Dobrodošlica uredi

Wikipedijin
uvodni tečaj
Tečaj

Naslovna stranica
Uređivanje članaka
Oblikovanje članaka
Wikipoveznice
Sestrinski projekti
Slike
Tablice
Stranice za razgovor
Ne zaboravite
Prijavljivanje
Imenski prostori
Zaključak

Dodatno

Pomoć:Sadržaj

Byzantine Dovahkiin, dobro došli na Wikipediju na hrvatskome jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskome standardnom jeziku.


Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

  • Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta,
  • izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom, te
  • slikeobvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika.

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite sljedeće:


Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić   ili   na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:Byzantine Dovahkiin") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).


Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dvojno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.


If you don't speak Croatian: This is a welcome message sent to new users of hr.wikipedia.

Još jednom, dobro došli! SpeedyGonsales 19:26, 29. ožujka 2018. (CEST)Odgovor

Uvodni tečaj uredi

 Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima! Pročitajte Wikipedija:Uvodni tečaj. Kratak je i informativan, vrlo brzo ga se pročita. Kubura (razgovor) 05:57, 30. ožujka 2018. (CEST)Odgovor

Prepisivanje uredi

  Zahvalni smo na vašemu doprinosu Wikipediji, no molimo vas da ubuduće ne preuzimate sadržaj s interneta zaštićen autorskim pravima (copyrightom). Ako imate dopuštenje za preuzimanje sadržaja, ljubazno vas molimo da ga uvrstite među postojeće dopusnice prije nego počnete postavljati preuzeti sadržaj.

Sav zaštićeni sadržaj koji se postavi bez prethodno objavljene dozvole, bit će obrisan bez dodatnog objašnjenja. Suradnik koji i nakon upozorenja nastavi postavljati zaštićene radove može biti blokiran. Hvala na razumijevanju.--Tulkas Astaldo (razgovor) 11:31, 17. lipnja 2018. (CEST)Odgovor

Ignoriranje izvora? uredi

Dokle god je Samuilo makedonski car, dotle je i opsada Zadra - makedonska. Zanimljivo je kako su ti promakli ti izvori koji su navedeni u članku.--MaGaporuči mi 08:53, 15. srpnja 2018. (CEST)Odgovor


MaGa

Zbilja se pozivajući na izvore stavljas poveznicu na Hrvatsku enciklopediju? Što ćemo jednu enciklopediju referirati na drugu?

Nekoliko koji čak postoje na našoj wikipediji:

1. Ulf Brunnbauer, Drevna nacionalnost i vjekovna borba za državnost: historiografski mitovi u Republici Makedoniji (BJRM), u zborniku: Historijski mitovi na Balkanu : zbornik radova, Institut za istoriju, Sarajevo, 2003., ISBN 9958-9642-1-X, „Postojeća nauka smatra Samuilovu državu bugarskom, što je pretpostavka koja ima oslonca u primarnih izvorima: bizantijski autori zovu je 'Bugarska' a njen živalj 'Bugari'. Samuil je sebe smatrao vladarom 'Bugara', a ne 'Makedonaca'. Bizantijski car Vasilije II, koji je zadao strašan poraz Samuilovim snagama 1014. godine, zaslužio je epitaf 'bugarski koljač'.”

2. Steven Runciman, A history of the First Bulgarian Empire, Knjiga 3. The Two Eagles, Poglavlje III: The end of an empire, G. Bell and Sons, London, 1930. „In the west of Bulgaria, at the time of the Russian invasions, there lived a count or provincial governor called Nicholas. By his wife Rhipsimé he had four sons, whom he named David, Moses, Aaron, and Samuel; to the world they were collectively known as the Comitopuli, the Count’s children. Of what province Nicholas was governor we do not know, nor when he died. By the time of the abdication of Tsar Boris, his sons had succeeded to his influence; and to them the Western Bulgarians looked to preserve their independence.”


Nadalje, cijeli niz historiografskih radova koji se referiraju na Samuila kao bugarskog cara:

1. Georgije Ostrogorski, Povijest Bizanta 324 - 1453, najvažniji bizantolog ovih prostora, dan danas je još uvijek jedan od najcitiranijih bizantologa ovog prostora

2. John Julius Norwich, A short History of Byzantium, jedan od najvećih bizantologa ikada

3. Ivo Goldstein i B. Grgin, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku - inače priručnik za studente povijest, oba profesora su istaknuti i izvan hrvatskih okvira za srednji vijek

Sve veće europske i svjetske enciklopedije navode Samuila kao BUGARSKOG cara: - "There has been no Macedonian state since the days of the Ancient Macedon that was finally abolished in 148 BC and 1945, when Communist Yugoslavia established its constituent republic with such name. It is unlikely that the contemporary Republic of Macedonia founded in 1991, may establish credible historical link to the medieval Samuel's state. According to Encyclopedia Britannica, Columbia Encyclopedia, Collier's Encyclopedia, the Great Russian Encyclopedia, Oxford Dictionary of Byzantium and the Cambridge Medieval History, Samuel was Tsar of Bulgaria."


Znači s jedne strane imaš cijeli niz akademskih članaka, akademskih knjiga, knjige velike svjetske težine kao što su "Oxford Dictionary of Byzantium" i "Cambridge Medieval History", ali ti se odlučuješ ignorirati to sve radi jedne riječi u natuknici na nepouzdanoj hrvatskoj enciklopediji?

Da li taj naziv postoji ponegdje u našoj historiografiji (starijoj historiografiji)? - Postoji. Iz tog razloga sam ostavio u uvodu podatak da se carstvo još nazivalo i "Makedonsko Carstvo". Sve knjige na engleskom jeziku, relevantna historiografija, referira to carstvo kao "Prvo bugarsko carstvo", ili "First Bulgarian Empire"... Mislim čak ne trebamo ići niti u ovu cijelu raspravu, dovoljno je pogledati stranice wikipedije ostalih država, pogotovo englesku, čak se i tamo Samuila naziva bugarskim carem.


Sto opaska "Dokle je Samuilo makedonski car, opsada Zadra je makedonska" - ne stoji! Samuilo je bugarski car. Ova cijela rasprava je po meni apsolutno nepotrebna, ako je jedna enciklopedija napravila pogresku, a cijeli silina literature svjetskih povjesnicara govori suprotno, zar cemo se pozivati na tu jednu?

Ponavljam, naziv postoji, ostalo mi je u sjecanju da sam se tijekom studija povijest susreo s njim, ali tek u magli, glavni naziv SVUGDJE je bugarski car. Makedoniji nije mjesto u srednjem vijeku, svatko koga imalo zanima bugarsko-makedonsko pitanje zna kakvi su odnosi izmedu te dvije zemlje i prepucavanja u historiografiji te dvije zemlje, ali mislim da u ovom slucaju uopce ne treba raspravljati.

Stoga prepravljam verziju natrag na svoju, uz izmjenu: naslov ću ostaviti samo "Opsada Zadra", kao neutralan naziv, al tekst cu ostaviti kakav je bio, jer mislim da sam dokazao da je pojam bugarski puno točniji.

Nema potrebe zbunjivati ljude koji žele pročitati na wikipediji nešto o opsadi Zadra. Na kraju krajeva svatko od njih ako odluci otvoriti englesku wikipediju ili ijednu knjigu, naći će na pojam "Bugarsko Carstvo" i "bugarski car". Byzantine Dovahkiin (razgovor) 14:53, 15. srpnja 2018. (CEST)Odgovor

  • Pošto nisam ni ja, znači da gledam neutralno. Naši izvori kažu makdedonski ,a strani izvori bugarski, zato što osporavaju njihovo postojanje. Tako i hrvatski jezik ne priznaju i zovu ga srpskohrvatskim. U prvom slučaju izvor je je u antimakedonskoj politici i propagandi od strane Bugara i Grka, a u drugoj, ovoj našoj hrvatskoj, od strane i te kako aktivnih jugonostalgičara koji žale za Jugoslavijom. A ti tvoji čitaoci neka otvore članak o hrvatskom jeziku, na enwikipediji pa neka nauče da ne govore hrvatskim jezikom nego srposkohrvatskim.

E pa negdje treba stat na balun, a ne svakom samo robovski klimat glavom. Lip pozdrav. Dobio si žuti karton --Zeljko (razgovor) 19:31, 17. srpnja 2018. (CEST)Odgovor

  • Goldstein ti je dobar izvor. Kako ono kaže 100.000 pobijenih u Jasenovcu. Ali ne smije se otkapat, valjda da ne ispliva istina na površinu, i vidi koliko ima žrtava, i ko su one uopče. Nije mi ni jasno ni di bi stalo na tako malom prostoru 100.000 pobijenih. Sve se radi da se istina zakopa. Istina nije zdrava.--Zeljko (razgovor) 19:49, 17. srpnja 2018. (CEST)Odgovor
Zeljko Nitko ovdje ne priča o Goldsteinu i 20.st. Možete pričati o njemu sto želite, ali njegov doktorat je bio na temu Bizanta i srednjeg vijeka, o njegovoj ekspediciji u 20.st. nije mjesto ovdje, iako kad ste već spomenuli koliko znam govori o brojki od 70 000, ali tako nebitno u raspravi o opsadi Zadra u 10. stoljeću. Čak i da odbacite njega, ostaju mnogi drugi. Ja i dalje čekam da mi ukažete na hrvatske suvremene povjesničare koji se bave srednjim vijekom koji nazivaju tu državu makedonskom. Ukoliko nemate koga za navesti, onda ste zloupotrijebili ovlasti i dali mi žuti karton uz opasku "hrvatski izvori nista ne znače", a da niti sami ne možete navesti te hrvatske izvore. Pritom ne govorim o web stranicama di svatko može pisat što želi, već o znanstvenim radovima? Byzantine Dovahkiin (razgovor) 19:57, 17. srpnja 2018. (CEST)Odgovor
E pa mi se pokrivamo web stranicama, a jedna od njih je i http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26386 Hrvatska enciklopedija, gdje se govori o makedonskoj opsadi. Do knjiga je malo teže doći. Neće ići ljudi kupovat knjigu da nešto provjere, nego će potražit link, i naći ono što ih zanima, tako danas radi cijdeli svijet. --Zeljko (razgovor) 20:14, 17. srpnja 2018. (CEST)Odgovor
Zeljko Mislim da nema smisla raspravljati uopće, ne znate povijest i odbojate priznati, hvatate se za jednu natuknicu. S jedne strane tisuće akademskih knjiga, s druge jedna natuknica na stranici koja čak nema reference. Da, neće ljudi ici kupovati knjige, nego ce pogledat internet, ali će tu internetsku stranicu uređivati ljudi koji čitaju te knjige i koje zanima. Kako meni ne pada na pamet ici sada uređivati wikipedija članak o anatomiji, jer ju ne znam, tako ne znam od kud vama ideja da uređujete članak o povijesti, kad očito ne znate o tome ništa ili barem ne dovoljno. Pa čak i tada, čista logika i sposobnost kritičnog razmišljanja bi vam trebala pokazat da ako je nešto jedno, ili u manjini, a ogromna većina tvrdi suprotno, onda je većina u pravu očito. Očito ne znate hrvatsku povijest, ako i čitate nešto čitate s interneta, a ne iz knjiga, očito ne znate povijest Makedonije niti Bugarske, al kako to obično biva u ovoj "lijepoj našoj" povijest je postala kafanska znanost, o kojoj nitko gotovo da ništa ne zna, ali svatko ima što reći. Wikipedija bi kao enciklopedija trebala odražavati vladajuće mišljenje. Carstvo nije titula koji si svatko uzme kako želi, točno se zna datum i godina kada je bugarski vladar pred zidinama Konstantinopola/Carigrada dobio titulu cara. Bugarski, ne Makedonski. Nije problem ne znati,nego odbijati znati. Dovoljno ste svoje objektivnosti pokazali h izjavi "povjesničari nameću svoju istinu koja im dolazi od gore". Vjerujte u svoje teorije zavjere. Zanimalo bi me kako bi reagirali da u vašem zanatu dode netko i počne vam govoriti sto je točno sto ne, sto krivo radite, a što ne, a bavite se time cijeli život. Toliko, neobjektivno, neobrazovano, neutemeljeno micanje izmjema zasnovanih na znanosti i nametanje vlastitih pseudo tumačenja. Nema smisla uopće pisat dalje jer odbijate priznat da ste u krivu. Administrator Wikipedije koji ima mogućnost prepraviti bilo sta i davat kartone, a na citanje knjiga kaže da je nepotrebno jer mogu ugooglat i naći na internetu. Da nije tužno bilo bi smiješno. Byzantine Dovahkiin (razgovor) 20:31, 17. srpnja 2018. (CEST)Odgovor

Zeljko Tako je gospodine, hrvatska literatura kaže makedonska. Samo ne znam koja od onih koje sam ja naveo, preko Goldsteina, Budaka, Grgina itd., kaže makedonska. Sve je dio velikog organiziranog jugonostalgicarskog pokreta, da. Mi povjesničari dobivamo naređenja od gore što moramo pisati. Čovjek koji očito nije povjesničar ima moć maknuti izmjene sa članka o povijesti, i samo tako diskreditirati sve autore. Ne, hrvatska historiografija se ne referira na tu državu kao na makedonsku, pozivam vas da mi navedete stručnu literaturu hrvatskih autora koja naziva tu državu makedonskom. Lako je neopravdano dijeliti žute kartone i tako samo odbaciti argumentaciju - dajte mi vašu argumentaciju za tvrdnju? Potpuno krivo tumačenje mojih opseznih poruka, ja nisam argumentirao svoje tvrdnje s engleskom wikipedijom, nego s literaturom, od koje literature neku koristi i engleska wikipedija. Ali očito vam je stalo do nametanja vlastitih političkih uvjerenja i uzimate si za pravo ispravljati hrvatske i svjetske povjesničare kako želite. Svatko tko zna povijest nasmijat ce vam se na "Makedonska opsada Zadra", al neka, imate moc dati karton pa možete raditi što želite. Byzantine Dovahkiin (razgovor) 19:45, 17. srpnja 2018. (CEST)Odgovor

  • Cijelo mi vrijeme isto govorimo. Problem je što se ne priznaje njihovo ime, uz te stručnjake ni ti. kako god da su se onda zvali, sagudati, rinhini, smoljani i ostali, za bugare i ostatak svijeta na čelu sa goldštajnom oni su bugari. Ali oni bugari nisu, za mene i svakog razumnog oni su preci Makedonaca. Vjerovatno je u toj opsadi bilo uz pretke današnjih makedonaca i pravih bugara. To je jedini problem, brisanje imena jedne nacije iz povijesti. --Zeljko (razgovor) 20:36, 17. srpnja 2018. (CEST)Odgovor

Zeljko Gdje li sam ja izbrisao makedonsko ime? Jeste uopće pročitali moju prepravljenu verziju. Lijepo stoji na početku naziv i bugarskog carstva, i zapadnobugarsko i makedonsko carstvo. Sastrane u sukobljenim stranama piše samuilovo carstvo. Naslov je neutralan opsada Zadra. Zašto, ako vam je do toga, onda nije samo termin Bugari zamijenjen s "Samuilova vojska"? Bi li to bio konsenzus? Jer ova vaša verzija je pak brisanje bugarske povijesti. Nije uopće upitno da su stanovnici tog prostora preci Makedonaca današnjih, ali oni u tom trenutku nemaju državu. Ista stvar s nama, Hrvati se tu nalaze od xy godine, nismo imali svoju državu od početka, hoćemo li onda mijennati pojam austrijsko carstvo ili austro-ugarska monarhija u hrvatsko caratvo i hrvatska monarhija jer taj naziv negira da postoje i hrvati u njoj? Byzantine Dovahkiin (razgovor) 20:47, 17. srpnja 2018. (CEST)Odgovor

Arhiviranje i razgovori uredi

  Poštovani suradniče Byzantine Dovahkiin, sadržaj na stranicama za razgovor se ne briše, nego arhivira kad stranica postane prevelika za održavanje (ova Vaša to još nije). Pročitajte ovdje kako održavati dvosmjerni razgovor (čitljivim) ili suradnika, kojemu na ovoj stranici odgovarate, spomenite uz pomoć ovoga predloška. Srdačan pozdrav, Maestro Ivanković 18:28, 15. srpnja 2018. (CEST)Odgovor

Hrvatski izvori ti očito ništa ne znače uredi

Žuti karton


--Zeljko (razgovor) 18:34, 17. srpnja 2018. (CEST)Odgovor

Opsada Zadra (998.) uredi

Suradnička stranica uredi

Srdačan pozdrav, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 18:41, 4. kolovoza 2020. (CEST)Odgovor

Slika uredi

 Zajednica wikipedije je zahvalna na vašem doprinosu wikipediji. Uvijek se cijeni doprinos novim slikama, međutim, izgleda da jedna ili više vaših nedavno postavljenih slika nije u skladu s općim uvjetima. Wikipedija vrlo ozbiljno shvaća politiku za neslobodne slike. Postoje li kakve nejasnoće, svoje pitanje možete postaviti ovdje. Hvala na razumijevanju.--Tulkas Astaldo (razgovor) 09:22, 10. rujna 2020. (CEST)Odgovor

Moraš smanjiti ovu sliku tako da nijedna od dimenzija ne bude veća od 300px. Zaboravio si ispuniti infookvir, a to se mora. Ispunio sam ga umjesto tebe, a ondje gdje nisam znao točno podatke stavio sam pretpostavljeni opis s upitnikom.[1] Ubuduće ti to moraš napraviti kod slika koje postaviš. Na tebi je također postaviti smanjenu inačicu slike u roku od dva tjedna, a ne napraviš li, brišemo ju. Kubura (razgovor) 02:46, 14. rujna 2020. (CEST)Odgovor

Kubura Hvala na pomoći, nisam mogao pronaći koje su dimenzije za logo pa sam samo smanjio prvotnu verziju (očito nedovoljno). Ispravljeno je i ponovno učitano (niti jedna dimenzije ne prelazi 300px sada).--Byzantine Dovahkiin (razgovor) 11:12, 14. rujna 2020. (CEST)Odgovor

We sent you an e-mail uredi

Hello Byzantine Dovahkiin,

Really sorry for the inconvenience. This is a gentle note to request that you check your email. We sent you a message titled "The Community Insights survey is coming!". If you have questions, email surveys@wikimedia.org.

You can see my explanation here.

MediaWiki message delivery (razgovor) 20:51, 25. rujna 2020. (CEST)Odgovor

Izvori uredi

... se ne navode u sažetku uređivanja nego u članku. Lijepo pozdravljam--Tulkas Astaldo (razgovor) 12:51, 20. listopada 2023. (CEST)Odgovor