Otvori glavni izbornik

Bregenz

Glavni grad austrijske savezne države Voralberg

Bregenz je grad na krajnjem zapadu Austrije od 31,850 stanovnika.[1]

Bregenz
Panorama grada sa žičare
Panorama grada sa žičare
Koordinate: 47°30′N 9°45′E / 47.5°N 9.75°E / 47.5; 9.75Koordinate: 47°30′N 9°45′E / 47.5°N 9.75°E / 47.5; 9.75
Država Flag of Austria.svg Austrija
Savezna država Vorarlberg
Kotar (Bezirk) Bregenz
Vlast
 - gradonačelnik Markus Stellmacher
Površina
 - Urbano područje 34.329 km²[1]
Visina 427 m
Stanovništvo (2014.)
 - Urbano područje 31,850[1]
 - Urbana gustoća 927.8 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 6900
Pozivni broj 05574
Službena stranica www.bregenz
Zemljovid
Bregenz na karti Austrija
Bregenz
Bregenz

On je i administrativni centar Savezne države Vorarlberg i istoimenog Kotara Bregenz, iako nije najveći grad, već je to 10 km udaljeni Feldkirch s kojim je povezan u konurbaciju.

Zemljopisne karakteristikeUredi

Bregenz leži na istočnoj obali Bodenskog jezera, na obrocima planine Pfänder visoke 1,063 metara do čijeg vrha vozi žičara.

On je pogranični grad jer je nedaleko Njemačka i Švicarska. Grad se rasprostire do rijeke Bregenzer Ach koja formira njegovu južnu granicu prema naseljima Hard i Lauterach.

PovijestUredi

Taj dio Bodenskog jezera bio je naseljen ljudima još od prapovijesti. Prvo naselje na tom prostori imali su Kelti, kad su Rimljani zauzeli taj kraj osnovali su na tom mjestu kastrum - Brigantium.[2]

Nakon raspada Rimskog Carstva, tijekom 6. stoljeća, naseljavaju germanski plemeni Alemani. Srednjovjekovni Bregenz isprva je bio feud grofova od Bregenza, a status grada dobio je 1200. godine.[2]

Od 1206. postao je ženidbom leno Grofova od Monforta (njem. Grafen von Montfort), koji su zbog dugova prodali 1451. jedan dio Bregenza - Habsburgzima, a 1523. preostali dio. Habsburgzi su nakon 1726. transformirali Bregenz u jednu od okosnica svoga carstva.[2]

Nakon Prvog svjetskog rata, stanovnici Vorarlberga su tražili neovisnost od Austrije, i savezna država postaje neovisna teritorija, s Bregenzom kao glavnim gradom. U Bregenzu i Vorarlbergu je 1919. godine organiziran referendum o ujedinjenju s Švicarskom, ali unatoč tome što je većina stanovništva bila za ujedinjenje, do njega nije došlo jer Savezno vijeće Švicarske nije priznalo referendum.

ZnamenitostiUredi

 
Centralni trg

Bregenz još uvijek ima ostatke svojih srednjovjekovnih bedema iz 13.stoljeća i toranj sa kapelom sv. Martina podignut između 1362. - 66.[2]

Pored toga znamenitost grada je i županjska crkva, podignuta još 1097. ali kasnije rekonstruirana u gotičkom stilu , a nakon tog temeljno 1738. Uz to tu je i gotička Molitvena kapela (rekonstruirana između 1696. - 98. i stara gradska vijećnica iz 1511.[2]

Bregenz ima državni muzej.sa kolekcijom artefakata iz keltsko - rimskog doba.

Bregenz je danas poznat po svom ljetnom festivalu klasična glazbe koji se odvija na pozornici u jezeru, dimenzija 110 x 300 metara, sa gledalištem na obali kapaciteta za 6.300 posjetitelja.[2]

PrivredaUredi

Bregenz ima nešto tekstilne industrije, pored toga u gradu se proizvode električni aparati, kemikalije i strojevi.[2]

Bregenz je uz to trgovački centar svoje okolice i sjedište brojnih banaka i osiguravajućih kompanija.[2] Pored grada ima dosta hidroelektrana sa administrativnim centom u Bregenzu.[2]

Bregenz je i poznata turistička destinacija i to ljeti i zimi.[2]

Gradovi prijateljiUredi

GalerijaUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Austria: Vorarlberg (engleski). City population pristupljeno 15. 01. 2016.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 2,9 Bregenz (engleski). Encyclopædia Britannica pristupljeno 16. 01. 2016

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Bregenz