Živa
živa | ||
---|---|---|
| ||
Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj |
živa Hg 80 | |
Kemijska skupina | prijelazni metali | |
Grupa, perioda, Blok | 12, 6, d | |
Izgled | srebrna tekućina | |
Gustoća1 | 13534 na 25°C[2] kg/m3 | |
Tvrdoća | nema ju pri sobnoj temperaturi | |
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
27.983 J mol–1 K–1 | |
Talište | -38,83[1] °C | |
Vrelište3 | 356,73[1] °C | |
Toplina taljenja | 2,29 kJ mol-1 | |
Toplina isparavanja | 59,11 kJ mol-1 | |
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
Atomska svojstva | ||
Atomska masa | 200,59(2) | |
Elektronska konfiguracija | [Xe] 4f145d106s2[1] |
Živa je kemijski element atomskog (rednog) broja 80 i atomske mase 200,59(2). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Hg.
Povijest
urediŽiva je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista). Ime je dobio od latinske riječi hydrargyrum što znači tekuće srebro. To je sjajni, srebrno bijeli metal. Prvi pisani dokaz o živi potječe od Aristotela, a prema ostacima nađenim u egipatskim grobnicama pretpostavlja se da su već Egipćani u 6. stoljeću pr. Kr. poznavali postupak dobivanja žive i njezinu sposobnost amalgiranja. Od prvog stoljeća živa se počela upotrebljavati u medicinske svrhe, a Paracelsus je uveo liječenje sifilisa živom. Pri sobnoj temperaturi je tekućina. Loše vodi toplinu i električnu struju. Stabilna je na zraku. Ne reagira s lužinama i većinom kiselina. Otapa se samo u oksidirajućim kiselinama. Tekuća živa otapa mnoge metale dajući amalgame. Ovisno o količini otopljenog metala, amalgami mogu biti tekući ili čvrsti. Živine pare su vrlo otrovne. Lako se resorbira čak i preko nepokrivenih dijelova kože. Imaju kronični kumulativni efekt. Organski spojevi žive, kao što je metil-živa, su također jaki otrovi.
U prirodi žive ima dvadesetak puta više nego kadmija. Može se pronaći samorodna dispergirana u obliku sitnih kapljica u kamenju i stijenama. Male količine žive nalaze se i u sastavu granita (0,25 ppm), bazalta (0,11 ppm), pijeska (0,03 ppm) i u sastavu mora (2×10−4 ppm). Ipak se najveće količine žive nalaze u spojevima. Nalazi se u obliku minerala cinabarit (HgS) i u obliku levingstonita. Klor-alkalne elektrolize su najveći potrošač žive. Upotrebljava se kao katoda kod elektrolize, zbog velikog prenapona vodika na njoj i stvaranja amalgama s produktom. Sa živom se pune toplomjeri, tlakomjeri, baterije ili se izrađuju svjetiljke koje isijavaju svjetlost bogatu ultraljubičastim zrakama. Cijena redestilirane metalne žive čistoće 99,998% iznosi 54,90 € za 450 g.
U većini spojeva je jednovalentna ili dvovalentna te posjeduje najveću napetost površine što uvjetuje da će se, ako je to moguće, elementarna živa nalaziti u obliku pravilnih kuglica.
Živini spojevi
uredi- Živini(I) halogenidi su Hg2Br2, Hg2F2, Hg2I2 i Hg2Cl2. Svi halogenidi osim Hg2F2 netopljivi su u vodi. Živin(I)-klorid poznat je pod imenom kalomel i koristi se u medicini kao purgativ te kao insekticid. Dobiva se precipitacijom iz otopine klorida kao bijeli kristal.
- Živini(II) halogenidi su HgBr2, HgF2, HgI2 i HgCl2. Živin(II)-jodid otapanjem u višku jodidnih iona daje stabilan tetreajodmerkurat(II)-ion HgI2-4 koji se kao zalužena otopina naziva Nesslerov reagens i upotrebljava se za dokazivanje i određivanje amonijaka.
- Živin(II) oksid (HgO) dobiva se kao narančastožut prah dodatkom NaOH otopini s Hg2+ ionima. Zagrijavanjem se raspada na elementarne sastojke.
- Živin(II) sulfid (HgS) javlja se u dvije modifikacije, crvenoj koja se u prirodi nalazi kao crveni mineral cinabarit i crnoj.
- Živin(II) sulfat (HgSO4) sa sulfatima alkalijskih metala stvara dvosoli.
- Živin(II) fulminat (Hg(OCN)2) široko je upotrebljivani detonator za eksplozive.
- Živin(II) klorid, korozivna je bijela, kristalna i sublimirajuća, vrlo otrovna tvar, koja se ranije često rabila kao baktericid i fungicid.[3]
- Millonova baza (Hg2N)OH kao reagens se upotrebljava za dokazivanje bjelančevina.
Kemijska klasifikacija
uredi- kovina
Fizički oblik
uredi- srebrnobijela teška tekućina
Fizičko kemijska klasifikacija
uredi- slaba topivost u vodi
- gustoća para 6,9
- potpuno isparava na sobnoj temperaturi
Opasnosti
uredi- sistemski otrov - dišni organi, koža, bubrezi i središnji živčani sustav
- znaci trovanja - kašalj, bol u grudima, teškoće u disanju, drhtanje mišića, nesanica, glavobolja
- akutna izloženost - jaka razdražljivost i delirij s halucinacijama
- latentna faza - znakovi trovanja se ne javljaju odmah
- ima sposobnost prolaziti kroz neoštećenu kožu
Oznake
uredi- T, N
Dijamant opasnosti
uredi- 3 (za zdravlje)
- 0 (zapaljivost)
- 0 (reaktivnost)
Primjena
uredi- u kemijskoj i farmaceutskoj industriji
- za izradu mjernih instrumenata
- u elektroindustriji
- nekada korištena za pozlaćivanje i posrebrivanje metala te pokositrenje ogledala
Zaštita
uredi- posebne prostorije u kojima se radi sa živom
- sakupiti je bakrenom licnom
Izvori
uredi- ↑ a b c Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1
- ↑ http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll/gestis_de/008490.xml?f=templates$fn=default.htm$3.0
- ↑ www.enciklopedija.hr, HE natuknica živa, pristupljeno 15. veljače 2016.
- periodni.com.hr :: Živa,
uz dozvolu autora teksta
H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Cn | Nh | Fl | Mc | Lv | Ts | Og |
Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |