Marijanci

Marijanci
	; Marijanci Marijanci na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Osječko-baranjska
Načelnik općine	Darko Dorkić (HDZ)
Naselja u sastavu općine	Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci, Kunišinci, Marijanci, Marjanski Ivanovci
Površina	66 km2
Stanovništvo (2001.)	2.719
	Broj stanovnika; Marijanci, Osječko-baranjska [uredi]
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj	31555 Marijanci
	; Marijanci Marijanci na zemljovidu Osječko-baranjske županije

Marijanci su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.

Zemljopis Uredi

Općina Marijanci nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji nedaleko grada Donjeg Miholjca, u podravskom dijelu Slavonije, u istočnohrvatskoj ravnici, između rijeka Drave, Karašice i Vučice. Smještena je na oko 96 metara nadmorske visine, površina joj je 66 km·10², ima 2405 od toga 1238 (muških) i 1167 (ženskih) stanovnika prema popisu stanovnika (2011.).^[1]

Stanovništvo Uredi

Općina Marijanci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	2898	2773	2718	2679	3139	3301	3186	3450	3779	4039	4299	3757	3113	3020	2719	2405	1951
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Donji Miholjac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Marijanci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1112	1036	1148	984	1303	1244	1253	1235	1291	1276	1204	1130	1016	982	935	838	680
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Do 1981. iskazuje se pod imenom Marjanci. U 1971. smanjeno izdvajanjem dijela u samostalno naselje Marjanski Ivanovci. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Do 1981. iskazuje se pod imenom Marjanci. U 1971. smanjeno izdvajanjem dijela u samostalno naselje Marjanski Ivanovci.

Uprava Uredi

Povijest Uredi

Marijanci kao naselje po prvi put se spominje u knjigama župe u XIV. stoljeću i prikupljanju crkvenog poreza. U tadašnjoj župi Blažene Djevice Marije (1333-1334) stolovao je župnik Dionizije. U srednjem vijeku Marijanci su pripadali pečujskoj (Pecs, Republika Mađarska) biskupiji, a danas đakovačko-srijemskoj. Prema tadašnjem Srednjovjekovnom političkom uređenju selo je smješteno u križevačku županju, a unutar te županije područje Marijanaca upravljao je vlasnik Subotice utvrde nedaleko Koške. (T.D.) Nedaleko od Marijanaca postoji lokalitet na kojem se nalazila Keltska utvrda iz I. stoljeća poslije Krista. Na lokalitetu su izvršena sondiranja te je utvrđeno da je naselje odnosno utvrda postojala dvadesetak godina prema pronađenim nalazima i sloju na kojem se nalaze ostaci.

Crkva Sv. Petra i Pavla

Osnovna škola

Crkva Uredi

U selu se nalazi rimokatolička crkva Sv. Petra i Pavla koja je i sjedište istoimene župe, a pripada donjomiholjačkom dekanatu Đakovačko-osječke nadbiskupije. Crkveni god ili kirvaj slavi se 29. lipnja.

Gospodarstvo Uredi

U gospodarstvu općine zastupljeni su poljodjelstvo, stočarstvo, peradarstvo, trgovina, ugostiteljstvo, obrti te eksploatacija nafte i plina.

Poznate osobe Uredi

Spomenici i znamenitosti Uredi

Od spomenika kulture važno je spomenuti župnu crkvu svetih Petra i Pavla s gotičkim portalom na južnim vratima iz 14. ili 15. stoljeća

Obrazovanje Uredi

U selu se nalazi škola do 8. razreda koja radi u sklopu Osnovne Škole "Matija Gubec Magadenovac". U sklopu škole nalazi se i dvorana. U Marijancima je radila Osnovna škola "August Šenoa" koja je 1977. spojena sa školom u Magadenovcu.

Kultura Uredi

U Općini Marijanci održava se folklorna manifestacija pod nazivom "Kolo na čimenu" i to u zadnju nedjelju u svibnju. Prilikom obilježavanja dana općine 8. rujna na blagdan "Male Gospe" također se održava kulturna manifestacija otvorene večeri KUD-a "Slavonska vila" Marijanci-Kunišinci.