Otvori glavni izbornik

Hrvatski šahovski savez je zajednica šahovskih udruga i upravljačko šahovsko tijelo u Hrvatskoj. Utemeljen je 12. svibnja 1912. godine. Član je Svjetske šahovske federacije (FIDE) i Europske šahovske unije - European Chess Union (ECU) od 21. lipnja 1992. godine.[1] Okuplja više od 200 hrvatskih šahovskih klubova. Organizira pojedinačna i ekipna natjecanja na državnoj razini. Hrvatska pripada europskoj zoni 1.2b. Predsjednik zone je Alojzije Janković (ažurirano 22. listopada 2019.).[2][3]

Hrvatski šahovski savez
Osnovan 12. svibnja 1912.
Sjedište Trg Krešimira Ćosića 11, Zagreb
Predsjednik upražnjeno
Tajnik Alojzije Janković

Međunarodni naziv za savez je Croatian Chess Federation.

Članovi saveza su šahovski klubovi, županijski šahovski savezi i organizacije koje se bave šahovskim djelatnostima. U 2019. godini članovi saveza su ukupno 219 klubova, 20 županijskih saveza (županija Dubrovačko-neretvanska ima samo dva kluba pa nema formiran savez) te tri organizacije: Hrvatska udruga šahovskih sudaca, Udruga šahovskih problemista, Hrvatska udruga problemskih šahista. [4]

Već 1993. godine Siniša Režek pokreće web stranicu Hrvatskog šahovskog saveza, te FIDE uvrštava link na web stranicu u svoj redovni Almanah. Od 1998. urednik je sam Savez i nova web adresa . Nova adresa https://hrvatski-sahovski-savez.hr/ je u upotrebi od 2017. godine.

Hrvatska udruga dopisnih šahista (HUDŠ), zasnovana je 25. siječnja 1975. te osnovana pristupom desetog člana 23. siječnja 1990. HUDŠ se 6. kolovoza 1991. odvaja od Jugoslavenskog savjeta za dopisni šah, 23. rujna 1992. postaje punopravnom članicom Međunarodne federacije za dopisni šah - International Correspondence Chess Federation (ICCF) te se 4. studenog 1996. učlanjuje u Hrvatski šahovski savez. HUDŠ djeluje kao samostalna udruga na zemaljskoj razini te kao punopravna članica ICCF-a na svjetskoj razini.[5]

Pod HŠS-om djeluju dvije udruge problemskog šaha: Hrvatska udruga problemskih šahista i Udruga šahovskih problemista. Član je Svjetske federacije šahovske kompozicije - World Federation for Chess Composition (WFCC).

Šahovska olimpijadaUredi

do 2015.

Ekipne medaljeUredi

italic - označava šahiste koji su medalje osvajali za Jugoslaviju

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Braslav Rabar,
Petar Trifunović
1 0 2 3
2 Andrija Fuderer 0 1 2 3
3 Dragoljub Minić,
Mijo Udovčić
0 1 0 1
4 Mario Bertok,
Mato Damjanović,
Bojan Kurajica,
Josip Rukavina
0 0 1 1

Pojedinačne medaljeUredi

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Petar Trifunović 1950.III 1935.IV, 1937.II 3
2 Braslav Rabar 1950.IV* 1952.II 2
3 Ognjen Cvitan 1992.2R 1
4 Andrija Fuderer+ 1954.1R 1958.2R 2
5 Robert Zelčić 2006.IV 1
5 Mato Damjanović 1960.1R 1
7 Zdenko Kožul 1990.III 1
7 Vlatko Kovačević 1990.IV 1
7 Vlasta Maček 1974.1R 1

+1952. imao je rezultat od 70% što bi bilo dovoljno za srebro.

MuškarciUredi

Najveći uspjeh je 7. mjesto 1992. godine na 30. olimpijadi.[6]

Igrajući za reprezentaciju Jugoslavije hrvatski šahisti sudjelovali su u osvajanju zlata 1950., srebra 1958., 1962. i 1964. te bronce 1952., 1954., 1960., 1972. i 1980. Nije ih bilo u sastavu reprezentacije 1926., 1956., 1968., 1974. (srebro) i 1970. (bronca).

ŽeneUredi

Najbolji rezultat je 19.mjesto 1994. na 16. olimpijadi.[7]

Hrvatske šahistice nisu direktno sudjelovale u uspjesima Jugoslavenske reprezentacije (srebro 1963. i bronca 1988.). Vlasta Maček bila je izbornica reprezentacije 1988.

Svjetsko prvenstvoUredi

do 2015.

PojedinačnoUredi

Paula Wolf-Kalmar bila je 2. na turnirima 1930. i 1931. te 3. na turniru 1927.

Turnir kandidataUredi

Najbolji rezultat ostvario je 2004. Zdenko Kožul plasirajući se među 16 najboljih. To izdanje kao i izdanje dvije godine ranije bilo je sa 128 sudionika najveće izdanje turnira kandidata po broju sudionika u povijesti.

EkipnoUredi

Pojedinačne medaljeUredi

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Goran Dizdar 1997.1R 1

MuškarciUredi

Najbolji rezultat je 6. mjesto 1997.

Hrvatski šahisti nisu sudjelovali u osvajanju jedine medalje Jugoslavenske reprezentacije; srebra 1989.

ŽeneUredi

Još se niti jednom nisu kvalificirale.

Svjetski kupUredi

Chess World Cup

Najbolji rezultat je 2. kolo Zdenka Kožula 2007.

Europsko prvenstvoUredi

do 2016.

PojedinačnoUredi

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Ivan Šarić 2018. 0 0 1
1 Zdenko Kožul 2006. 0 0 1

Paula Wolf-Kalmar osvojila je 5. mjesto 1924. na neslužbenom prvenstvu.

EkipnoUredi

Ekipne medaljeUredi

italic - označava šahiste koji su medalje osvajali za Jugoslaviju

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Dragoljub Minić,
Petar Trifunović
0 3 0 3
2 Krunoslav Hulak 0 2 1 3
3 Mario Bertok,
Vlatko Kovačević,
Mijo Udovčić
0 2 0 2
4 Ivan Buljovčić,
Mišo Cebalo,
Ognjen Cvitan,
Mato Damjanović,
Andrija Fuderer,
Bojan Kurajica,
Bogdan Lalić,
Dražen Marović,
Braslav Rabar
0 1 0 1
5 Srđan Marangunić 0 0 1 1

Pojedinačne medaljeUredi

Legenda

- rimski broj pored godine označava redni broj ploče na kojoj je šahist igrao
- 1(2)R označava prvu, odnosno drugu rezervu
- * označava najuspješnijeg igrača prvenstva

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Mladen Palac 1997.III, 2005.II 1999.II 3
2 Krunoslav Hulak 1989.II* 1
2 Petar Trifunović 1957.IV 1
2 Braslav Rabar 1957.X 1
5 Dragoljub Minić 1970.V 1
5 Rajna Šargač 2007.IV 1
7 Vlatko Kovačević 1983.IV 1
7 Bojan Kurajica 1970.VII 1
7 Goran Dizdar 1992.2R 1

MuškarciUredi

Najveći uspjeh je 7. mjesto 1992. i 1997. godine.[8]

Hrvatski šahisti igrajući za reprezentaciju Jugoslavije sudjelovali su u osvajanju srebra 1957., 1961., 1965., 1983., 1989. te bronce 1973. i 1977.

ŽeneUredi

9. mjesto 2007. je najbolji plasman u povijesti hrvatskog ženskog šaha.[9]

Pregled reprezentativnih nastupaUredi

x - nisu se kvalificirali
nisu nastupili
S #. - sekcija i plasman u istoj
F #. - finalna faza i plasman u istoj

Natjecanje na Olimpijadi dopisnog šaha sastoji se od dvije faze: preliminarne i finalne. Preliminarna faza sastoji se od natjecanja u sekcijama; nekoliko najboljih iz svake sekcije napreduje u finalnu fazu.

najbolji plasman najlošiji plasman

Napomena: Za Olimpijade dopisnog šaha navedena je samo godina početka natjecanja; trajanje natjecanja je vremenski neodređeno i ono može trajati i više od 5 godina tako da se Olimpijade mogu međusobno vremenski preklapati. Također, redni brojevi izdanja natjecanja su izmješani - preuzeto sa [10].

Godina Šahovska olimpijada Svjetsko ekipno prvenstvo Europsko ekipno prvenstvo Olimpijada dopisnog šaha
# muškarci # žene # muškarci # žene # muškarci # žene # muškarci # žene
1/8 0/5
2018. 43. 28.
2017. 11. 6. 21. 12.
2016. 42. 18. 27. 34.
2015. 10. x 5. x 20. 23. 11. 10. n/a
2014. 41. 24. 26. 33.
2013. 9. x 4. x 19. 17. 10. 30.
2012. 40. 27. 25. 45. 18. n/a
2011. 8. x 3. x 18. 21. 9. 16. 9. n/a
2010. 39. 32. 24. 22. 7. x 16. n/a
2009. 2. x 17. 26. 8. 19. 17. n/a
2008. 38. 27. 23. 20. 8. n/a
2007. 1. x 16. 26. 7. 9. 7. n/a
2006. 37. 25. 22. 30. 15. S 3.
2005. 6. x 15. 18. 6. 22.
2004. 36. 46. 21. 39. 13. n/a
2003. 14. 27. 5. 25. 6. n/a
2002. 35. 23. 20. 25. 14. n/a
2001. 5. x 13. 23. 4. 18.
2000. 34. 43. 19. 32.
1999. 12. 20. 3. 20.
1998. 33. 25. 18. 29. 12. n/a
1997. 4. 6. 11. 7. 2. 15. 5. n/a
1996. 32. 16. 17. 31.
1994. 31. 26. 16. 19.
1993. 3. x
1992. 30. 7. 15. 30. 10. 7. 1. 26. 11. n/a 4. n/a

Brzopotezni šahUredi

do 2015.

Svjetsko prvenstvoUredi

Europsko prvenstvoUredi

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Robert Zelčić 2006. 0 0 1
2 Mladen Palac 0 0 1 1

FIDE ljestvica - najbolji igračiUredi

ožu 2019.

FIDE Muškarci Žene
Standardni rejting 2703
Ivan Šarić
2360
Mirjana Medić
pozicija 33.
Vlado Kovačević
200.
Mirjana Medić
Rapid rejting 2663
Ivan Šarić

pozicija 87.
Ivan Šarić

Blitz rejting 2560
Ivan Šarić

pozicija

Live * Muškarci Žene
Standardni rejting 2705
Ivan Šarić
Rapid rejting

Blitz rejting

* Live rejting je rejting izračunat nakon svakog pojedinog turnira (kao npr. u tenisu), dok FIDE objavljuje rejting ljestvicu jednom mjesečno.

Dopisni šahUredi

do 2016.

Svjetsko prvenstvoUredi

Leonardo Ljubičić je svjetski prvak od 2013.- 2016.

Maja Zelčić bila je doprvak 2000.-2005.

ICCF Svjetski kupUredi

OlimpijadaUredi

Velemajstori međunarodnog dopisnog šahaUredi

Pavao Keglević, Davor Krivić, Leonardo Ljubičić, Maja Zelčić (LGM)

ICCF ljestvica - najbolji igračiUredi

sij 2019.
https://www.iccf.com/RatingList.aspx

Muškarci Žene
rejting 2650
Leonardo Ljubičić
2314
Maja Zelčić
pozicija 14.
Leonardo Ljubičić
2443. (24. *)
Maja Zelčić

* ICCF ima samo jednu, zajedničku, ljestvicu; na toj ljestvici je bila 24. žena po redu

Kako ne postoje podaci prije 1991. nepoznato je koji je rejting imao P. Keglević na vrhuncu karijere.

Problemski šahUredi

šahovski problemi još se nazivaju i šahovske kompozicije
natjecanja se odvijaju se u dvije osnovne kategorije: sastavljanje i rješavanje šahovskih problema

nepotpuni podaci

Svjetsko prvenstvoUredi

PojedinačnoUredi

Sastavljanje šahovskih problema
# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Nenad Petrović 1965., 1974. 0 0 2
2 Hrvoje Bartolović 1965. 0 0 1

Rješavanje šahovskih problema
# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Nenad Petrović 1947. 0 0 1
2 Marko Filipović 0 0 1 1

EkipnoUredi

Svjetsko ekipno prvenstvo u problemskom šahu 1947. osvojila je jugoslavenska reprezentacija u kojoj su bili isključivo zagrebački rješavači matnih zadaća (Marijan Dumić, Zvonimir Juginović, Ante Labura, Đorđe Lasković, Zlatko Modor, Branko Pavlović, Nenad Petrović, Braslav Rabar, Božidar Sakač, Zlatko Smrkić).

Europsko prvenstvoUredi

PojedinačnoUredi

Rješavanje šahovskih problema
# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Marko Filipović 0 0 1 1

EkipnoUredi

Svjetsko rješavačko natjecanjeUredi

International Solving Contest (ISC)

Velemajstori problemskog šahaUredi

Velemajstori šahovske kompozicije

Hrvoje Bartolović, Nenad Petrović

Velemajstori rješavanja šahovskih problema

Marko Filipović

WFCC ljestvica rješavača - najbolji igračiUredi

sij 2019.
https://www.wfcc.ch/competitions/solving/rat_011018/

Muškarci Žene
rejting 2642
Marko Filipović
*
pozicija 10.
Marko Filipović
*

* nitko sa rejtingom od barem 1900 niti u top 300

WFCC ima samo jednu, zajedničku, ljestvicu;

FIDE albumUredi

Šahist(ica) Bodovi # u svijetu
Nenad Petrović 115.95 22.
Hrvoje Bartolović 79.50 58.

Hrvatski poteziUredi

  • Opatijska varijanta - najbolja mogućnost obrane za crne u kraljevom gambitu
  • Trifunovićeva varijanta (autor: Petar Trifunović) - varijanta alekhinove obrane
  • Zagrebačka varijanta (autor: Mijo Udovčić) - varijanta kraljeve indijke

PublikacijeUredi

OstaloUredi

Aleksandar Witek je prvi hrvatski šahovski majstor (pojam "velemajstor" u to doba još nije postojao (oko 1880.-te)).

Mijo Udovčić je prvi hrvatski velemajstor - GM (1962.).

Mirjana Medić je prva hrvatska šahistica sa titulom ženskog velemajstora - WGM (1999.).[12]

Nenad Petrović je prvi hrvatski velemajstor šahovske kompozicije te ujedno i prvi hrvatski velemajstor problemskog šaha (1976.).

Pavao Keglević je prvi hrvatski velemajstor međunarodnog dopisnog šaha - GM (1978.).

Maja Zelčić je prva hrvatska šahistica sa titulom ženske velemajstorice međunarodnog dopisnog šaha - LGM (2005.).

Marko Filipović je prvi hrvatski velemajstor rješavanja šahovskih problema (2017.).[13]

Titulu velemajstora kao najmlađi osvojio je Ivan Šarić sa 18 godina, kao najstariji Davorin Komljenović i Juraj Nikolac sa 47 godina, odnosno Andrija Fuderer počasnu titulu sa 59 godina. Ante Brkić je 2007. prvi osvojio titulu velemajstora u tinejđerskim godinama.

Dražen Marović trenirao je Mohammeda Al-Modiahkia, prvog velemajstora iz arapske zemlje.

Prvi međunarodni šahovski turnir na Balkanu organizirao je Izidor Gross 1912. u Karlovcu.

Prvi šahovski problem u hrvatskom tisku objavljen je 1844. u karlovačkom časopisu Pilger.

Nenad Petrović je autor prvog Kodeksa za šahovsku kompoziciju (Piranski kongres 1958.) te je organizirao prvi svjetski kongres problemista 1958. godine u Piranu (Slovenija). Ti se kongresi od tada održavaju redovito svake godine u raznim državama.[14]

Nenad Petrović je pokrenuo i realizirao prvih 13 svezaka Albuma FIDE.

Zbog rokadnog problema Nenada Petrovića FIDE je mijenjala neka pravila šaha.

Braslav Rabar je za potrebe Šahovskog informatora 1966. stvorio nomenklaturu šahovskih otvaranja koja je i danas temelj šahovskog informacijskog sustava te ju je 1971. objavio u brošuri Klasifikacija šahovskih otvaranja. [Razvrstao je otvaranja u 3 skupine: D (koja počinju s 1. d4), E (1. e4) i R (razna; koja počinju drugim potezima: 1. c4; 1. f4; 1. Sf3 itd.) Nakon 1980. nomenklatura je proširena na 5 slova (A, B, C, D, E).[15]], a bio je i jedan od urednika Enciklopedije šahovskih otvaranja (ECO). Također je postavio i osnovna načela vrednovanja šahovskih rezultata, ali je FIDE prihvatila verziju mađarsko-američkog fizičara Arpada Eloa.

Petar Trifunović je 1948. u Kopenhagenu je odigrao simultanku naslijepo na 50 ploča.

U zagrebačkom HNK-u je 1941. u večernjoj predstavi bila izvedena partija živoga šaha prema partiji koju je 1915. odigrao Aleksandr Aljehin.

Nenad Petrović 1947. sastavio kompoziciju sa najvećim brojem različitih matova u jednom potezu (105); koristeći 18 figura. Kasnije je taj broj izjednačio Anthony Stewart Mackay Dickens, ali sa jedom figurom manje.[16][17]

Mat u 270 poteza Nenada Petrovića je najduža točna kompozicija za ortodoksni problem mata u najviše poteza.[18]

Na IX. šahovskoj olimpijadi (1950. u Dubrovniku) igralo se figurama koje je skicirao Andrija Maurović, a izradio drvotokar Vjekoslav Jakopović. Te su figure proglašene najboljima na svijetu zbog praktičnosti (optimalnog odnosa veličine figura i veličine polja te pogodnoga prstohvata). Robert Fischer je oba svoja meča protiv Spaskog (1972., 1992.) igrao s njima. Danas se izrađuju i u plastičnoj verziji.

Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića je najstariji brzopotezni šahovski turnir u Europi.[19]

Najstariji hrvatski trag o šahu nalazi se u imovinskom popisu Mihovila (u. 1385. u Zadru), trgovca suknom, gdje je naveden stolić sa šahovskom garniturom. U Splitu, pod vlašću Venecije, nadbiskup Andrija Corner 1535. zabranjuje svećenicima igrati šah. Šah se spominje kao "nepoštena igra" zajedno s kartama, kockama i pjesmama. Glagoljaši su tada nosili oružje, zalazili u gostionice, trgovali, "kockali" i sl. Takve zabrane "kocke" ponavljale su se više puta u raznim europskim zemljama; prva potječe još iz XI. stoljeća.
Iako se smatra da je dopisni šah nastao na Dalekom istoku prije novog doba - spominje se slonovska "pošta", najstarije povijesno svjedočanstvo iz sredine XVII. stoljeća govori o dopisnom šahu između Mletačkih i Dubrovačkih trgovaca pa se Hrvatska smatra jednom od kolijevki dopisnog šaha u svijetu.[20] (Engleski orijentalist Thomas Hyde u djelu O istočnjačkim igrama (De ludis orientalibus) 1694. piše o dopisnom šahiranju mletačkih i hrvatskih trgovaca 1650. (mercatores venetos et croatos).)
Barun Franjo Trenk prigodom napada na pruski tabor 1745. zauzeo je kraljev šator i kao ratni plijen osvojio šah od slonove kosti i stijeg pruskoga kralja Fridrika II. Velikog. Prema legendi koju je 1880. zapisao Vjekoslav Klaić, hrvatski kralj (969.–997.) Stjepan Držislav oslobodio se sužanjstva pobijedivši u tri partije mletačkog dužda Petra II. Orseola i za svoj znak uzeo šahovsku ploču.

Prva šahovska rubrika u Hrvatskoj počela je izlaziti 1875. godine u tjedniku „Hrvatska lipa“. Prvi šahovski turnir u Hrvatskoj odigran je u siječnju 1886. u Zagrebu; pobjednik je bio Đuro Pilar.[21] Nepotvrđeno, prvi šahovski klub osnovan je 1879. godine u Dubrovniku, a službeno prvi prema sačuvanoj dokumentaciji je Zagrebački šahovski klub osnovan u Zagrebu 11. ožujka 1886. godine. Utemeljio ga je akademik, rektor Sveučilišta u Zagrebu i jedan od najistaknutijih hrvatskih šahista, prof. dr. Đuro Pilar sa svojim suradnicima. To su bili Dragutin pl. Šram i dr. Slavko Wolf. Klub je bio registriran prema tadašnjim zakonskim propisima te je imao svoja „Pravila“ službeno potvrđena 22. ožujka 1886. godine. U siječnju iste godine odigran je prvi šahovski turnir u Zagrebu pod nazivom „Pokusni turnir“. Organizirao ga je Đuro Pilar prema iskustvu stečenom za vrijeme studija u Bruxellesu, gdje se družio s nekima od najpoznatijih onodobnih šahista. Turnir je imao 9 natjecatelja, a pobijedio je Dragutin Šram. Nakon utemeljenja drugih šahovskih klubova u Zagrebu, Karlovcu, Varaždinu, Sisku, Osijeku i Vukovaru njihovi su predstavnici 12. svibnja 1912. godine održali osnivačku skupštinu Hrvatskoga šahovskog saveza (HŠS), i to 12 godina prije ustrojavanja Svjetske šahovske federacije (FIDE, Fédération Internationale des Échecs).
U Hrvatskoj su svjetski kongresi problemista održani 1977. godine u Malinskoj na otoku Krku te 1972., 1997. i 2000. godine u Puli. U Hrvatskoj su održana i brojna respektabilna svjetska natjecanja:

Hrvatski velemajstor Mato Damjanović sudjelovao je u najmasovnijoj simultanci za Guinessovu knjigu rekorda koja je održana 1966. u Havani nakon olimpijade. Svi sudionici olimpijade protiv kubanskih šahista igrali su na 6840 ploča.[23]

Gari Kasparov, bivši svjetski šahovski prvak, od 2014. ima hrvatsko državljanstvo.

Pobjede protiv aktualnih, bivših i budućih svjetskih prvakaUredi

Amatersko svjetsko prvenstvoUredi

World Amateur Chess Championship

Omladinski prvaci svijetaUredi

kategorije: do 20, do 18, do 16, do 14, do 12, do 10, do 8;

do 2015.
Ognjen Cvitan (do 20, 1981.), Valentina Golubenko (do 18, 2008.), Bojan Kurajica (do 20, 1965.), Hrvoje Stević (do 16, 1995.), Lara Stock (do 10, 2002.), Ivan Šarić (do 18, 2008.)

Veteranski prvaci svijetaUredi

kategorije za standardni: 50+, 65+; prije 2014.: 60+

do 2015.
Mišo Cebalo (60+, 2009.), Vlasta Maček (2003., brzopotezni)

VidiUredi

Popis međunarodnih šahovskih turnira u HrvatskojUredi

Legenda:

Open - turnir otvoren za oba spola; žene i muškarci se natječu u istoj konkurenciji
M/Ž - turnir ima odvojena natjecanja za muškarce i žene

██ tematski turnir

Međunarodni turniri sa barem 20 izdanja ili 1. turniri svoje vrste u Hrvatskoj ili turniri značajni u europskim/svjetskim razmjerima + *
Tip
šaha
Naziv turnira Rang M, Ž,
Open
Dob Lokacija 1.
izdanje
Zadnje
izdanje
Bilješke Ref
klasični Croatia Grand Chess Tour M open Zagreb 2019. dio Grand Chess Tour serije turnira; biti će jedan od najjačih turnira u klasičnom šahu u povijesti šaha, jer će sudjelovati prvih osam igrača s trenutačne svjetske rangliste te deseti, jedanaesti, trinaesti i šesnaesti igrač; [28]
klasični Cvijet Mediterana Ž open Rijeka 2001. igra se jedan od prvih posebno ženskih turnira u Europi; [29]
klasični Čarobni prsten Ž open Valpovo 1998. igra se
klasični Dama Ž open Đakovo/Zagreb 2006. igra se
Kup Mediterana Rijeka 1999. igra se
rapid Međunarodni turnir juniorki "Buševec" Ž do 20 2002. igra se
blitz Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića Zagreb 1964. igra se najstariji brzopotezni šahovski turnir u Europi;
Memorijalni šahovski turnir "Valent Pintarić" Velimirovac 1987. igra se
klasični Open Bošnjaci Bošnjaci 1996. igra se
klasični Open Liburnija
Šahovski memorijal prof. Egidia Parisa
Rijeka 1980. igra se
klasični Pula Open Pula 1987. igra se
blitz Šahovski turnir Krapina Krapina 1997. igra se
klasični Turnir kandidata Zagreb 1958. Zagreb je (uz Bled i Beograd) bio jedna od tri lokacije na kojoj je turnir igran;
klasični Turnir mira Zagreb, Rovinj 1965. 2018. samo 5 izdanja u navedenom periodu; uz Turnir kandidata najjači turnir organiziran na području Hrvatske; [30]
klasični Turnir povodom Dana općine Hercegovac Hercegovac 1992. igra se
klasični Turnir prigodom Dana grada Grubišnoga Polja Grubišno Polje 1993. igra se
klasični Zadar Open Zadar 1994. igra se
klasični Zagreb Open
Memorijal Krunoslava Hulaka
Zagreb ??
2016.
igra se
Zagreb 1969 open Zagreb 1969. pobjedio je Mato Damjanović s pola boda prednosti; [31]
Opatija 1953. pobijedio je Aleksandar Matanović s bodom prednosti; ostali sudionici redom po plasmanu: A. Fuderer, B. Rabar, W. Unzicker, V. Pirc, B. Ivkov, B. Milić, J. H. Donner, M. Udovčić, M. Vidmar jr., M. Bertok, J. Nikolac, A. Beni, H. Golombek, R. G. Wade, J. Kupper, G. Porreca, M. Vidmar sr.; [32]
Međunarodni gambitni turnir Opatija Opatija 1912. kraljev gambit; na turniru je iskristalizirana opatijska varijanta kao najbolja mogućnost obrane za crne; prvi međunarodni šahovski turnir organiziran na teritoriju današnje Hrvatske - Opatija je u to vrijeme bila dio Austrije; pobjedio je ??;
Međunarodni šahovski turnir Karlovac 1912. Karlovac 1912. prvi međunarodni šahovski turnir na Balkanu; prvi međunarodni šahovski turnir organiziran u Hrvatskoj - neovisno o današnjem teritoriju; organizirao Izidor Gross; pobjedio je ??;
Međunarodni šahovski turnir Vinkovci Vinkovci 1970. na prvom turniru igrala većina šahista koji su sudjelovali na Turniru mira u Zagrebu iste godine; [33]
open Virovitica 1976.
blitz Ženski novogodišnji šahovski turnir Ž open Zagreb 2000. igra se u sklopu Memorijala;
klasični Dubrovnik Open * Dubrovnik 2009. igra se
klasični Osijek Open * Osijek 2008. igra se
klasični Split Open * Split 2011. igra se
klasični Prvi šahovski turnir u Hrvatskoj Zagreb 1886. odigran je siječnju navedene godine; pobjednik je bio dr.sc. Đuro Pilar;

* najveći turnir iz ostalih na popisu nezastupljenih najvećih hrvatskih gradova

ČlanoviUredi

NatjecanjaUredi

IzvoriUredi

  1. Hrvatski šahovski savez na HOO-u pristupljeno 28. rujna 2019.
  2. (eng.) FIDE Directory Croatia (pristupljeno 22. listopada 2019.)
  3. (eng.) FIDE Member Federations by Zone (pristupljeno 22. listopada 2019.)
  4. Stranice HŠS pristupljeno 5. studenoga 2019.
  5. Dopisni šah Arhivirano s izvorne stranice 20. siječnja 2016., pristupljeno 30. rujna 2019.
  6. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45044
  7. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45044
  8. http://www.olimpbase.org
  9. http://www.sah-draga.com/2010/03/
  10. https://www.olimpbase.org
  11. http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1
  12. http://www.pregrada.hr/story.php?id=835
  13. http://zg-magazin.com.hr/svjetska-bronca-za-velemajstora-marka-filipovica/
  14. http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1
  15. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59291
  16. http://pdb.dieschwalbe.de/search.jsp?expression=probid=%27P0004129%27
  17. http://pdb.dieschwalbe.de/search.jsp?expression=PROBID=%27P1180418%27
  18. http://www.chessproblem.net/viewtopic.php?t=26
  19. http://www.vecernji.hr/pobjednici-kozul-i-stadler-707565
  20. http://www.damirvrhovnik.com/index.php/hr/sahput/14.html
  21. http://www.marginalac.org/index.php?option=com_content&task=view&id=157&Itemid=82
  22. https://www.olimpbase.org
  23. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=56071
  24. http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1
  25. https://www.fide.com/component/content/article/4-tournaments/11220-the-tournament-of-peace-in-zagreb.html
  26. https://en.chessbase.com/post/tournament-of-peace-in-zagreb-2018
  27. https://www.wfcc.ch/competitions/solving/isc18/
  28. https://sportske.jutarnji.hr/sportmix/ostalo/jedinstveni-sahovski-dogadaj-u-hrvatskoj-najbolji-na-svijetu-magnus-carlsen-dolazi-u-zagreb-na-croatia-grand-chess-tour/8927687/
  29. https://www.rijeka.hr/u-nedjelju-zapocinje-medunarodni-zenski-sahovski-turnir-cvijet-mediterana/
  30. https://en.chessbase.com/post/tournament-of-peace-in-zagreb-2018
  31. https://www.365chess.com/tournaments/Zagreb_1969/26800
  32. https://www.365chess.com/tournaments/Opatija_1953/25037
  33. https://www.365chess.com/tournaments/Vinkovci_1970/23017

Vanjske povezniceUredi