje, Joseph Friedrich Hildburghausen 1737. godine provodi temeljitu reorganizaciju Generalata. Vojnici, čiji je broj povećan, a njihova zemljišna prava smanjena, sada imaju obvezu ratovanja i izvan Generalata. Te je godine donesen novi i vlaški zakon Statuta Confinianorum Varasdiensium, kojim su bitno ograničena zemljišna prava krajišnika.6 Došlo je do promjena i u načinu upravljanja krajinom. Godine 1743. raspušteno je Dvorsko ratno vijeće u Grazu i zamijenjeno tzv. Vojnim direktorijem. U sklopu reforme državnih financija 1748. godine ukinuto je da austrijski staleži financiraju Varaždinski i Karlovački generalat te je uvedeno financiranje iz vojnog proračuna. Novi pristup ratovanju tražio je i novu teritorijalnu organizaciju. Tako su 1749. godine ukinute dotadašnje kapetanije, a ustrojene dvije pukovnije - Ðurđevačka sa sjedištem u Ðurđevcu te Križevačka sa sjedištem u Križevcima.
Svaka pukovnija sastojala se od kompanija (satnija), a jedna kompanija od 200 vojnika. U svakoj kompaniji bilo je onoliko sela koliko je trebalo da se u njima unovači 200 vojnika (Kaser, 1997: I:116).
Pri određivanju granica pukovnija pazilo se da one budu podjednake veličine. Istodobno, vodilo se računa da novonaseljeno vlaško stanovništvo bude jednako raspoređeno u obje pukovnije. Kako je broj vlaških naselja u istočnom dijelu Generalata bio mnogo veći od onoga u zapadnom, tako je Varaždinski generalat 1749. godine podijeljen pukovnijskom crtom razgraničenja dijagonalno u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Na taj je način razlika u udjelu vlaških naselja u Križevačkoj i Ðurđevačkoj pukovniji donekle ublažena, čime se smanjila i opasnost od krajiških udruživanja i pobuna (Slukan Altić, 2003; 29). Naime, reorganizacija Generalata bila je praćena i novim krajiškim pravima (Militär Graenitz Rechten) donesenim 1754. godine, koja su bitno smanjila dotadašnje krajiške povlastice i posve ukinula krajišku samoupravu (Moačanin, 1984; 50).7 Krajišnici nezadovoljni smanjenjem svojih prava te dodatno potaknuti uvođenjem novih poreza, 1755. godine u Severinu podižu bunu tražeći povrat nekadašnjih prava. Iako je pobuna ugušena, a krajiška samouprava ipak ukinuta, ona je potvrdila potrebu pukovnijskog teritorijalnog ustroja s novim središtem koje će omogućavati što bolju kontrolu krajišnika. Novom teritorijalnom organizacijom dotadašnja pukovnijska središta Ðurđevac i Križevci, koji su se nalazili u rubnim dijelovima Generalata, trebali su novo zajedničko središte negdje na “pola puta”.
Odluka o osnivanju novog sjedišta Varaždinskog generalata u najužoj je vezi s povijesno-geografskim i društvenim procesima u vojnokrajiškom društvu prve polovice 18. stoljeća, koji su rezultirali potrebom reorganizacije cijele Hrvatsko-slavonske vojne granice, pa tako i Varaždinskog generalata. Novom teritorijalnom organizacijom dotadašnje se sjedište Generalata - Koprivnica - našlo u rubnom dijelu Vojne krajine, kao i nova pukovnijska središta Ðurđevac i Križevci. Osim perifernog geografskog položaja novog sjedišta Generalata, velik je problem predstavljala činjenica što dvije najvažnije utvrde Varaždinske vojne granice, Križevci i Koprivnica, kao slobodni kraljevski gradovi nisu potpadali pod jurisdikciju Generalata pa je postojao stalan spor građanskih i vojnih vlasti u tim gradovima, što je znatno ograničavalo razvojne mogućnosti oba grada (Kaser, 1997: I, 104-105).
Tako je donesena odluka o osnivanju novog, središnjeg naselja koje bi preuzelo funkciju sjedišta pukovnijskih uprava. Tražeći pogodno rješenje, bečki vojni stratezi nisu mogli ne vidjeti da se jedna od manjih vojnokrajiških utvrda, Bjelovar, nalazi upravo u središnjem dijelu Generalata na samoj crti razgraničenja pukovnija. Godine 1756. donesena je povijesna odluka o osnivanju i planskoj gradnji novog sjedišta Varaždinske vojne granice - grada Bjelovara, za čiju je gradnju već iste godine otkupljeno zemljište i izdana dozvola za nabavu građevnog materijala.8 Tako su osnutak Bjelovara i razvojačenje Koprivnice simbolički potvrdili početak nove, modernizirane Varaždinske vojne granice.
Izvor: TERITORIJALNI RAZVOJ I RAZGRANIČENJA VARAŽDINSKOG GENERALATA (1630. - 1771.) TERRITORIAL DEVELOPMENT AND BOUNDARY DETERMINATION OF THE VARAŽDIN GENERALATE (1630-1771),pdf, PODRAVINA Volumen 4, broj 7 Str. 7 - 31 Koprivnica 2005., Dr. sc. Mirela Slukan Altić, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Pravopis uredi
[1] Pazi na č i ć. Kubura (razgovor) 04:38, 2. travnja 2014. (CEST)
Kako citirati izvore uredi
[2] Pročitajte Wikipedija:Uvodni tečaj. Kubura (razgovor) 04:38, 2. travnja 2014. (CEST)
Prikaži kako će izgledati 2 uredi
Molimo vas rabite tipku Prikaži kako će izgledati. Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku nepotrebno se zatrpavaju nedavne promjene, čime otežavate rad suradnika koji pregledavaju nedavne promjene. Suradnici koji ignoriraju ovu uputu budu nakratko blokirani! Hvala na razumijevanju. BlackArrow (razgovor) 20:19, 5. lipnja 2014. (CEST)