Otvori glavni izbornik
Vjetroelektrana Danilo kod Šibenika je trenutno najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 43,7 MW.
Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW.
Vjetroagregati na VE Rudine.
Brdo Trtar, vjetroelektrane i autocesta.

Vjetroelektrane u Hrvatskoj su započele svoj razvoj još 1988., kada je Končar postavio prvi vjetroagregat u brodogradilištu Uljanik, koji se i danas tamo nalazi, no onda je razvoj istoga obustavljen. Danas Končar ima postavljen prvi prototip svog modernog vjetroagregata na lokaciji Pometeno brdo u blizini Splita i pokušava uhvatiti korak s ostalim poznatim proizvođačima vjetroagregata.[1]

Promatrajući karakteristike vjetra na prostoru Hrvatske, može se zaključiti da Hrvatska ima na desetke područja koja imaju zadovoljavajući vjetropotencijal za izgradnju elektrana. Mjerenja određenih karakteristika vjetra (brzina, smjer, učestalost) pokazala su kako je za iskorištavanje energije vjetra povoljnije područje Jadrana od kontinentalnog dijela Hrvatske. Stoga su prve hrvatske vjetroelektrane izgradene upravo na tom području.

Za projekte vjetroelektrana je do sada iskazano najviše interesa na područjima Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Postojeće vjetroelektraneUredi

U Hrvatskoj je trenutno 20 vjetroelektrana koje su u normalnom radu (rujan 2018.) i koje isporučuju električnu energiju u elektroenergetski sustav Hrvatske. Instalirana snaga svih vjetrolektrana je 570 MW, u radu je 254 vjetroagregata koji isporučuju godišnje oko 1 475 GWh električne struje. Za usporedbu Termoelektrana Plomin ima snagu 330 MW i isporučuje godišnje oko 2 173 GWh električne struje.

Vjetroelektrana Instalirana snaga
(MW)
Županija Godišnja
proizvodnja
(GWh)
Vjetroagregati i modeli Puštena u rad Opis
VE Lukovac 48 Splitsko-dalmatinska županija 110 16 × vjetroagregata – 3 MW 2017. [2]
VE Poštak 44,2 Zadarska županija 100 13 × SWT 108 3,4 MW 2017. [3]
VE Danilo 43,7 Šibensko-kninska županija 100 19 × Enercon E-82 – 2,3 MW 2014. [4]
VE Vrataruša 42 Ličko-senjska županija 125 14 × Vestas V90 - 3 MW 2010. [5]
VE Zelengrad 42 Zadarska županija 110 14 × Vestas V90 - 3 MW 2014. [6]
VE Ogorje 42 Splitsko-dalmatinska županija 100 14 × Vestas V112 - 3 MW 2015. [7]
VE Kamensko-Voštane 40 Splitsko-dalmatinska županija 114 14 × Siemens SWT-3.0-101 – 3 MW 2013. [8]
VE Bruška 36,8 Zadarska županija 122 16 × Siemens SWT-93 - 2,3 MW 2011. [9]
VE Ponikve 36,8 Dubrovačko-neretvanska županija 122 16 × Enercon E-70 - 2,3 MW 2012. [10]
VE Rudine 34,2 Dubrovačko-neretvanska županija 85 12 × General Electric - 2,85 MW 2015. [11]
VE Katuni 34,2 Splitsko-dalmatinska županija 95 12 × General Electric - 2,85 MW 2016. [12]
VE Jelinak 30 Splitsko-dalmatinska županija 81 20 × Acciona Windpower – 1,5 MW 2013. [13]
VE Glunča 20,7 Šibensko-kninska županija 53 9 x Enercon E-82 – 2,3 MW 2016. [14]
VE Pometeno Brdo 1 20 Splitsko-dalmatinska županija 50 20 × Končar KO-VA 57/1 – 1 MW 2015. [15]
VE Trtar-Krtolin 11,2 Šibensko-kninska županija 28 14 × Enercon E-48 - 0,8 MW 2007. [16]
VE Crno Brdo 10,5 Šibensko-kninska županija 27 7 × Leitwind LTW77 – 1,5 MW 2011. [17]
VE Orlice 9,6 Šibensko-kninska županija 25 11 × Enercon (3 x E-48 – 0,8 MW + 8 x E-44 – 0,9 MW) 2009. [18]
VE Velika Popina 9,2 Zadarska županija 26 4 × Siemens SWT 93 – 2,3 MW 2011. [19]
VE Zadar 4 9,2 Zadarska županija 9,2 4 × Siemens SWT 93 – 2,3 MW 2013. [20]
VE Ravne 1 5,95 Zadarska županija 15 7 × Vestas V52 – 0,85 MW 2004. [21]
Ukupno 569,55 1 474 254 kolovoz 2018.

Vjetroelektrana Ravne 1, PagUredi

Vjetroelektrana Ravne 1 podignuta je na brdu Ravne na otoku Pagu. Sustav od sedam vjetroagregata, koje je izgradila tvrtka "Adria Wind Power", pušten je u rad kao prvi komercijalni projekt korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj, u kolovozu 2004. Radi se o sedam vjetroturbina ukupne snage 5.95 MW, pojedinačne snage 850 kW. Visina stupa svake turbine iznosi 49 metara, a promjer rotora 52 metra. Srednja godišnja brzina vjetra iznosi oko 6,4 metra u sekundi.

Za realizaciju ovog projekta trebalo je punih 7 godina. Sama gradnja trajala je svega 4 mjeseca, ali pripreme su bile jako duge. Sve je počelo 1998. godine postavljanjem mjernih instrumenata za praćenje brzine i smjerova vjetra na Ravnama. Tako se ustvrdilo da je Pag pogodno područje za izgradnju vjetroelektrana, i da će sustav davati optimalne rezultate. Pokazalo se da su središnje brzine vjetra dovoljne za komercijalnu izgradnju vjetroelektrana. Izmjeren je godišnji prosjek brzine vjetra između 6 i 6,5 m/s, a ispitivanja su potvrdila da na Pagu ima oko 1 600 vjetrovitih sati godišnje.

Vjetroelektrana Trtar-Krtolin, ŠibenikUredi

Vjetroelektrana Trtar-Krtolin nalazi se u blizini Šibenika te se nalazi uz autocestu kod izlaza Šibenik prema Splitu. Puštena je u pogon u lipnju 2006. godine kada je dovršena njena izgradnja. Sastoji se od 14 vjetroagregata Enercon E - 48 pojedinačne nazivne snage 800 kW, što ukupno daje 11.2 MW instalirane snage. Promjer lopatica vjetroagregata je 48 metara, a visina stupa 50 metara. U 2007. godini vjetroelektrana je proizvela oko 28 GWh električne energije.[22] [23] Vlasnik elektrane i glavni ulagač u projekt bila je hrvatska podružnica njemačke vjetroenergetske tvrtke EnerSys, dok su ukupna ulaganja iznosila 12,5 mil. eura. [24]

Vjetroelektrana Orlice, ŠibenikUredi

Vjetroelektrana Orlice je puštena u pogon i u proizvodnji je od ljeta 2009., kada je dovršena njena izgradnja, a puštena u pogon u prosincu iste godine. Sastoji se od 11 Enerconovih vjetroagregata, i to 3 E-48 pojedinačne nazivne snage 800 kW i 8 E-44 pojedinačne nazivne snage 900 kW, što ukupno daje 9,6 MW instalirane snage. Promjer lopatica vjetroagregata je 48 i 44 metara, a visina osi 50 metara. Predviđena je proizvodnja vjetroelektrane od oko 25 GWh električne energije godišnje.[25]

Vjetroelektrana Crno brdo, ŠibenikUredi

Vjetroelektrana Crno Brdo nalazi se u blizini Šibenika, a također i u blizini dvije postojeće vjetroelektrane Trtar-Krtolin i Orlice. Vjetroelektrana je puštena u pogon tokom ljeta 2011. godine. Priključena je na distributivnu mrežu HEP-ODS-a. Sastoji se od 7 vjetroagregata Leitwind LTW77 pojedinačne snage 1,5 MW. Zbog ograničenja priključne snage na distributivnoj mreži izlazna snaga cijele vjetroelektrane je ograničena na 10 MW ukupno. Promjer lopatica vjetroagregata je 77 m, a visina stupa 80 m. Predviđa se godišnja proizvodnja ove vjetroelektrane od 27 GWh.

Vjetroelektrana Vrataruša, SenjUredi

Vjetroelektrana Vrataruša nalazi se u blizini Senja na obroncima Velebita nedaleko Vratnika. Vjetroelektrana je izgrađena 2009., ali je dobila sve dozvole i u punom pogonu je od siječnja 2011., zbog dugog perioda probnog pogona. To je ujedno i prva vjetroelektrana u Hrvatskoj priključena na prijenosnu mrežu, na 110 kV. Isto tako je trenutno i najveća hrvatska vjetroelektrana sa ukupno instaliranih 42 MW. Sastoji se od 14 Vestasovih vjetroagregata V90 pojedinačne nazivne snage 3 MW. Promjer lopatica vjetroagregata je 90 metara, a visina osi 80 metara.

Vjetroelektrana Velika Popina, GračacUredi

Vjetroelektrana Velika Popina nalazi se na području općine Gračac, a u pogon je puštena u siječnju 2011. Vjetroelektrana se sastoji od 4 Siemensova SWT 93 2,3 MW vjetroagregata, čime joj ukupna snaga iznosi 9,2 MW. Predviđena je godišnja proizvodnja od 26 000 MWh električne energije. Prema navodima iz Dalekovoda ukupna investicija iznosila je 16 milijuna eura.

Vjetroelektrana Bruška, BenkovacUredi

Vjetroelektrana Bruška je vjetroelektrana koja se ustvari vodi kao dvije vjetroelektrane - VE ZD2 i VE ZD3, svaka snage 18.4 MW, ukupno 36.8 MW. Nalazi se u blizini mjesta Bruška, sjeveroistočno od Benkovca, na oko 600 metara nadmorske visine. Status povlaštenog proizvođača električne energije ova vjetroelektrana dobila je 14. veljače 2012., a priključena je na prijenosnu mrežu HEP-OPS-a. Sastoji se od 16 vjetroagregata Siemens SWT-93, pojedinačne snage 2,3 MW, što ukupno čini 36,8 MW. Promjer lopatica vjetroagregata je 93 metra, a zbog posebno ugrađenih krilaca na svakom krilu, nema gotovo nikakve buke. Godišnje se predviđa proizvodnja od 122 GWh. To je dovoljno struje za 40 tisuća kućanstava ili dvije trećine Zadarske županije.

Vjetroelektrana Pometeno Brdo, DugopoljeUredi

Vjetroelektrana Pometeno Brdo projekt je na kojem su po prvi puta korišteni vjetroagregati koji su proizvedeni i dizajnirani u Hrvatskoj, odnosno vjetroagregati tvrtke Končar. Vjetroelektrana se nalazi kraj Konjskog, u blizini Dugopolja. Ukupno je postavljeno 16 vjetroagregata snage 17,5 MW. Riječ je o 15 vjetroagregata Končar KO - VA 57/1 snage 1 MW i jednog novog Končarovog vjetroagregata K 80 snage 2,5 MW, čime se prati svjetski trend ponude sve snažnijih i učinkovitijih vjetroagregata. U izgradnji vjetroelektrane sudjelovale su uglavnom hrvatske tvrtke, odnosno 14 tvrtki Končara i 15 kooperanata iz Hrvatske.Vjetroagregat KO-VA 57/1 ima snagu od 1 MW, promjer rotora od 57 metara, a radi na brzinama vjetra od 2.5 m/s što je ujedno i brzina vjetra pri uključivanju, pri čemu nazivnu snagu ostvaruje kod vjetra brzine 12 m/s. Veći vjetroagregat, K 80 ima snagu 2,5 MW, promjer rotora od 92 metra, brzina vjetra pri uključivanju je kao i kod modela KO - VA 57/1,odnosno 2.5 m/s, dok nazivnu snagu ostvaruje na brzinama vjetra od 12,5 m/s. Procijenjena godišnja proizvodnja iznosi 30,083 GWh električne energije dok su investicijski troškovi iznosili 28 milijuna eura. [26]

Vjetroelektrana Ponikve, StonUredi

Vjetroelektrana Ponikve se nalazi na poluotoku Pelješcu, u mjestu Ponikve kraj Stona i prva je vjetroelektrana sagrađena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. VE Ponikve je svečano otvorena 17. svibnja 2013. Vjetroelektrana Ponikve ima instaliranu snagu 36,8 MW, a koristi 16 Enerconovih E - 70 vjetroagregata snage 2,3 MW. Devet od tih vjetroagregata je na visini osi od 64 metra, a sedam na 85 metara. Promjer rotora iznosi 70 metara. Cjelokupna investicija iznosila je 46 milijuna eura. Godišnja proizvodnja njezinih 16 vjetroagregata može zadovoljiti potrebe za 26 tisuća kućanstava. [27]

Vjetroelektrana Jelinak, TrogirUredi

Vjetroelektrana Jelinak je vjetroelektrana na na predjelu Blizna-Bristivica u trogirskom zaleđu (na području Općine Marina i Općine Seget), ima instaliranu snagu 30 MW, sastoji se od 20 vjetroagregata tehnologije Acciona Windpower (svaki snage 1,5 MW). Planira se da će vjetroelektrana Jelinak godišnje proizvoditi 81 milijun KWh električne energije, što bi pokrivalo potrebe oko 30 000 kućanstava. Gradnja je započela početkom ožujka 2012., a dovršena je krajem studenog 2012. Novina je da je investitor vlastitim sredstvima izgradio 110 kV trafostanicu s priključcima, a koja je priključena direktno na elektroenergetsku mrežu u vlasništvu HEP OPS, koji je i nadzirao postupak izgradnje. Izgradnjom priključne trafostanice 110 kV TS Jelinak omogućio se nesmetan i siguran priključak u elektroenergetski sustav u srpnju 2013.

Vjetroelektrana Kamensko-Voštane, TriljUredi

Vjetroelektrana Kamensko-Voštane je izgrađena na području Grada Trilja u Splitsko-dalmatinskoj županiji. 15. srpnja 2013. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović je uz prigodnu svečanost u pogon pustio vjetroelektranu Kamensko (ST1-2) snage 20 MW s pripadajućom trafostanicom Voštane 20/110 kV i priključnim dalekovodom 2 × 110 kV. Na istu trafostanicu također je već spojena i vjetroelektrana Voštane (ST1-1) snage 20 MW, koja je uspješno prošla tehnički pregled, pa se također očekuje njezino skoro puštanje u pogon (kolovoz 2013.). Očekuje se da će, kada i druga vjetroelektrana bude bila puštena u trajni pogon, njihova ukupna proizvodnja iznositi 114 GW h električne energije godišnje, što bi trebalo zadovoljiti potrebe za oko 38 000 kućanstava.

Vjetroelektrana Zadar 4, BenkovacUredi

Vjetroelektrana Zadar 4 ili VE Zadar 4 je vjetroelektrana uz cestu Benkovac - Karin Donji, na sjevernoistočnoj strani u kršu Bukovice, gdje je završena prva faza izgradnje, u vlasništvu privatne tvrtke Eko Zadar Dva d.o.o. Benkovac. Vjetroelektrana ima prva 4 vjetroagregata snage 9,2 MW (4 x Siemens - SWT-93 - 2,3 MW), a u budućnosti se još očekuje 6 vjetroagregata snage 18 MW. Ulaganje je vrijedno 360 milijuna kuna, za prvu fazu 120, a za drugu 240 milijuna kuna. Od toga su 30% vlastita sredstva, a 70% krediti Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te Zagrebačke banke. Proizvodnja će biti oko 30 GWh električne energije, što je dovoljno za opskrbu preko 6,5 tisuća domaćinstava. Divovska konstrukcija vjetroagregata je teška preko 130 tona. Rotor ima masu 62 tone, a gondola oko 80 tona. Promjer rotora agregata iznosi 108 metara. [28]

Vjetroelektrana Danilo, ŠibenikUredi

Vjetroelektrana Danilo ili VE Danilo je vjetroelektrana izgrađena u blizini sela Danilo u Šibensko-kninskoj županiji. VE Danilo se nalazi oko 15 kilometara od obale Jadranskog mora i grada Šibenika. Svih 19 vjetroagregata ENERCON E-82 (svaki pojedinačne snage 2,3 MW), s ukupnom instaliranom snagom od 43,7 MW, proizvodit će oko 100 GWh električne energije godišnje, te obnovljivom energijom opskrbljivati oko 22 000 kućanstava u Hrvatskoj. Nakon službenog završetka testiranje pogona vjetroelektrane Danilo (Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh), vjetroelektrana je puštena se u rad 7. lipnja 2014.

Vjetroelektrana Zelengrad, ObrovacUredi

Vjetroelektrana Zelengrad ili VE Zelengrad dovršena je 2014., a službeno otvorenje ostvareno je 03. lipanj 2015. Projekt je smješten unutar Zadarske županije, na području grada Obrovca. Razvoj projekta vjetroelektrane, investitora Eko – Energija d.o.o. podijeljen je u 2 (dvije) zasebne faze: faza I, 42 MW, i faza II, 12 MW. Faza I 42 MW uspješno je izgrađena i puštena u pogon dok se izgradnja Faze II – 12 MW očekuje u skorije vrijeme zavisno o proširenju kvote vjetroelektrana koje se priključuju na mrežu u nadležnosti HOPS d.o.o-a. Razvoj projekta započeo je 2009. i dovršen je unutar četverogodišnjeg razdoblja. Snaga ove vjetroelektrane je 42 MW, a sastoji se od 14 vjetroagregata V - 90 snage 3 MW danske tvrtke Vestas. Vjetroelektrana bi trebala proizvoditi više od 110 GWh električne energije godišnje što bi trebalo biti dovoljno za opskrbu 31 000 kućanstava u Hrvatskoj. Temeljem analiza mogućnosti priključenja vjetroelektrane na mrežni sustav Republike Hrvatske izrađenih od instituta Hrvoje Požar iz Zagreba, priključenje vjetroelektrane na elektro sustav Republike Hrvatske izvedeno je putem priključnog dalekovoda DV 110 kV od trafo stanice Zelengrad (novo izgrađena trafostanica unutar granica obuhvata vjetroelektrane) radijalnim priključkom u trafo stanicu Obrovac. Izgradnja planiranog dalekovoda DV 110 kV izvedena u dužini od ukupno oko 9,5 km. VE Zelengrad je druga najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, te proizvodi više od 10% instaliranog kapaciteta energije vjetra u Hrvatskoj. [29]

Vjetroelektrana Ogorje, SplitUredi

Vjetroelektrana Ogorje ili VE Ogorje se nalazi 25 kilometara sjeveroistočno od Splita, a sastoji od 14 vjetroagregata danskog proizvođača Vestas-a V112-3.0, pojedinačne snage 3 megavata (MW), dok ukupna investicija vrijedna je više od 72 milijuna eura. Vjetroelektrana Ogorje proizvodi 42 MW održive električne energije, dovoljne za opskrbu 27 000 kućanstava, a puštena je u pogon krajem 2015. [30] Vjetroelektrana bi godišnje trebala proizvoditi više od 100 GWh električne energije što bi bilo dovoljno za pokrivanje potreba za 31 000 kućanstava. [31] Vjetroelektrana u Ogorju otvorena je prije 2015., a novi vlasnik iz Litve je spreman za graditi novu vjetroelektranu na položaju 45 kilometara od Luke Zadar. [32]

Vjetroelektrana Rudine, DubrovnikUredi

Vjetroelektrana Rudine ili VE Rudine je puštena u rad 26. travnja 2016., a nalazi se u blizini Slanog, sjeverozapadno od Dubrovnika. Kapaciteti opskrbe električnom energijom iz vjetra u Hrvatskoj porasli su za više od 10 %, čime je smanjena i ovisnost o uvozu energije. Vjetroelektrana instalirane snage 34,2 megavata (MW), vrijedna oko 400 milijuna kuna, opskrbljivat će električnom strujom nekoliko tisuća kućanstava i poduzeća, a njezinim priključivanjem umanjit će se ispuštanje ugljikova dioksida za više od 24 tisuće tona godišnje. Izgradnja Vjetroelektrane Rudine započela je u kolovozu 2014., a građevinski dio radova završen je potkraj 2015. U ulaganju od ukupno 53 milijuna eura, uz tvrtku RP Global, sudjelovali su s 42,5 milijuna eura Unicredit i Međunarodna financijska korporacija (IFC), dio Svjetske banke. Vjetroagregate pojedinačne snage 2,85 MW isporučio je General Electric.

Vjetroelektrana Glunča, ŠibenikUredi

Vjetroelektrana Glunča ili VE Glunča je vjetroelektrana sagrađena u blizini mjesta Boraja, pokraj Šibenika. Ukupna instalirana električna snaga je 20,7 MW, a sastoji se od 9 vjetroagregata tvrtke Enercon E-82, a svaki snage 2,3 MW. Očekuje se godišnja proizvodnja od 53 GWh električne energije. Vjetroelektrana je puštena u rad 2016. [33]

Vjetroelektrana Katuni, OmišUredi

Vjetroelektrana Katuni ili VE Katuni sastoji se od 12 vjetroagregata ukupne instalirane snage 34,2 megavata (MW). Iskorištavanjem čistog i obnovljivog izvora energije, predviđa se da će vjetroelektrana proizvoditi prosječno 95 GWh električne energije godišnje. To je dovoljna količina energije da zadovolji godišnju potražnju više od 24 000 ljudi u Hrvatskoj. Katuni su selo u općini Šestanovac, nedaleko od grada Omiša. S obzirom na izvrsne brzine vjetra na lokaciji, ukupna visina vjetroagregata je manja od 150 metra (103 metra je promjera rotora). Vjetroelektrana Katuni je u vlasništvu tvtke Vjetroelektrana Katuni d.o.o., podružnice WPD grupacije sa sjedištem u Bremenu, Njemačka [34] Vjetroelektrana Katuni je puštena u rad u travnju 2017. Riječ je o projektu vrijednom 40 milijuna eura.

Vjetroelektrana Lukovac, Cista ProvoUredi

Vjetroelektrana Lukovac ili VE Lukovac izrađena je u razdoblju od siječnja do srpnja 2017. u općini Cista Provo, na visoravni između brada Umac i Jaram – Lukovac, na nadmorskoj visini od 520 do 770 metara, snage do 48 MW, koja obuhvaća 16 vjetroagregata s platoima za temeljenje i tehničke potrebe, pristupne ceste za spoj vjetroelektrane s javnim prometnicama, servisne ceste unutar vjetroparka, internu kabelsku i komunikacijsku mrežu, transformatorsku stanicu TS 110/30 kV, te priključak na prijenosnu mrežu. [35] Položaj vjetroelektrane nalazi se u središnjem dijelu općine Cista Provo, sjeverno od Ciste Velike i jugoistočno od sela Dobranje, između brda Umac (kota 684) i brda Jaram – Lukovac (kota 764). Do vjetroelektrane, se dolazi cestom D1 Brnaze - Cista Provo - Imotski s koje se u mjestu Cista Velika odvaja lokalni put prema Dobranju a dalje se pristupa mjestu postojećim makadamskim putom. [36]

Vjetroelektrana Poštak, GračacUredi

Vjetroelektrana Poštak ili VE Poštak je je vjetroelektrana koja se nalazi se na području općine Gračac (u blizini Vjetroelektrane Velika Popina), a u pogon je puštena u listopadu 2017. Vjetroelektrana se sastoji od 13 Siemensova SWT 108 3,4 MW vjetroagregata, čime joj ukupna snaga iznosi 44,2 MW. Promjer lopatica rotora je 108 metara, visina osi vrtnje se nalazi na 79,5 metara. Krila lopatice se okreću od 6 do 16 okretaja u minuti. Vjetroagregati su priključeni na 110 kV razvodnu mrežu. Predviđa se proizvodnja od 110 GWh električne energije godišnje, što bi trebalo biti dovoljno za 26 000 kućanstava. [37]

Planirane vjetroelektraneUredi

Vjetroelektrana Mravinjac, Dubrovačko primorjeUredi

Vjetroelektrana Mravinjac će ukupno imati instalirane snage do 87 MW, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na području općine Dubrovačko primorje i grada Dubrovnika. Vjetroelektrana Mravinjac planirana je idejnim rješenjem kako slijedi:

  • 29 vjetroagregata (svaki do 3 MW) s odgovarajućom trafostanicom i platoom,
  • trafostanica 30(20)/110 kV sa zgradom SN postrojenja,
  • podzemni elektroenergetski kabelski rasplet za povezivanje vjetroagregata,
  • pristupne ceste od postojećeg puta do posljednjeg vjetroagregata.

Prostor planiranog zahvata se nalazi u zaleđu Općine Dubrovačko primorje, uz lokalnu cestu koja od Slanog vodi prema Orašcu, između mjesta Riđica i Mrčevo. Od mjesta Slanoga lokacija je udaljena 7 – 8 km zapadno, a od Dubrovnika oko 50 km u smjeru sjeverozapada. Položaj se nalazi na području sljedećih katastarskih općina: Majkovi gornji, Majkovi donji i Mravinjac. Nositelj zahvata je tvrtka Vjetroelektrana Mravinjac d.o.o. [38]

IzvoriUredi

  1. [1] "Vjetroelektrane u regiji", www.vjetroelektrane.com, 2011.
  2. [2] "Vjetroelektrana Lukovac", www.ing-grad.hr, 2017.
  3. [3] " Vjetroelektrana Poštak", www.youtube.com, 2017.
  4. >[4]
  5. [5]
  6. [6] "Danas se otvara vjetroelektrana Zelengrad – Obrovac", www.vecernji.hr, 3. lipnja 2015.
  7. [7] "Litvanska tvrtka kupila vjetropark u Ogorju i infrastrukturu za buduću gradnju kraj Zadra", www.direktno.hr, 2018.
  8. [ http://www.poslovni.hr/hrvatska/u-trilju-otvorena-vjetroelektrana-247298] " U Trilju otvorena vjetroelektrana ", www.poslovni.hr, 2013.
  9. [8]
  10. [9]
  11. [10]
  12. [11] " Vjetroelektrana Katuni ", www.vecernji.hr, 3. lipnja 2015.]
  13. [ http://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1217-vjetroelektrana-jelinak-u-probnom-pogonu] "Vjetroelektrana Jelinak u probnom pogonu", www. vjetroelektrane.com, 2013.
  14. [12] "Projekti vjetroelektrana", www.tecoi.hr, 2016.
  15. [13]
  16. [14]
  17. [15]
  18. [16]
  19. [17]
  20. [18] "Eko Zadar Dva gradi vjetroelektranu u Bukovici", www.energetika-net.com, 16. aprila 2013.
  21. [19]
  22. Enersys d.o.o.: Iskustva iz dosadašnjeg rada VE Trtar-Krtolin
  23. http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/410-vjetroelektrana-trtar-krtolin , http://www.vjetroelektrane.com/
  24. http://www.energetika-net.com/vijesti/obnovljivi-izvori-energije/ve-trtar-krtolin-u-pogonu-1746 , http://www.energetika-net.com/
  25. [20] "Realizacija projekta i iskustva iz dosadašnjeg rada VE Orlice", Željko Samardžić, dipl.ing., WPD ENERSYS d.o.o. Inženjering obnovljivih izvora energije, www.ho-cired.hr, 2010.
  26. http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/1284-vjetroelektrana-pometeno-brdo , http://www.vjetroelektrane.com/
  27. http://www.banka.hr/hrvatska/otvorena-vjetroelektrana-ponikve-kod-stona , http://www.banka.hr/ ,
  28. [21] "Eko Zadar Dva gradi vjetroelektranu u Bukovici", www.energetika-net.com, 16. aprila 2013.
  29. [22] "Danas se otvara vjetroelektrana Zelengrad – Obrovac", www.vecernji.hr, 3. lipnja 2015.
  30. [23] "Osigurano 47 milijuna eura za gradnju vjetroparka Ogorje kod Splita", www.poslovni.hr, 2014.
  31. [24] "Vestas potvrdio prvu isporuku V112-3.0 MW vjetroagregata u Hrvatsku", www.vjetroelektrane.com, 2014.
  32. [25] "Litvanska tvrtka kupila vjetropark u Ogorju i infrastrukturu za buduću gradnju kraj Zadra", www.direktno.hr, 2018.
  33. [26] "Projekti vjetroelektrana", www.tecoi.hr, 2016.
  34. [27] " Vjetroelektrana Katuni ", www.vecernji.hr, 3. lipnja 2015.
  35. [28] "Vjetroelektrana Lukovac", www.ing-grad.hr, 2017.
  36. [29] "Netehnički sažetak studije o utjecaju na okoliš za Vjetroelektranu Lukovac", puo.mzopu.hr, 2010.
  37. [30] " Vjetroelektrana Poštak", www.youtube.com, 2017.
  38. [31] "Vjetroelektrana Mravinjac", www.puo.mzoip.hr, 2011.

Vanjske povezniceUredi

Sestrinski projekti
 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Vjetroelektrane u Hrvatskoj