Razgovor sa suradnikom:Orijentolog/Arhiv 1

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!

Arhive: 1 • 2 • 3 • 4

---

---

Wikipedijin uvodni tečaj

Tečaj

Naslovna stranica Uređivanje članaka Oblikovanje članaka Wikipoveznice Sestrinski projekti Slike Tablice Stranice za razgovor Ne zaboravite Prijavljivanje Imenski prostori Zaključak

Dodatno

Pomoć:Sadržaj

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. - slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.

---

Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

• Wikipedija - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
• Pomoć - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? (vidi predložak desno)
• Slike - obvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika

---

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće:

• postavite pitanje u Kafiću, odgovor će brzo stići
• spojite se na IRC (chat): wikipedia-hr

---

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte se tako što ćete pritisnuti gumbić na alatnoj traci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:vaše ime") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).

---

Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja!

Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta.

Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju objavljenima pod uvjetima GNU licence za slobodnu dokumentaciju.

Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.

---

Još jednom, dobro došli! --Mario Žamić (razgovor) 11:58, 26. veljača 2009. (CET)

Vrela, ali kakva

Orijentolog i vrelima se može manipulirati ako se izvuku iz konteksta. Napisao si rečenicu: "Godine 1947. rezolucijom Ujedinjenih naroda područje Palestine podijeljeno je na arapsku i židovsku državu, a Jeruzalem je trebao biti pod međunarodnom upravom. Prijedlog podjele su odbacili i židovski vođa Ben Gurion, i Arapi", davši poveznicu na zapisnik iz srpnja. Ben Gurion se protivio corpusu separatumu Jeruzalema ("During his testimony Ben Gurion indicated that he accepted the principle of partition, but stipulated: "To partition," according to the Oxford dictionary, means to divide a thing into two parts. Palestine is divided into three parts, and only in a small part are the Jews allowed to live. We are against that."), samo su ultranacionalisti odbacili plan ("A minority of extreme nationalist Jewish groups like Menachem Begin's Irgun Tsvai Leumi and the Lehi (known as the Stern Gang), which had been fighting the British, rejected the plan."), što je sve opisano ovdje, a "U studenom 1947. Ujedinjeni narodi su Rezolucijom br. 181 odlučili da mandat Velike Britanije u Palestini prestaje u svibnju 1948 i objavili plan o podjeli Palestine na dvije države - židovsku i arapsku. Prema planu, oba su dijela trebala biti ujedinjena gospodarskom unijom a podjela je predviđala posebni status grada Jeruzalema kao područja pod izravnom jurisdikcijom Ujedinjenih naroda. Odluka je donesena uvjerljivom većinom glasova u Glavnoj skupštini, uz istodobnu potporu glasova Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. Velika Britanija ostala je suzdržana, a protiv podjele glasale su sve arapske zemlje. Palestinski Židovi prihvatili su plan, dok ga je arapska zajednica odlučno odbacila. Različit stav dviju zajednica prema UN-ovom planu rezultirao je eskalacijom borbi." I većinu ostalih promjena koja je unešena, ocijenih vrlo pristranim, pa i netočnim, kao broj stanovnika, te sam ih uklonila. Lijep pozdrav --Roberta F. 15:09, 26. veljača 2009. (CET)

Kao vjerodostojni statistički podaci uzimaju se podaci državnih zavoda za statistiku, što je za slučaj Izraela Central Bureau of Statistics, CIA-ine stranice nisu prihvatljive kao vrelo, osim za članak o samoj Agenciji ili nečim što je povezano s njome. Članak o Izraelu nastao je doprinosima raznih suradnka i nazivati ih između ostalog neukima nije primjereno i upozoravam te da se ubuduće suzdržiš od komenitranja suradnika. Članak je do daljnjega zaključan, a svoje primjedbe napiši na stranici za razgovor. Lijep pozdrav --Roberta F. 20:37, 26. veljača 2009. (CET)

Još o Izraelu

"Due to the war, demographic changes occured in the country. Between 700,000 and 750,000 Palestian Arabs fled or were expelled from the area that became Israel but could not settle in the neighborhood Arab states and became what is known today as the Palestinian refugees. On the other side, around 10,000 Jews were also forced to leave their homes in Palestine. In the three years following the war, 700,000 Jews settled in Israel, mainly along the borders and in former Arab lands. Around 136,000 came from the 250,000 displaced Jews of World War II. Most others were part of the 758,000 to 900,000 Jews who left Arab countries between 1948 and the Six-Day War." Najbrže mi je bilo usporediti neke članke na Wikipediji na engleskome jeziku (Palestine war, Jewish exodus from Arab lands, Jewish exodus from Arab lands), koliko vidim i Židovi su bili protjerani, a brojke se ne podudaraju. S ovime prestajem raspravu o ovome članku na suradničkim stranicama za razgovor, jer nisam pisala taj članak, niti se dublje bavila temom, sve daljnje primjedbe koje imaš u vezi toga članka napiši na stranicama za razgovor. Lijep pozdrav --Roberta F. 21:35, 26. veljača 2009. (CET)

prikaži...

Pozdrav, cijenimo vaše doprinose na wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici upotrijebite tipku Prikaži kako će izgledati! koja se nalazi pored tipke Sačuvaj stranicu. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogreške. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica nedavnih promjena. Tipka je prikazana na slici desno! Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu verziju iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. Hvala na razumijevanju.-- Jure Grm, 8. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 17:08 sati. (CET)

&

...ne postoji u hrvatskom jeziku, pa bih zamolio da ga ne koristiti u pisanju članaka. Umjesto "&" bolje je pisati "i". --Ex13 (razgovor) 10:34, 11. ožujak 2009. (CET)

Pozdrav

Tvoj članak o najvećim carstvima bi trebalo preimenovati u članak o imperijama, jer, govoriti o carstvima, a spominjati SAD, po meni nije u redu. Molim te, izjasni se o ovom mom stavu na stranici za razgovor o najvećim carstvima. Pozdrav --Lasta 10:16, 12. ožujak 2009. (CET)

Mahmud Ahmedinedžad

Zašto si na svim wikipedijama postavio da je članak Mahmud Ahmedinedžad izabran članak na hrvatskoj wikipediji, a koliko vidim nije. A također si na svim wikipedijama izbrisao da je isti članak izabran na he.wiki (he:מחמוד אחמדינז'אד). --Smooth O (razgovor) 14:21, 15. ožujak 2009. (CET)

Slike i izvori

Orijentolog, fotografije koje su postavljene samo na nekoj od Wikipedija, ne mogu se jednostavno prenositi među ostalim projektima, već ih treba postavljati na svaki projekt posebno ili ako su pod slobodnom licencijom premjestiti na Zajednički poslužitelj. Samo se datoteke postavljene na Zajedničkom poslužitelju jednostavno pojavljuju u člancima upisivanjem potrebnih parametara. Referencije koje ne vode nigdje, nemoj navoditi kao izvor, niti ih nemoj dopisivati, jer su kao takve neprovjerljive i beskorisne. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 11:31, 30. ožujak 2009. (CEST)

Tadž Mahal

Orijentolog, svaka čast na velikom poslu pisanja teksta i članak će vjerojatno suradnici uskoro procijeniti, i razmisliti o njemu kao kandidatu za Izabrani članak. Ipak moram uputiti par dobronamjernih primjedbi koje sam uočila brzim pregledom teksta. Kao prvo stječe se dojam "pretapanja" prethodnoga teksta novim, što je možda slučajnost, no, uvijek nastoj prethodne tekstove koji su kvalitetni, sačuvati i integrirati svoj (novi) tekst u već postojeći. Ako pogledaš razlike u članku možeš vidjeti da je "nestao" predložak {{Sedam čuda}} kojeg sam vratila u članak, a kod vanjskih poveznica uklonila one koje vode na galerije slika, jer na Zajedničkom poslužitelju ima bogat izbor fotografija, pa su stoga vanjske poveznice (kao što možeš pročitati u pravilima o vanjskim poveznicama) na stranice s fotografijama neprihvatljive. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 18:50, 3. travanj 2009. (CEST)

Kategorije

Orijentolog, svatko od nas pogriješi, bitno je uočiti pogrešku, kako bi se slijedeći puta izbjegla. Na Wikipediji na hrvatskome jeziku ne slijedimo smjernice ostalih Wikipedija za otvaranje kategorija, ali ih nastojimo povezati, a prvo pravilo bi bilo, ne otvaramo novu kategoriju dok nema barem 5 članaka koji idu u tu kategoriju (znači najprije napisati članke, smjestiti ih privremeno u neku od odgovarajućih povijesnih kategorija, a kad ih je više, tek onda otvarati podkategoriju neke kategorije). Kako je kategorizacija vrlo bitna, treba ju promišljeno stvarati. Kolega Ante Perkovic najtemeljitije je upućen u kategorizaciju, i ne bi bilo loše zatražiti savjet od njega. Kada si u nedoumici oko neke kategorije, na kraj članka dodaj nevidljivi predložak {{kat?}}, a za savjet se možeš obratiti i zajednici u Kafiću. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 01:32, 9. travanj 2009. (CEST)

Orijentolog, već sam ti odgovorila na pitanje, pogledaj par redaka iznad, sada sam podebljala, ako ti je promaknulo prvi puta. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 15:51, 11. travanj 2009. (CEST)

Kategorije mogu otvoriti svi suradnici. To je odgovor ako si pitao za dozvolu. Evo: Kategorija:Bitke stare Perzije. Iako, nije mi posve jasno razlika između Perzije i "Stare" Perzije. Možeš li to ovdje pojasniti. Inače, ima nešto slično i na en-wiki: en:Category:Military history of Persia. --Ante Perkovic (razgovor) 14:57, 16. travanj 2009. (CEST)

OK, Stare je OK. Napravi po uzoru na Kategorija:Bitke stare Grčke. Inače "stare" ide malim slovom u naslovu, prvi put sam pogriješio. --Ante Perkovic (razgovor) 15:12, 16. travanj 2009. (CEST)

Congratulations

Hi! I'm form the portuguese wikipedia and i'm seeing the good work you are doing with the persians kings. Good job!! Congratulations. --Jesielt (razgovor) 06:43, 25. travanj 2009. (CEST)

• Wow!! Taj Mahal is a perfect article. Very good!! Do you like ancient history?? On PT-WIKI I like to contribute with subjects related to Ancient Egipt. And, it's because of this that I edited the persians kings, because of its relations with the egiptian twenty-sixth dynasty.. And, what about the croatian wikipedia community? Does it have many collaborators? The portuguese wikipedia has so many internal conflicts... --Jesielt (razgovor) 20:53, 26. travanj 2009. (CEST)

Sumnjivi članci

Orijentolog, članke "Nikso" i "Torkso" premjestila sam na stranicu za razgovor s rokom od 14 dana za utvrđivanje njihove vjerodostojnosti. Ako se ne pojave vjerodostojni izvori za ta dva članka, biti će obrisani. Hvala na upozorenju. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 17:02, 29. travanj 2009. (CEST)

Interwiks

Hey, there is a thing that I want to tell you. When you finish your article, do you open every version of the article in the other wikipedias and add the interwik [[hr:Darije II.]] in each one? Right? It is not necessary. There is a thing called BOT, that is a automatic program that add and update all interwiks on all wikipedias. In other words, you just need to add the interwik [[hr:Darije II.]] on english wikipedia that these bots add the same interwik automatically on all others projects. The bots can take at most one day to update. This will save you work! :) --Jesielt (razgovor) 18:46, 29. travanj 2009. (CEST)

• Yeah, in some cases (when are no articles in wiki-en) it just doesn't work.. But, for the most cases it is really useful! Please, look at this page. See, all users that eidted this page are bots. See that Numbo3-bot have added tk language, and below of that, the bot Kyle the bot have added the 'Hrvatski' language hr.. All wikipedias have at least one bot, but the english wikipedia is one that has more bots, then it's the most reliable in this case. Using google translator Nadam se da sam pomogao. Doviđenja!!! --Jesielt (razgovor) 21:11, 29. travanj 2009. (CEST)
  • Hehehe, take a look at this Língua Croata. --Jesielt (razgovor) 21:14, 29. travanj 2009. (CEST)

Uvod

Tvoji tekstovi su briljantni i potpuni. Jedini mogući nedostatak je dugi uvod koji nije pretjerano poželjan, to jest može biti, ali ne mora. Za primjer ja sam ti u jednom tekstu skratio uvod [1]--Rjecina2 (razgovor) 09:20, 1. svibanj 2009. (CEST)

Ovu noć ću pogledati tekst.

Upravo završavam Franju Josipa iako se i bez zadnjeg dijela on može gledati. Po onome kada smo se zadnji put čuli siguran sam da će ti biti zanimljiv moj tekst Mihail Gorbačov :)--Rjecina2 (razgovor) 00:58, 14. svibanj 2009. (CEST)

99.99 % sam siguran da će biti tekst tjedna :)--Rjecina2 (razgovor) 05:54, 14. svibanj 2009. (CEST)

Great work!!!

Wow, I'm glad you finished your hard work! And now?? Do you have plans to work in other project? --Jesielt (razgovor) 21:58, 5. svibanj 2009. (CEST)

Fars

Bok

Kod prijevoda je pokenad potrebno prilagoditi tekst dugu hrvatskog jezika, kao ovdje. U engleskom je čest oblik Fars Province, Neretva River, Mosor Mountain, no ovaj drugi dio naziva se kod nas uglavnom ne prevodi, pa imamo Fars, Neretva, Mosor. Jedina je iznimka kad imamo razdvojbu, pa onda moramo pisati Adana (pokrajina), jer ima i grad Adana. Ako nisi siguran, možeš potreažiti već postojeću poveznicu na dani pojam, npr u članku Iran. Ako nisi siguran, uvijek je bolje staviti kraći naziv jer će to najvjerojatnije voditi na razdvojbu, pa se čitatelj neće izgubiti. --Ante Perkovic (razgovor) 07:29, 6. svibanj 2009. (CEST)

Jezik je, Farsi, ne znam je li to točno.

Što se tiče razdvojbi, evo štiva za početak, pa mi javi koji dio treba pojasnit:

wikipedija:Razdvojba - osnovno o konceptu

Wikipedija:Predlošci za višeznačne pojmove - kada koristiti koji predložak (radim na tome da im smanjim broj, da pojednostavnim)

--Ante Perkovic (razgovor) 12:31, 6. svibanj 2009. (CEST)

Još malo o premještanju i preumjeravanju:

Wikipedija:Premještanje članaka

Wikipedija:Preusmjeravanje

--Ante Perkovic (razgovor) 12:34, 6. svibanj 2009. (CEST)

Perzepolis

I can't see the article, but it seems perfect to me.. Very good!! The article is full of images and references!! Do you know the Wikipedija:Izabrani članci??? Try to indicate that article to be an featured article!! I am sure that the article will be elected!! --Jesielt (razgovor) 15:36, 14. svibanj 2009. (CEST)

Citiranje

Orijentolog, molim te prilikom citiranja neke osobe, citiraj riječi osobe koja je nešto izrekla, ne novinske naslove, koji često mogu biti osmišljeni za privlačenje čitatelja, skraćeni, ili izvučeni iz konteksta. Citat: "Nisam bio informiran da će se predsjednik sastati s iranskim kolegom, ali to je njegovo pravo, ni ja njega ne informiram o svim svojim sastancima s drugim premijerima", rekao je Sanader novinarima u Saboru. Dalje, ova rečenica zvuči nešto drukčije: "Dodao je kako vjeruje da je Mesić imao dobre razloge za taj sastanak, te da ne bi učinio ništa što bi naškodilo Hrvatskoj, ali i istaknuo da Hrvatska želi partnerstvo s EU i SAD-om, te da želi postati i nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a." (Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/sanader-nije-znao-da-ce-se-mesic-sastati-s-ahmadinedzadom.html). Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 04:56, 21. svibanj 2009. (CEST)

Biografije

Bok. Zamolio bih te da biografije poput ove ne stavljaš u kategoriju Povijest Irana, jer koliko god dotična osoba bila važna u približavanju perzijske kulture svijetu, isto tako osim svojih crteža nema neke veze s istom. Također, u podnaslov == poveznice == stavljaj manje članaka (dva do tri) jer se ovako polako dobiva običan popis. Osim toga sve super, i samo tako nastavi :-)--Saxum 17:12, 24. svibanj 2009. (CEST)

Dobro, taj nek ostane u navedenoj kategoriji :-)--Saxum 13:46, 25. svibanj 2009. (CEST)

ako see ne ljutite

Otvorio sam Vam novu stranicu za nagrade. Valjda će ih bit još. Možete i revertirat. --Zeljko (razgovor) 00:22, 26. svibanj 2009. (CEST)

Glasovanje za izabrani članak

Premda pravila glasovanja to izrijekom ne zabranjuju, malo je smiješno da na izboru glasuješ za svoj članak i protiv "direktnog konkurenta". Lijep pozdrav. --Mario Žamić (razgovor) 13:34, 26. svibanj 2009. (CEST)

Nagrada

Nema na čemu, Drago mi je da ste tu. --Zeljko (razgovor) 21:26, 26. svibanj 2009. (CEST)

Narodi

Imamo popis naroda o kojima stranice postoje. Napravljen je da se ne bi pravile duple stranice. Stranicu o Nubijcima smo imali, pa sam onu stariju stranicu prebacio na Nubijski narodi. Ubuduće možete je naći tu. Pozdrav. --Zeljko (razgovor) 21:53, 26. svibanj 2009. (CEST)

Što Sanader nije rekao

Orijentolog, čini mi se da sporni citat nije uklonjen iz članka o Mahmudu Ahmedinedžadu i dalje koliko vidim stoji da je Ivo Sanader izjavio "kako sastanak Mesića s Ahmedinedžadom ne može naškoditi Hrvatskoj", što je različito od "...vjeruje da je Mesić imao dobre razloge za taj sastanak, te da ne bi učinio ništa što bi naškodilo Hrvatskoj..." Vjerujem da ima toliki broj referencija, no one se moraju provjeriti, a s tvoje je strane dodana sporna izjava. Molim te ili ukloni taj dio sa spornom izjavom (ako je citat nevjerodostojan) ili ga citiraj doslovno, ne preko novinskog naslova.Što se tiče Perzepolisa... nažalost, ovih dana nemam vremena za temeljito čitanje članka, na prvi se pogled čini prilično dobar, zamjerka je na pisanje godina, jer članak koji je kandidat za Glavnu stranicu mora osim sadržajne kvalitete imati i pravopisnu. Prema važećem pravopisu hrvatskoga jezika godine se pišu pr. Kr. iako je na Wikipediji trenutačno glavni oblik godina/desetljeće/stoljeće p. n. e., no kako više nema dvostrukosti, tako ćemo se i mi postupno prilagoditi, a suradnike se moli da s vremenom usvoje nova pravopisna pravila. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 03:38, 28. svibanj 2009. (CEST)

Baš ste me pretekli. Ovako ne smijete javno pozivat, ali i htio sam to radit, pa hoću. --Zeljko (razgovor) 23:28, 29. svibanj 2009. (CEST)

Neće da ostane ono ZA. ne znam što je to. Moižete li pogledat. --Zeljko (razgovor) 23:36, 29. svibanj 2009. (CEST)

Slike

Pozdrav!

Vaša/e slika/e krši/e opća pravila označavanja novih slika.
	Slika:Qanat Niavaran.jpg Slika/e će biti obrisana/e ako se do 18. lipnja 2009. ne označi/e u skladu s gore navedenim pravilima. Molimo pročitajte ove članke ako imate nedoumica. Smatrajte se obaviještenim. Hvala! --frk@ 19:14, 4. lipanj 2009. (CEST)

Di mogu vježbat?

Ej.

Triba mi brzi odgovor, pa san tebe naša na http://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Nedavne_promjene.

Proučia sam tečaj, al mi nije jasno di mogu vježbat.

Evo za vježbat: http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Nedostaju_wikipoveznice. To te ja pitam. A ne nekakva skoro pa prazna stranica. Ako šta falijem, pazi na mene. Fala ko da jesi.

Perzija

Pozdrav! Već neko vrijeme pratim što radiš, vidim da se pretežito baviš Perzijom i današnjim Iranom. Pišeš zanimljivo. Svojedobno sam se i ja bavio tom tematikom pa sam napisao članke (točnije, uglavnom preveo s de.wiki, a nešto malo na temelju literature) o svim perzijskim vladarima iz dinastije Sasanida, vidi Popis perzijskih vladara iz dinastije Sasanida. Možda bi bilo dobro da, ako još što ima da se u tim člancima može nadopuniti, to i učiniš.:-) --Flopy (razgovor) 21:02, 9. lipanj 2009. (CEST)

Ma sve u redu, naravno samo polako.:-) Mislio sam da možda nisi vidio. I samo naprijed! --Flopy (razgovor) 21:18, 9. lipanj 2009. (CEST)

Odlično! Ja sam inače profesor povijesti, ali o ovoj tematici znam tek osnovno, a inače mi je zanimljiva. Pratim i dalje što radiš.:-) --Flopy (razgovor) 21:21, 9. lipanj 2009. (CEST)

Sad ja kažem polako:-))) ne znam koliko imaš godina, nije ni važno, ali nikako mi nemoj govoriti Vi, na wikipediji smo svi na ti. Uglavnom se mogu složiti s tobom, problem je što u nas zapravo ni nema poznavatelja (dobrih) perzijske kulture o jeziku da i ne govorimo. --Flopy (razgovor) 21:34, 9. lipanj 2009. (CEST)

To nisam znao. Zanimljivo, zahvaljujem na "maloj lekciji iz povijesti" :-). Inače, ne znam hoćeš li se složit sa mnom, ali mislim da danas imamo dosta više izvora i materijalnih ostataka iz razdoblja Rimskog Carstva nego Sasanidskog Carstva (i o njemu dijelom saznajemo upravo iz rimskih i bizantskih izvora). Tome su svakako pridonijele nepovoljne povijesne okolnosti na Bliskom Istoku (takve su i danas) koje nisu bile pogodne za očuvanje baštine (iako je srećom dosta i očuvano). Sjeti se samo nedavnoga Iračkog rata (kad su ruševine u Mezopotamiji dodatno stradale, muzeji opljačkani pa se sad to mukotrpno vraća) ili pak rušenje velikih Budhinih kamenih kipova u Afganistanu od strane talibana. --Flopy (razgovor) 08:59, 14. lipanj 2009. (CEST)

Uređivanje

Vidim da vas je već kolega upozorio gore da češće rabite gumb Prikaži kako će izgledati. Ne želim gnjaviti (i sam nekad snimim isti članak 2-3 puta za redom), ali ne prečesto. Hvala unaprijed. SpeedyGonsales 02:40, 11. lipanj 2009. (CEST)

G-P ratovi

Ime ne valja. Mora biti ili grčko-perzijski ratovi ili perzijski ratovi. Ti slobodno izaberi ili pitaj flopija :)--Rjecina2 (razgovor) 22:14, 4. srpanj 2009. (CEST)

Orijentolog, ne mogu biti dva članka o istoj temi. Budući da je tvoj članak G-P ratovi (podloga) opširniji, onda treba reći administratorima da ovaj prvi pobrišu. Ime tvoga članka nikako ne može tako ostati. Kad se prvi članak izbrišu ti svoj trebaš premjestiti na ime Grčko-perzijski ratovi. Hrvatska historiografija tako ih zove. Isključivo tako, ne Perzijski ratovi. --Flopy (razgovor) 09:51, 5. srpnja 2009. (CEST)

Ne znam jesi me shvatio. G-P ratovi (podloga) je mnogo opširniji i bolji od članka Grčko-perzijski ratovi i zato ovaj drugi treba izbrisati, a tvoj premjestiti na taj naziv. Nemaš što uređivati članak kad si ga već napisao. Mogu ja zatražiti nekog od administratora da pobriše članak, ako je tebi to problem. --Flopy (razgovor) 10:07, 5. srpnja 2009. (CEST)

U redu. Pitaj nekog drugog administratora jer Ante jest trenutno manje aktivan. --Flopy (razgovor) 10:19, 5. srpnja 2009. (CEST)

Zašto si Bitku kod Salamine sa 450. pr. Kr. premjestio na 450. p.n.e? Na wikipediji se standardno piše pr. Kr. --Flopy (razgovor) 10:46, 5. srpnja 2009. (CEST)

Oprosti ako gnjavim, ali samo nastojim pomoći, a osim toga sam i patroler :-) --Flopy (razgovor) 10:51, 5. srpnja 2009. (CEST)

inače, za ovo služi predložak {{bris}}. pozdrav ;) --zhile 18:35, 5. srpnja 2009. (CEST)

e, bravo, sused veli da je članak vrlo dobar :) --Flopy (razgovor) 18:37, 5. srpnja 2009. (CEST)

Ja sam članak pročitao još onda kad smo prijepodne razgovarali, dodao nisi puno tako da sam to brzo pročitao. Ocjena:odličan (5) - priznat ću imo sam malih skrupula jer si u početku imao grešaka (članke treba pisati neutralno, ne vući ni na čiju stranu). U svakom slučaju, sjedi, sve točno, pet :-))) --Flopy (razgovor) 18:49, 5. srpnja 2009. (CEST)

Pošto nakon grčko-perzijski dolaze rimsko-perzijski ratovi ratovi malena poveznica za tebe :)--Rjecina2 (razgovor) 19:47, 5. srpnja 2009. (CEST)

Nisam ništa drugo niti očekivao od tebe :)

Floppy je profesor, a njegova uža specijalnost je njemačka povjest.

Ja sam veoma ozbiljan amater kojemu je uža specijalnost povijest Rima (republika, carstvo, cezaropapizam). Konkretno zainteresiran sam za države koje su imale normalni životni vijek, a od ovih poznatih uvjet ispunjavaju samo Rim i Egipat, ali za ovog drugog nema dovoljno izvora. Ja sam perfekcionist, ali i ti si to :)--Rjecina2 (razgovor) 21:35, 5. srpnja 2009. (CEST)

Rječina ne govori posve istinu, nije moja uža specijalnost njemačka povijest, bolje znam hrvatsku povijest od njemačke, ja sam samo uz povijest i prof. njemačkog. Glede onoga što si napisao slažem se, ali kad se sve zbroji i oduzme Perzija je davno propala, stara Grčka postojala je još poslije, danas je Grčka njena nasljednica, starogrčka kultura jedan je od temelja današnje zapadne kulture (uz Rim i kršćanstvo), dok se današnji Iran baš ne bi mogao nazvati baštinikom Perzije u punom smislu riječi. U svakom slučaju, pratim i dalje što pišeš. :) --Flopy (razgovor) 21:49, 5. srpnja 2009. (CEST)

Flopy htio sam reći da mene zanima prirodni razvoj država. Najbolji primjer za to su vremenska doba (mogu uzeti i čovjeka): Najprije imamo proljeće (nastanak države, entuzijazam), onda ljeto (osvajanje državnog vrhunca), pa jesen (država se neko vrijeme drži pa počne lagano propadati) i na kraju zimu (kolaps, uništenje države).

Ako gledamo Rim to su ti (moja interpretacija): republika (proljeće), carstvo (ljeto), bizant (jesen), carigradsko carstvo 1204-1476 (zima).

Poanta je da državni kontinuitet nije nikad prekinut. U slučaju da je država bila osvojena od na primjer Vizogota (ili mozemo uzeti Kinu i Mongole) država je uništena jer ona dobiva nove, nasilno uvedeno državne elemente, a to nije prirodni politički razvoj države (Prirodni politički razvoj države je onaj bez strane okupacije). Nadam se da sam vam objasnio moje povjesne "fantazije" --Rjecina2 (razgovor) 22:51, 5. srpnja 2009. (CEST)

Iran svakako jest poseban od svih drugih arapskih država prije svega po jeziku (nije arapski), a od 1979. i politici. Ono što sam htio reći, bez najmanje podcjenjivanja, baštinik Perzije danas je jedna država, dok je baštinik stare Grčke cijela jedna civilizacija. Vjerujem da mnogi na Zapadu ne shvaćaju Iran, ali ni Iran tome ne doprinosi svojom politikom. Tu su teme za raspravu kojima wikipedija nije mjesto, to je za e-mail ili IRC. U svakom slučaju, još kad sam pisao o sasanidskim vladarima to sam činio zato jer o Perziji nisam znao puno, nešto sam u međuvremenu naučio, u zadnje vrijeme i iz tvojih članaka :-) --Flopy (razgovor) 08:32, 6. srpnja 2009. (CEST)

Da perzijska kultura izlazi izvan granica nekadašnje Perzije odnosno današnjeg Irana to je nedvojbeno, ali pretjerano je tvrditi da se cijela islamska znanost i kultura temelji na perzijskoj kulturi (svakako je dala veliki doprinos). Vjerojatno nije dobro što sam uopće uspoređivao koja je kultura "veća", koja "manja", svaka je vrijedna te doprinosi ili je nekad doprinosila razvoju čovječanstva, različite su nacije, vjere i kulture, ali samo je jedan, svima nama zajednički planet Zemlja. Ponavljam, nastavljam pratiti što radiš. --Flopy (razgovor) 10:36, 6. srpnja 2009. (CEST)

Inače, sad mi je palo napamet. Nisu u članku spomenuo (očito mi je promaklo prvi put) tzv. "bičevanje mora" (perzijska vojska htjela je preko Bospora pontonskim mostom prijeći u Europu no oluja je odnijela most pa se perzijski kralj naljutio i dao bičevati more), također rat je počeo tako što je perzijsko izaslanstvo obilazilo grčke polise tražeći zemlju i vodu, znakove pokornosti, neki su dali, no Atena i Sparta nisu. Isto tako ovo bi možda mogao i preformulirati: Nakon smirivanja jonskog ustanka perzijski kralj Darije Veliki počinje kovati planove za uklanjanje grčke prijetnje sa zapada, odnosno na kažnjavanje Atene i Eretrije zbog potpore jonskom ustanku[40]. Za vrijeme vladavine Darija Velikog pokrenute su dvije veće ekspedicije protiv neprijateljskih polisa[41]. Grčka prijetnja? Grci nisu kanili napasti Perziju nego su pomogli svojim maloazijskim sunarodnjacima u ustanku, ako pronađeš izvor da su nakon toga kanili napasti Perziju navedi ga, ali ovako ispada da je Perzija samo preduhitrila grčki napad odnosno napala prva. Nije baš tako bilo. Bilo je onako kako stoji u drugom dijelu rečenice, napad kao osveta za pomaganje u ustanku. --Flopy (razgovor) 10:52, 6. srpnja 2009. (CEST)

Upravo zato jer je to poznata priča trebalo bi staviti u članak. Nekako to nisam sklon izdvojiti u posebno podpoglavlje pod imenom legende nego ukorporirati u sam članak u skladu s kronološkim redom. Moglo bi se primjerice početi nešto poput popularna priča kaže ili još bolje navesti izvor koji donosi tu priču pa početi recimo prema.... i slično. I dalje nisi dokazao nijednim izvorom da su grčki polisi prvi kanili napasti Perziju, to što je uništen Sard valja gledati u kontekstu maloazijskog ustanka, nije to bio napad radi napada nego napad radi obrane odnosno napad da bi se uništila ili makar oslabila snaga druge strane kako ne bi mogla ugušiti ustanak. To nikako nije bio napad na Perzijsko Carstvo s ciljem osvajanja novih teritorija, dok je Perzija napadala ne samo iz osvete nego i s ciljem da osvoji Grčku. Osvajačke namjere Grka došle su tek poslije do izražaja, a kulminirale kao što se zna Aleksandrom Makedonskim. --Flopy (razgovor) 17:39, 6. srpnja 2009. (CEST)

Tako i treba. Izvori se mogu različito tumačiti, ovo je tvoje tumačenje ili zaključak, moje je drugačije, ali to ti je povijest, podložna interpretacijama ovisno tko piše. Ja i dalje smatram da termin grčka prijetnja trebaš ublažiti. Neću previše inzistirati jer bih zapravo to i sam mogao učiniti (autori članaka na wikipediji nemaju autorska prava na njih), iako taj jedan po meni nespretan izraz nimalone kvari dojam da je članak u biti odličan. --Flopy (razgovor) 18:12, 6. srpnja 2009. (CEST)

U članku o Kserksu I. skrećem pažnju na rečenicu Prilikom kraja njegove vladavine odlučio je kazniti Atenu, no nova pobuna u Egiptu koju je vjerojatno poveo perzijski satrap (namjesnik) odgodila je ekspediciju.. Iz "vedra neba" se najednom spominje Atena, ni što, ni kako ni zašto. Ti, ja i još ponetko znamo o čemu je riječ, ali većina ipak ne zna. Eto, dokaz da pozorno čitam tvoje članke :-) --Flopy (razgovor) 18:24, 6. srpnja 2009. (CEST)

Također, u istom članku rečenica Kserkso je ostao upamćen najviše po svojoj ulozi u grčko-perzijskim ratovima. Njegov otac Darije I. Veliki ostavio mu je zadatak da kazni grčke polise Atenu i Ereterju, koji su napadali perzijske gradove u Joniji (istočna obala Egejskog mora), u Egiptu i na Cipru. . Upućuje na glavni članak grčko-perzijski ratovi, ali kako sam već rekao opet nije spomenuto zašto su napadali, ovako ispada da su prvi napali iz čista mira bez razloga što nije točno. --Flopy (razgovor) 18:32, 6. srpnja 2009. (CEST)

Pomoćne stranice

Vidim da si stvorio malu zbrku oko tvog članka G-P ratovi (podloga). :-)))

Da bi izbjegao u budućnosti te probleme stvoriš podstranicu u svom imenskom prostoru tj. ovakvog oblika Suradnik:Orijentolog/Ime moje podstranice.

Dobar dio suradnika ima takve podstranice gdje testiraju, isprobavaju ili čuvaju neki sadržaj koji im kasnije zatreba.

Andrej Šalov 19:08, 5. srpnja 2009. (CEST)

Re:Aloha

Nisi doduše unio one izmjene kojima sam se nadao (uklanjanje izraza "grčka prijetnja"), ali kako to zaista ne umanjuje kvalitetu članka predložio sam ga za glasovanje za izabrani članak [2]. Inače, kad za Ahemenide kažeš da su iranska dinastija zapravo je riječ o anakronizmu, bolje bi bilo reći perzijska ili staroperzijska dinastija. Tako je na drugim wikipedijama, a i u literaturi na hrvatskom jeziku (kako je ovo hrvatska wikipedija ona ima prednost) nećeš naći izraz da su oni bili iranska dinastija. Tada se ta država nije zvala Iran. također, trebao bi ujednačiti titule perzijskih vladara, kod nekih ti stoji perzijski car, a kod drugih veliki kralj. Titula ahemenidskih i sasanidskih vladara bila je veliki kralj i tako kod svih treba stajati. --Flopy (razgovor) 07:58, 16. srpnja 2009. (CEST)

U redu, svakako bi bilo dobro da razjasniš te pojmove, ali ovo za titulu perzijskih vladara stoji, kod svih treba biti "veliki kralj" i to bi trebao ujednačiti. --Flopy (razgovor) 14:23, 16. srpnja 2009. (CEST)

Opazio sam npr. kod Darija I. gdje stoji da je on perzijski car. Bilo to točno ili ne, u literaturi na hrvatskom jeziku nigdje nećeš naći da piše da je on car. --Flopy (razgovor) 15:05, 16. srpnja 2009. (CEST)

Pa, mogao bi to nekako integriarti, prije svega ono da Grci nisu kanili napasti Perziju kao takvu nego maloazijske satrapije kao i to jesu li Perzijanci kanili osvojiti cijelu Grčku (ja mislim da jesu), no to jest diskutabilno jer svatko na temelju dostupnih izvora može sam donijeti zaključke. --Flopy (razgovor) 14:00, 17. srpnja 2009. (CEST)

Oko toga se slažemo. --Flopy (razgovor) 15:39, 17. srpnja 2009. (CEST)

Nagrada za rad i trud

Dodijelio: 3D

--3D (razgovor) 08:35, 23. srpnja 2009. (CEST)

Perzija

Upravo pročitah taj članak i nemam prigovora. Ja sam ti naime prilično kritični čitatelj i često prvo tražim nedostatke, a tek onda hvalim. Ovo je zaista jako dobro, no kako u kratko vrijeme ne mogu biti dva izabrana članka na istu temu (ako pratiš, glasovanje za moj prijedlog da Grčko-perzijski ratovi dobro ide i vjerojatno će proći) ne mogu nažalost i ovaj članak predložiti za izabrani. U članku Perzijsko Carstvo ćeš naravno dati ratak pregled svih tih 30-ak dinastija u obliku sažetka, sinteze. Tu ne bi trebalo zaći previše u detalje jer to bi onda bio jako dug članak. Još jednom bravo i samo naprijed, ali moje kritičko oko i dalje gleda, ali i hvali:))))) --Flopy (razgovor) 09:29, 23. srpnja 2009. (CEST)

Ima jedan nerješivi problem s vašim člancima... nemoguće je izabrati najbolji. Svakako su vrhunski u hr-wikiju. --Zeljko (razgovor) 12:47, 23. srpnja 2009. (CEST)

Ne znam može li se sada uklanjat. Malo je nezgodno. Zdogovaranje je pogotovo neumjesno. --Zeljko (razgovor) 16:10, 23. srpnja 2009. (CEST)

Vidio sam ja itekako, ali odlučio sam prešutiti da ne bi bilo da stalno prigovaram. Inače, kako je riječ o tvom članku možeš i sam ukloniti taj prijedlog. Nikako nije uputno da ja to radim jer nisam administrator niti sam ga predložio. --Flopy (razgovor) 17:26, 23. srpnja 2009. (CEST)

Ostao sam šokiran podatkom da je gotovo polovica stanovnika svijeta živjela u Perzijskom Carstvu. Bez obzira na kvalitetu teksta, moram ti reći na žalost da se slažem s Flopijem. U slučaju ako tekst dođe na glasovanje za tekst mjeseca ja ću glasati protiv jer imaš previše dobrih tekstova koji su već dobili nagradu. Moje mišljenje ti je da trebaju i ostali suradnici dobivati tekstove mjeseca kako bi im se dala dodatna volja za budući rad.

Zamolio bih te da mjesec-dva pričekaš s nominacijom.--Rjecina2 (razgovor) 09:33, 24. srpnja 2009. (CEST)

Kad se budeš bavio Sasanidima obrati pažnju na moj članak Bitka kod Melitene. Ja sam ga preveo s njemačke wikipedije, a ti ga ako čim imaš dopuni i dodaj izvore i literaturu. --Flopy (razgovor) 20:47, 24. srpnja 2009. (CEST)

Naravno da je sad jasnije, taj članak je itekako potreban, jer uvriježeno je mišljenje kako je Iran pojam odnosno naziv novijega datuma umjesto Perzija, a kako se vidi očito nije tako. Sve tvoje promjene od maloprije označio sam pregledanim što znači da su u redu (od patrolera gotovo isključivo ja pregledavam tvoje promjene). I da, zaboravio si mi se potpisati na svojoj poruci pa to svakako učini:) --Flopy (razgovor) 10:31, 25. srpnja 2009. (CEST)

U članku Perzijsko Carstvo treba ujednačiti godine, negdje stoji pr. n. e., negdje pr. Kr. Sve treba biti pr. Kr. --Flopy (razgovor) 10:38, 25. srpnja 2009. (CEST)

Nemoj se previše pouzdavati u botove jer oni su daleko od savršenih. Taj bot ni neće prebaciti sve, on prebacuje samo poveznice, ostalo se mora ručno kao što sam ja maloprije napravio za stoljeća. --Flopy (razgovor) 10:48, 25. srpnja 2009. (CEST)

Ja sam ti tip kojeg zanima politička povijest i ratovi tako da je meni puno zanimljiviji tekst Ahemenidsko Carstvo iako mi je i on stvorio malene probleme (za mene ima previše drugih stvari, ali shvaćam nužnost za tim pošto se u tekstu mora pisati o životu i kulturi Carstva).

Trenutačno kao što znaš ja se bavim ratom u Bosni. To je moderna, ali ipak 100 % sigurna tema. Kada kažem sigurna želim reći da ako počnem pisati na primjer o NDH imati ću ozbiljne probleme s drugim suradnicima. Djelomično me je strah pisati i o ratu Bošnjaka i Hrvata, ali to ću morati testirati :)--Rjecina2 (razgovor) 15:37, 25. srpnja 2009. (CEST)

Izabran je! :-) --Flopy (razgovor) 20:48, 28. srpnja 2009. (CEST)

Posve je u redu. Do Filipa II. odnosno Aleksandra Velikog Grci nisu mogli parirati Perziji, a i kad je on krenuo u osvajanja Perzija je, kako kažeš, bila oslabljena unutarnjim nemirima. Zašto se Grke smatra pobjednicima? Zato jer se ove ratove često pomalo anakronistički gleda kao na obrambeni rat Grka protiv perzijske agresije. Grci su naime unatoč i nekim porazima obranili svoju zemlju od napada (da bi u doba Aleksandra i sami postali napadači). U svakom slučaju, članak je posve zasluženo izabran (na moj prijedlog). Nadam se da ćemo i ubuduće surađivati, pogotovo ako ćeš se sada baviti Sasanidima o kojima sam ja dosta napisao (uglavnom se služeći njemačkom wikipedijom i mrvicama iz hrvatske literature. --Flopy (razgovor) 08:52, 29. srpnja 2009. (CEST)

Uopće nema žurbe. O Partima ne znam gotovo ništa, ono što znam jest u kontekstu njihova rata s Rimljanima, primjerice da su zarobili rimskog trijumvira Krasa te mu znajući njegovu pohlepu za zlatom ulili rastaljeno zlato u usta. --Flopy (razgovor) 07:54, 30. srpnja 2009. (CEST)

Da, i ovaj članak je vrlo dobar (preveden kako vidim s engleske wikipedije, njemačka wikipedija pak o Sasanidima ima puno bolje članke pa sam ih ja svojedobno preveo s njemačkog). U nas o ovim temama (izuzev Grčko-perzijskih ratova) ni nema literature. --Flopy (razgovor) 08:32, 6. kolovoza 2009. (CEST)

Medija

Obradite vi Mediju posebno (ima tu puno povijesti), a Medijce pustite da ostanu zaseban članak.--Zeljko (razgovor) 03:01, 25. srpnja 2009. (CEST)

Medija ima povijert koju treba obradit stručno kroz obe periode samog dolaska i vladare, razmrsit tko je tamo što bio itd.

Medijce treba posebno obradit, kultura, običaji. Kamo su nestali. Jesu li Kurdi njihovi potomci itd.

što nas briga za njihovu wikipediju. Oni su već pola indijanskih plemena preusmjerili na sela i gradove, sada mogu svoje Engleze preusmjerit na Engleska ili Velika Britanija, kako ih god volja. --Zeljko (razgovor) 03:21, 25. srpnja 2009. (CEST)

Naravno dogovoreno. Mi ćemo imati i Mediju i Medijce, i Englesku i Engleze, a oni mogu svoja sva 4 preusmjerit na Euroaziju. U onu razdvijbu upišete Medija i razmrsite dolak, iinih par vođa što su imali. Ja ću malo pročiat o navodnom porijeklu Kurda. Njihove granice življenja se poklapaju. --Zeljko (razgovor) 09:33, 25. srpnja 2009. (CEST)

Sve ste lijepo objasnili i sve je jasno oko Perzija/Iran/Indoiranci...

Ali nije onaj mutan astijagov zet, ili što je već bio kir Veliki, kao i Fraort-vladar ili vladari (onaj prvi i uzurpator). Jesu li Kurdi Medijci... oni misle kao i ja da jesu. Pa nisu mogli nestat s lica zemlje, a na Antarktik nisu odselili, našli bi ih i dolje. I što vi mislite tko su bili harauwati... nismo li mi svima njima kao i sebi samima preci ? --Zeljko (razgovor) 12:29, 25. srpnja 2009. (CEST)

Afganci

Pokušaj brisanja afganskog imena Paštuncima koji su to etnički jedini, i koji jedini imaju pravo na njega je obična krađa imena čiji su korijeni malo dublji. Pokušaj je da se obezdržave i da se Afganistan preda u ruke dođošima Tadžicima etc.

Ovakvu politiku bi trebalo brisati iz wikipedije. Pa lijepo vratite njihovo ime uz paštunsko.--Zeljko (razgovor) 21:23, 28. srpnja 2009. (CEST)

Ustaljena je praksa u svijetu da se njima kao utemeljivačima Afganistana, briše njihovo ime Afganci, i da ih se označava paštunskin, nametnutim sa strane, tko zna od koga.

Onaj tko to ne zna ima dojam da su jedno od brojnih grupa, a ne državotvorni narod.

Dublja je tu politika… a to je da im se krađom imena i njegovim zatajivanjem, pred onima koji ne znaju tko su zapravo Paštunci, pokušava pokriti sve ostale narode u Afganistanu kako bi izgubili pravo na nacionalnu državu, a tzv. talibani trebali bi biti razlog da ih se podjarmi.

Zašto je tome tako, trebali bi znati. Ja znam. Zato ne treba prešučivat i sakrivat činjenice. --Zeljko (razgovor) 12:52, 29. srpnja 2009. (CEST)

Slažemo se dakle u tome problemu, odnosno u mišljenju… morali bi biti 100% endogamni kroz mnoga stoljeća da bi izgledom nalikovali Harauwatima, ili onima koji su ostali na iranojezičnom području. Ali koliko su danas i oni sami srodni svojim precima?

Plemena nisu uspjela sačuvat svoje identitete zbog međuplemenskih miješanja, ne samo sa srodnim plemenima, nego i sa nesrodnim.

No jezik je tu. -Najjači čuvar identiteta jednog naroda.

Ali problem su opet ovdje (brojni su slučajevi) podjarmljeni narodi i plemena koja su primala jezike osvajača i prihvatila ga kao prvi jezik. Bilo je čak i obratnih slučajeva, da bi jače pleme prihvatilo jezik nadvladanih (Karibi/Arawak) ili da bi preuzeli njihovo ime pokorenih ako je to bio neki slavan narod (Možda Hetiti/Hati)

Donesli smo sa sobom riječ stan, to je jedna od najosnovnijih ljudskih potreba u samoodržanju, i ostala je nepromijenjena i kod nas i mogućoj pradomovini, i ta mi je riječ tako draga. Ona se nije mogla slavenizirat, nego je naš iranizam koji smo nametnuli Slavenima

Znači ovo gore mogli bi biti argumenti da možda imamo veze sa Irancima. Da smo jezično asmilirani od Slavena, ali sačuvali smo ono o čemu svaki čovjek sanja. Svoj stan, dom i domovinu, a to je ono što označava ova riječ i njima i nama.--Zeljko (razgovor) 03:23, 30. srpnja 2009. (CEST)

Asimilirali su se u Perzijance, kažete. Ja bih prije rekao da su narodi tamo nastanjeni označeni generalnim imenom unutar kojeg se razlikuju brojne skupine, a Perzijanci ili Iranci, kako volite, najjači su među njima. No ne žive u Iranu samo Perzijanci. Kod nas su u Hrvatskoj ti etnički nazivi potpuno nepoznati, jer nije bilo interesa da ih se upozna. Bilo je nevažno, a bilo je najvažnije naučit sve o Marxu, Titu, komunizmu i ostalim koještarijama, na koje se bacao novac, zbog kojih su djeca propadala razrede, etc.

Cijeli kraj na kojem su živjeli Medijci danas nastanjuju Kurdi. Preveliko područje da bi nestala tako ogromna populacija. A što su oni nego iranski narod. Nisu mogli svi progovorit istim jezikom. Nastali su brojni dijalekti koji su se razvili u posebne srodne jezike. Imena su mijenjana od susjeda, i svako je svakog nazivao drugim imenom. To je i danas praksa.

Pa kod nas 3 sela ne mogu jedno drugo razumit, a kamoli cijelo iransko područje (sa 77 jezika) i iranska, nazovimo je porodica, koja ima blizu 90 jezika. Barem ove u Iranu laici i novinari nazvat će Irancima ili Perzijancima, a ne zna da tamo živi stotinu naroda, a za Šahsavane i Kađare (koji i nisu Iranci, ali tamo žive) nikad nije čuo, i nikad vjerojatno neće ni čuti, ali bit će po njegovom uklopljeni u famozne Perzijance. Na ovakav način u povijesti su nestajala ali i nastajala nova imena. Izvorna, stara i prava imena pala su u zaborav, a ona dana izvana, pogrešna i deformirana zauzela su njihovo mjesto. Tako su nestali Medijci a nastali Kurdi.

Najveći osvajač

Za ovo trebaš navesti literaturu i izvore. Ako je to isključivo tvoj zaključak onda ne može stajati (morat ću ukloniti tu izmjenu), trebaš navesti relevantnu literaturu koja to tvrdi. --Flopy (razgovor) 09:22, 7. kolovoza 2009. (CEST)

U redu, neka ostane tako. Ti međutim stalno govoriš prema mojoj ocjeni, zaključujem itd. Molio bih te da pročitaš ovo ako možda nisi. --Flopy (razgovor) 21:38, 7. kolovoza 2009. (CEST)

?

Je li ovo značilo ljutnju zbog sporosti wikipedije (ovih dana to se zna događati) ili ti se netko zamjerio?:)) Inače, zanima me zašto radiš te silne stranice za preusmjeravanja Mazares i dr. To nisu hrvatske verzije tih imena nego grčke (li druge) te engleske što možeš napisati u samom članku. To vjerojatno radiš radi lakšeg snalaženja odnosno da se lakše nađe, ali nekako nije uobičajeno. Nisam vidio da to itko drugi radi. Imena vladara se po tradiciji kroatiziraju te se ne rade stranice za preusmjeravanje koje će njihovo originalno ime ili englesku verziju preusmjeriti na hrvatsku inačicu. No, nije protiv pravila, samo neoubičajeno. --Flopy (razgovor) 17:26, 14. kolovoza 2009. (CEST)

Naravno da primijetim kad te uglavnom ja patroliram:) To je bilo više iz zafrkancije. Čitam sve što napišeš. Naravno da pravila to dopuštaju, to je u biti dobro, iako si ti jedan od maloborojnih koji to radi. --Flopy (razgovor) 20:27, 14. kolovoza 2009. (CEST)

U članku Farnabaz II. u poglavlju Sukob sa Spartom imaš rečenicu Koristeći navedene plaćenke, Spartanci predvođeni pokušavaju iskoristiti unutarnje nemire u Perzijskom Carstvu s ciljem...... . Predvođeni kim? Očito si u brzini pisanja izostavio. --Flopy (razgovor) 09:16, 15. kolovoza 2009. (CEST)

Točna adresa

Orijentolog, molim te kada neku sliku postavljaš na Wikipediju obvezno dodaj točnu URL adresu gdje se slika nalazi. Dio u opisu "Izvor: Engleska Wikipedia" nije dovoljan i takve se fotografije zapravo obilježavaju neispravno označenim s rokom od 14 dana za sređivanje i ako se u tom roku ne ispune svi potrebni podaci, one se brišu. Provjerom sam utvrdila da fotografije jesu pod slobodnom licencijom, ali, molim te još jednom, nemoj zaboraviti točnu adresu, jer nam je tako lakše provjeriti podatke i fotografiju s en, de ili neke druge wiki te prebaciti na Zajednički poslužitelj. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 04:10, 20. kolovoza 2009. (CEST)

:))

Ma zašto bi se ljutio:)) Pa ne mogu ti ja određivati što i kako da pišeš, mogu samo predložiti. Pratim što pišeš, a ovo je svakako zanimljivo, nisam znao, uvrsti u članak ako misliš da treba, no ipak ne preopširno. Za Sasanide ima vremena, svatko radi koliko želi i može. Ovo je ipak samo hobi. --Flopy (razgovor) 20:30, 21. kolovoza 2009. (CEST)

Slažem se, premjesti članak na Sasanidsko Carstvo. I samo naprijed! :)) --Flopy (razgovor) 21:55, 21. kolovoza 2009. (CEST)

Cipar

Orijentolog, uklonio sam u članku Cipar tvoju izmjenu kojom si Cipar kategorizirao u perzijske satrapije. Članak govori o današnjem Cipru, a ne o Cipru kao perzijskoj satrapiji. Po toj bismo logici sve članke o današnjim državama koje su nekad bile u sastavu Perzije mogli kategorizirati kao perzijske satrapije što ipak nema smisla niti se to tako radi. --Flopy (razgovor) 08:03, 27. kolovoza 2009. (CEST)

Članak Povijest Cipra govori o cjelokupnoj povijesti Cipra, a ne samo staroj povijesti Cipra tako da se ne može kategorizirati samo po jednom razdoblju povijesti, ili nijedno razdoblje posebno (kao što je trenutno) ili sva razdoblja (to bi zbilja bilo nepregledno, bilo bi to puno kategorija). Poseban članak o staroj povijesti Cipra na hr.wiki ne postoji. --Flopy (razgovor) 12:31, 27. kolovoza 2009. (CEST)

Re:Predložak

Naravno da se Predložak:Starovjekovne države i civilizacije (kojeg usput rečeno uopće dosada nisam zamijetio) može mijenjati, nije zaštićen. Promijeni što misliš da treba, svakako ću pogledati što si promijenio. --Flopy (razgovor) 20:26, 27. kolovoza 2009. (CEST)

1) Spojio sam Bliski i Srednji istok u Jugozapadnu Aziju. Razlozi: Bliski istok je neodređen pojam, često se miješa sa Srednjim istokom, a uključuje i dijelove Afrike, pa to stvara konfuziju budući kako je Drevni Egipat kategoriziran pod Afriku.
Ne bih se složia s ovime.
Razlog je taj, što sa JZ Azijom utrpavaš puno država u istu vriću. A puno je država i državica na Bliskom i na Sridnjem Istoku. S druge strane, i "Srednja Europa" je neodređen pojam, pa ga se ipak rabi.
2) Ciparska kraljevstva sam premjestio pod Europu, jer unatoč što zemljopisno pripada Aziji, politički i kulturno pripada Europi.
I maloazijsko područje iz onog doba također. No, kako hoćeš. Oko ove ti neću prigovarati. Ali triba bis vratit [[deset ciparskih gradova-država|Cipar]], jer i en.wiki ima članak o tome.
3)Za Iran u redu, posloži. Što se tiče pojma Perzija, što ćemo sa našin nazivljen? Dugo već učimo da su Grci potaracali Perzijance kod Maratona i sl., oli ćemo sad govorit da su pobidili Irance?
4) Suza. OK.
5) Indokina - samo naprid. Samo dodaji. Uvik san za to.
6) Daleki Istok. Ne znan baš da se taj pojam rabia i za Indokinu. Istočna Azija je sigurno određeniji pojam, slažen se. Samo ideš u priširoko. To obuhvaća priviše tega. Koliko znan, Daleki Istok je obično podrazumiva Kinu, Koreju, Japan. Nekima je indijski potkontinent Daleki Istok? Kome? Bermuđanima, Azorcima i Atlantiđanima?
7) Jomoni. Pretpovijesni? Definiraj "pritpovist". I mikenska kultura je brončanodopsku, pa? Brončano doba je u prapovisti, no nju očigledno ne možemo poistovićivat sa dobon špiljskeg čovika odnosno prvobitnon zajednicon. I još nike bliskoistočne kulture. I onu kulturu šta su našli pusto zlata u Bugarskoj, ispada da je starija od Grčke. A jomonsko razdoblje je trajalo od 14000. pr. Kr. do 400. pr. Kr.. A razdoblje ranog do završnog jomonskog doba traje od 4000. do 400. pr. Kr., nešto ka' Stari Egipat. Stoga definitivno triba Jomone vratit.
8) U redu.
9) Gramatičke ispravke. Nešto san gleda. Meroë pišedu sa dvi točkice. Zapadne satrapije se piše malin slovon, "zapadne satrapije". No ako je to bila neka pos. upr. jedinica, onda je v. slovo, "Zapadne satrapije". M. slovon se pišedu i "indska", "cikladska" i "vedska" civilizacija. Ono su pridivi. Zar ćemo današnju civilizaciju pisati "Današnja civilizacija". Isto ti je i sa minojskom kulturom. M. slovo. Vidiš li ovo [3]? Ovo je pogriška. Hoćemo li "starohrvatska država" pisati "Starohrvatska država"? Ne. Nije imala imena, pa ju ne možemo pisati v. slovon. Nu, ako su ju izričito u našim pov. knjigan odnosno udžbeniciman napisali v. slovon, onda bi to tribalo bit "Vandalska Država" i onda možemo pisati v. slovon, i to oba slova velika, a ne jedno veliko, a drugo malo. Daklem, kao što pišemo naziv Papinska Država.
10) Ne "pretkolumbijske", nego "pretkolumbovske". U Americi bi tribalo unit one civilizacije koje su postojale do pada Z. Rim. Carstva. Jednostavno, držimo se vrimenskeg okvira.
Hvala ti što si mi se javia. Kubura (razgovor) 03:15, 28. kolovoza 2009. (CEST)

Evo da i ja odgovorim:

1) Ne slažem se ni ja s tim spajanjem, ni Bliski istok ni jugozapadna Azija nego Stari Istok. Taj naziv obuhvaća sve to, međutim problem jest što je Egipat kategoriziran pod Afriku jer Stari Istok obuhvaća i Egipat. Ja sam na faksu imao predmet Povijest Starog Istoka, sad je to doduše promijenjeno u Povijest ranih civilizacija [4], ali činjenica je da se Egipat obrađuje zajedno s Bliskim i Srednjim Istokom pa je onda očito skovan naziv Stari istok. Problem je i kako se piše istok, da li velikim ili malim početnim slovom, naime neki pišu jedno, neki drugo. Upisivanje u google to i potvrđuje.

2) Nemam prigovora, ali Kubura je u pravu, jer o staroj povijesti Cipra nema članaka, pa ako ti se piše i o tome onda bi mogao vratiti kako predlaže Kubura.

3) U redu, ali ja bih da ostane Perzija, ne Iran, jer u našoj literaturi i školskim udžbenicima stoji Perzija, da su Grci kod Maratona pobijedili Perzijance, ne Irance, da je Aleksandar Veliki osvojio Perziju, ne Iran. I zato, koliko god terminologija koji si ti objasnio stoji, to nije činjenično stanje u hrvatskoj literaturi i zato je bolji naziv Perzija.

4) i 5) u redu.

6)Indokina nikako ne spada u Daleki Istok, ona se uvijek promatrala zasebno. Kako i ime govori, to je područje na kojem su se miješali utjecaji s Indijskog potkontinenta i Kine tj. Dalekog Istoka tako da se Indokina ne može jednoznačno svrstati ni pod jedno ni pod drugo i zato se promatra zasebno.

7) Slažem se s Kuburom. Vratiti.

8), 9) i 10) Slažem se s Kuburom, iako imam neodumicu gdje bi svrstali Inke, Maye i Azteke, ali kako je ime predloška starovjekovne onda se njih tu ne ubraja. --Flopy (razgovor) 08:22, 28. kolovoza 2009. (CEST)

Takva kategorizacija neobična je u našoj literaturi, jednostavno taj predložak bi trebalo kompletno promijeniti, jer Egipat spada pod Stari Istok i tako treba stajati, također treba ostati Daleki Istok bez Indokine. Ako mi dokažeš da je u literaturi kategorizacija takva kakvu ti predlažeš u redu, ali koliko ja znam nije. Wikipedija se treba voditi činjeničnim stanjem, a ne što netko do nas misli da bi bilo bolje. Ja znam kako sam učio i tako predlažem i mislim da treba biti. --Flopy (razgovor) 15:17, 28. kolovoza 2009. (CEST)

Kratko: to su geografski pojmovi, ali pitanje podudaraju li se stare civilizacije i općenito povijesne pojave i procesi nužno s geografskim pojmovima i odrednicama. Ne. Primjer je Egipat koji geografski spada u Afriku, ali u razdoblju o kojem govorimo imao je puno više veza s Bliskim Istokom i starom Grčkom, nego s Afrikom gdje i nije bilo kultura i civilizacija egipatskog ranga. --Flopy (razgovor) 17:41, 28. kolovoza 2009. (CEST)

O afričkim civilizacijama ne znam zapravo ništa. Zbog brojnih ispreplitanja sklon sam na kraju tvom prijedlogu, iako to nije uobičajeno. Ti i opet uvodiš vlastite kategorizacije i podjele. No, ako se i Kubura složi, u redu. --Flopy (razgovor) 18:18, 28. kolovoza 2009. (CEST)

Hrvatski povjesničari nisu, ali oni to razdoblje slabo i proučavaju. Uvjerio si me prije svega primjedbom da kad bude više članaka iz toga razdoblja onda će se taj predložak moći "razbiti" na manje ili ga pak posve maknuti. Zbog toga, što se mene tiče u redu. --Flopy (razgovor) 18:37, 28. kolovoza 2009. (CEST)

I da, sad se već počinjem "ljutiti" jer Sasanidi nikako da dođu na red:))) --Flopy (razgovor) 18:40, 28. kolovoza 2009. (CEST)

Za Jiroft nisam čuo. U redu, uvjerio si me, radi kako misliš da treba. Pratim te;) --Flopy (razgovor) 20:37, 28. kolovoza 2009. (CEST)

Što ti u predlošku znači "Zapadne satrapije"? Takva država koliko znam nije postojala. --Flopy (razgovor) 17:47, 10. rujna 2009. (CEST)

Zagora

Šeme iz Zagore. [5]. U nikin krajima gutadu "i", u nikin je ka' niki recimo "poluglas", u nikin ne gucadu.
Usporedi: 'šenca -- 'šen'ca --- 'šenⁱca -- 'šenica.
S timen da ono "i" nije naglašeno ka' u čakavaca ili ka' u književnen. Nešto ka' u riči "dica". Nigdi nisan čua d'ca. Kubura (razgovor) 03:21, 28. kolovoza 2009. (CEST)

Palestinci

Da, slažem se s tvojon zadnjom izmjenom. Čitao sam da su današnji Palestinci navodno potomci biblijskih Filistejaca. Inače, mogao bi koji put doći na IRC da malo popričamo. --Flopy (razgovor) 20:28, 29. kolovoza 2009. (CEST)

Postoji, postoji. Tamo se prije svega razgovara o wikipediji i člancima, ali i chata. --Flopy (razgovor) 21:17, 29. kolovoza 2009. (CEST)

Učinjeno. Ja nisam noćna ptica kao ti tako da ne znam što se s wikipedijom po noći događa, ali činjenica je da ponekad zna "štekati" i biti vrlo spora. Stvar je tehničke prirode, nitko od nas, ni admini ovdje, ne mogu tu zapravo ništa učiniti, jer glavni server je na Floridi, a čini mi se da je jedan i u Amsterdamu, tako da se da svojim prosvjedom njima obrati:) --Flopy (razgovor) 09:53, 30. kolovoza 2009. (CEST)

Inače, pogledaj kafić [6] (redni broj 55), poziva te se da napišeš članak:))) --Flopy (razgovor) 10:04, 30. kolovoza 2009. (CEST)

Banket

Baš se i ne slažem da Banket kategoriziraš pod Perzija. Ni na jednoj wikipediji nije tako kategoriziran. Ako i potječe od tamo, ipak ga je dovoljno kategorizirati samo pod prehrana. Ti bi očito sve što možeš i što ima bilo kakve veze s Perzijom tako kategorizirao. Ne valja pretjerivati:) --Flopy (razgovor) 09:23, 31. kolovoza 2009. (CEST)

Kategorije Perzija i Povijest Irana

Pozdrav. Primjetio sam da se dosta članaka nalazi i u kategoriji Povijest Irana i u kategoriji Perzija, koja je podkategorija od Povijesti Irana. Podkategorije se otvaraju kad u glavnoj kategoriji ima više članaka te se članci tada kategoriziraju u podkategoriju, a ne više u glavnu kategoriju. Slijedom toga nema potrebe da članci budu i u jednoj i u drugoj kategoriji. --Ex13 (razgovor) 09:38, 31. kolovoza 2009. (CEST)

Darije III.

Ja imam morbidnu zainteresiranost za razdoblje gradnji novih država i propast starih pa me zanima da li se zna što je bilo s djecom od Darija. Znam da su mu dvije kćerke ubijene nakon smrti Aleksandra, ali biti ću iznenađen ako je imao samo njih ?--Rjecina2 (razgovor) 09:06, 2. rujna 2009. (CEST)

Još luđe je da su mu obje kćerke bile udane.

Mene također lagano muči "povjesna istina" da je čovjek imao samo dvije kćerke. Kralj od 45 - 50 godina je morao pod hitno dobiti sina, a i onaj od konkubina bi bio dovoljno dobar za prestolonasljednika...--Rjecina2 (razgovor) 16:51, 2. rujna 2009. (CEST)

Sažetak

Orijentolog, kako ne vidim povezanost sadržaja sažetka s napisanom temom, možeš li mi objasniti što znači "O Isuse i Marijo sačuvajte više prokletu izmjenu!" i kakve veze ima s Darijem III. i njegovim potomcima? Lijep pozdrav --Roberta F. 16:35, 2. rujna 2009. (CEST)

Orijentolog, eto, događa se, nadam se da te više brzina snimanja neće toliko uzrujati i da će sažetci imati veze s temom :-). No, možda ti može pomoći da ponekad sasvim zatvoriš i ponovno pokreneš preglednik u kojemu radiš, jer neki puta preglednici znaju stvarati problema i usporavaju u radu. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 16:51, 2. rujna 2009. (CEST)

Izraelski/izraelitski

Zanima me sintagma srebrni izraelitski šekel, zašto si stavio izraelitski i kakva je razlika između izraelski i izraelitski? --Flopy (razgovor) 11:30, 6. rujna 2009. (CEST)

U redu, iako Biblija Staroga zavjeta ne kaže tako. Inače, napisao sam članak Sasan pa ispravi i dopuni ako što treba. --Flopy (razgovor) 14:32, 6. rujna 2009. (CEST)

Pogledaj raspravu na stranicama za razgovor od mene i flopija po pitanju da li imamo carstvo ili veliko kraljevstvo--Rjecina2 (razgovor) 22:12, 6. rujna 2009. (CEST)

Ma sve u redu, Rječina je načeo to pitanje pa sam mu rekao neka se obrati tebi. Meni je dobro i ovako kako sada stoji. --Flopy (razgovor) 08:11, 7. rujna 2009. (CEST)

Tako malo se odmorite od povijesti perzijanaca. --Zeljko (razgovor) 01:24, 7. rujna 2009. (CEST)

Slike

Iranska teorija o podrijetlu Hrvata svakako jest zanimljiva, ali među hrvatskim povjesničarima premoćna je teorija da su Hrvati jedan od slavenskih naroda. Neosporno je da ime Hrvat nije slavenskog podrijetla, da je možda neki neslavenski sloj dao ime pokorenim Slavenima koji su ga asmilirali (slično kao germanski Franci Francuskoj), no sve su to teorije koje je teško dokazati. Vidio sam tvoje slike, ali ne mogu znati jesu li tvoje karte točne, odnosno slično kao što se piše za članke trebao bi staviti na temelju čega si te slike naparvio, sigurno nisi "iz glave" niti tako treba raditi. U svakom slučaju samo naprijed i molim odgovor na svoje pitanje (zapadne satrapije) :)) --Flopy (razgovor) 18:59, 10. rujna 2009. (CEST)

Mislio sam na njih. A što nmislite o tome da gotovo identično ime postoji i u brazilskoj Amazoniji. Šteta što su nestali, pa im se ne zna izgled. --Zeljko (razgovor) 21:03, 10. rujna 2009. (CEST)

Kategorije

U redu, ali za ubuduće ipak prvo napiši bar pet članaka, a tek onda otvaraj kategorije. A za Perziju, ponavljam, nemoj stavljati u tu kategoriju baš sve što ima ikakve veze s Perzijom, nego samo ono što je u značajnim vezama i ima neko veće značenje za Perziju. Da, vjerujem da će naučiti, jer zaista si se jako potrudio i trudiš se. Pratim i dalje:)) --Flopy (razgovor) 11:08, 13. rujna 2009. (CEST)

Nešto očito ne valja s tvojom internetskom vezom kada ti toliko treba da spremiš izmjene. S wikipedijom je ovaj put sve u redu, ja "spremam" za sekundu-dvije. --Flopy (razgovor) 11:26, 13. rujna 2009. (CEST)

Očito imaš ponekad problema s vezom. Da, u nas se oboje koristi, Nabukodonozor je prije svega u Bibliji. I zato je dobro da si napravio presumjeravanje za obje verzije. --Flopy (razgovor) 11:43, 13. rujna 2009. (CEST)

Aktualiziraj ovo [7] (već si davno napravio) ili daj da admini pobrišu:)) --Flopy (razgovor) 12:04, 13. rujna 2009. (CEST)

Onda u redu. Mislim da ipak trebao arhivirati svoju stranicu za razgovor jer već je prilično dugačka, ali kako hoćeš. --Flopy (razgovor) 13:57, 13. rujna 2009. (CEST)

U redu, može. Nemoj sad ništa "dirati" po svojoj stranici za razgovor dok to ne učinim. Par puta imat ćeš narančastu traku poruke, ali nemoj se javlkjati. :)) --Flopy (razgovor) 14:05, 13. rujna 2009. (CEST)

Malo masti Vidiš i Kurdi znaju čijeg smo porijekla Potpredsjednik Iračkog Kurdistana: Naši "rođaci" Hrvati obnovit će nam Irak --Zeljko (razgovor) 13:45, 13. rujna 2009. (CEST)

cijeli tekst --Zeljko (razgovor) 13:47, 13. rujna 2009. (CEST)

---

---

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!