Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj

Pandemija koronavirusa proširila se na Hrvatsku 25. veljače 2020. godine. Prvi slučaj potvrđen je u Zagrebu. Obolio je 26-godišnjak koji je od 19. do 21. veljače boravio u talijanskom gradu Milanu. Nakon što je pozitivno testiran, hospitaliziran je u Sveučilišnoj bolnici za zarazne bolesti dr. Frana Mihaljevića u Zagrebu.

Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020./21.
COVID-19 Croatia active cases per capita.svg

  0   > 0   50   100   250   500   1.000   ≥ 2.000

COVID-19 Croatia cases per capita.svg

  >0   1.000   1.600   2.500   4.000   6.500   ≥ 10.000

2020 COVID-19 Outbreak Number of Cases in Croatia by Counties.svg   ≥15.000   ≥10.000   ≥5.000   ≥1.000
Službena stranica Vlade RH za pravodobne i točne informacije o koronavirusu:
www.koronavirus.hr
Bolest COVID-19
Virus SARS-CoV-2
Prvi slučaj Zagreb, 25. veljače 2020.
Ukupan broj slučajeva 361.950
Broj oporavljenih 352.868
Broj preminulih 8.244
U samoizolaciji 3.409
Ukupno testirano 2.227.529
Zadnji put ažurirano: 21. srpnja 2021.
Man in a Mask.svg
Stavi masku – spasi život!

Dana 19. ožujka 2020. zabilježeno je više od 100 slučajeva. Broj oboljelih samo za 2 dana duplicirao se na 200, a zaključno s 27. ožujka potvrđeno je više od 500 slučajeva. Dne 2. travnja zabilježeno je više od 1.000 slučajeva.[1] Trenutačno je u Hrvatskoj potvrđeno 361.950 slučajeva, od kojih je 8.244 preminulo, a 352.868 je izliječeno, dok je na koronavirus do sada testirano 2.227.529 osoba.

Među netestiranim osobama je postotak zaraženih, prema procjenama hrvatskih zdravstvenih institucija, tek nešto manji nego među onima testiranima: početkom lipnja 2020. godine se antitijela na koronavirus bilježe kod nešto manje od 2% ukupnog stanovništva Hrvatske (kojega ima nešto oko 4 milijuna, tj. prokuženo je do tada približno 80 tisuća ljudi),[2] a sredinom srpnja 2020. godine se antitijela na koronavirus bilježe kod 2,4 posto ukupnog stanovništva.[3] U Hrvatskoj se do sredine srpnja 2020. godine bilježi smrtnost među izloženima zarazi od oko 1,2 promila (120 umrlih na oko 100 tisuća prokuženog stanovništva) pa proizlazi da se djelovanje zdravstvenog sustava pokazalo adekvatnim.

Do pred kraj rujna je, prema procjenama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prokuženost stanovništva porasla na približno 10 posto stanovništva, tj. oko 400.000 ljudi je bilo inficirano koronavirusom i razvilo antitijela na njega. Tzv. imunitet krda, tj. stanje kada se u populaciji zaraza ne može više snažno širiti zbog dovoljnog broja pojedinaca s razvijenim imunitetom, očekuje se za početak ljeta 2021. godine.[4] Na prvih 400.000 koronavirusom zaraženih ljudi, bilježi se ukupno 257 umrlih pacijenata.[5]

Prema Sveučilištu u Oxfordu, Hrvatska je na početku 2020. godine bila među državama s najstrožim restrikcijama i mjerama za smanjenje zaraze novim koronavirusom (stanje krajem ožujka 2020. godine).[6][7] Krajem ožujka, u usporedbi s, u istodobno započetom epidemijom u regiji Apulija u Južnoj Italiji – koja ima površinu i stanovništvo usporedivo s Hrvatskom te također nije daleko od žarišta epidemije na području Sjeverne Italije – Hrvatska, možda zahvaljujući strožim antiepidemiološkim mjerama evidentira manji broj zaraženih, i osobito višestruko manji broj umrlih.[8] Do 8. kolovoza 2020. godine, u Apuliji se bilježi 553 smrti povezanih uz koronavirus,[9] dok je u Hrvatskoj do istoga vremena bilo 155 smrti povezanih s koronavirusom.[10] U narednom dijelu godine stanje se mijenja, te Hrvatska do siječnja 2021. godine s nešto više od 1.000 registriranih smrti na milijun stanovnika vezanih uz pandemiju koronavirusa (ukupno 4.403 registriranih smrti, do prvog tjedna u 2021. godini), bilježi podatke slične većini drugih zemalja EU.[11]

rajem 2020. i početkom 2021. god. bilježi se snažni broj smrti smrtnosti uslijed pandemije i novih registriranih slučajeva zaraze,[12] što neki znanstvenici pripisuju uvođenju oštrijih protuepidemioloških mjera pri kraju 2020. god., a drugi okolnosti da je već znatan postotak stanovništva prokužen, pa se zaraza stoga sporije dalje širi.[13]

Vlada Republike Hrvatske za građane je otvorila web stranicu www.koronavirus.hr i poseban broj telefona 113, za informacije o koronavirusu.[14] Također, predstavljena je mobilna aplikacija "Stop COVID-19".[15]

Statistike

Županija Slučajevi Umrli Oporavljeni Aktivni Izvor Karta
  Grad Zagreb 70.900 2.538 68.228 134 [16]  
  Splitsko-dalmatinska 45.742 628 44.880 234 [17]
  Primorsko-goranska 33.315 501 32.780 34 [18]
  Zagrebačka 29.797 4762 29.309 12 [19]
  Varaždinska 21.950 561 21.363 26 [20]
  Osječko-baranjska 21.228 961 20.236 31 [21]
  Međimurska 14.750 196 14.544 10 [22]
  Zadarska 14.401 241 14.009 151 [23]
  Brodsko-posavska 12.010 206 11.799 5 [24]
  Sisačko-moslavačka 11.596 2362 11.348 12 [25]
  Krapinsko-zagorska 11.011 350 10.654 7 [26]
  Vukovarsko-srijemska 10.996 219 10.755 22 [27]
  Karlovačka 10.340 454 9.876 10 [28]
  Šibensko-kninska 10.143 168 9.922 53 [29]
  Dubrovačko-neretvanska 8.545 141 8.338 66 [30]
  Koprivničko-križevačka 8.074 233 7.824 17 [31]
  Bjelovarsko-bilogorska 7.596 186 7.404 6 [32]
  Istarska 7.241 164 7.072 5 [33]
  Virovitičko-podravska 4.467 107 4.360 0 [34]
  Ličko-senjska 3.954 149 3.802 3 [35]
  Požeško-slavonska 3.894 118 3.773 3 [36]
Ukupno 361.950 8.2442 352.8681 838 [1] Ukupan broj slučajeva po hrvatskim županijama:
  ≥25.000   ≥17.500   ≥15.000   ≥10.000   ≥7.500   ≥5.000   ≥3.000

  ≥2.000

Podatci su posljednji put ažurirani: 21. srpnja 2021. (SEV)[1][37]
1Podatci za županije više se ne objavljuju, ali ih je moguće izračunati.[38][39]
2Podatci za broj umrlih u Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji dostupni su samo u tjednima izvješćama; na poveznici koronavirus.hr su podatci za broj umrlih zastarili, niti se ažuriraju.[40]

Grafički pregled

Izvor: koronavirus.hr[1]

Legenda
     Ukupan broj slučajeva
     Aktivni slučajevi
     Oporavljeni
     Preminuli

Aktivni slučajevi (kolovoz, rujan, listopad 2020)

Izvor: koronavirus.hr[1]

Aktivni slučajevi (studeni, prosinac 2020)

Izvor: koronavirus.hr[1]

Aktivni slučajevi (siječanj, veljača, ožujak 2021)

Izvor: koronavirus.hr[1]

Aktivni slučajevi (travanj, svibanj, lipanj 2021)

Dolazak i širenje koronavirusa u Hrvatskoj

Prvi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj potvrđen je 25. veljače 2020. godine.[41][42][43][44]

Trenutačno (21. srpnja) je u Republici Hrvatskoj 361.950 oboljelih, dok je na koronavirus ukupno testirano 2.227.529 osoba, na respiratoru je ukupno 13 osoba, na bolničkom liječenju je ukupno 122 osoba, 3.409 osoba je u samoizolaciji, 1.599.146 osoba je cijepljeno prvom dozom, 1.349.652 je cijepljeno drugom dozom te ukupno 2.948.798 doza cijepiva protiv koronavirusu je utrošeno.[1] Ukupno 4.232.140 doza cjepiva protiv koronavirusu je zaprimljeno.[45]

Pozadina i sprječavanje

 
Upozorenje o COVIDu-19 na ogradi zaprešićke škole
 
Plakat u Puli s važnim informacijama za građane
 
Grafit "mrzim koronu" na raskrižju Draškovićeve i Vlaške ulice u Zagrebu

Zabrinutost zbog virusa započela je čim je počeo njegov brzi porast u Kini.[46] Zračne luke u Hrvatskoj pripremljene su i počele su prolaziti kroz pasivne mjere i biti oprezne.

Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske upozorava one koji putuju u Kinu kako bi izbjegli bolesne osobe, izbjegli životinje (i žive i mrtve) kao i tržišta, da ne jedu sirove ili nedovoljno kuhane životinje, da često peru ruke i obavijeste svog liječnika o svojim planovima za putovanje u Kinu.

Hrvatski Caritas je, 17. ožujka 2020. stavio na raspolaganje Nacionalnom stožeru civilne zaštite opremu za interventno i humanitarno zbrinjavanje.[47][48][49]

Zatvaranje obrazovnih institucija

Zbog velikih dnevnih migracija stanovništva između Istre i Italije, Vlada Republike Hrvatske donijela je 11. ožujka 2020. godine odluku o zatvaranju vrtića, osnovnih i srednjih škola te fakulteta na području Istarske županije s ciljem sprječavanja širenja bolesti COVID-19. Ponedjeljka, 16. ožujka 2020., su zatvorene sve obrazovne institucije u Republici Hrvatskoj.[50] Učenici od petih do osmih razreda osnovne škole te svi učenici srednjih škola nastavu imaju online, a za niže razrede osiguran je program na javnoj televiziji (HRT 3).[51]

Kršenje samoizolacije

Kazna za kršenje samoizolacije iznosi tri godine zatvora ili iznos od 8.000 do 120.000 kn.[nedostaje izvor] Također, broj telefona za sve ljude sa sumnjom na COVID-19 je 0800-9999.[52]

Povijest

2020.

Veljača

Hrvatska je 25. veljače potvrdila svoj prvi slučaj. Obolio je 26-godišnjak koji je od 19. do 21. veljače boravio u talijanskom gradu Milanu. Nakon što je pozitivno testiran, hospitaliziran je u Sveučilišnoj bolnici za zarazne bolesti dr. Frana Mihaljevića u Zagrebu.[53] 26. veljače potvrđena su dva nova slučaja. U drugom su slučaju sudjelovali brat blizanac te osobe u prvom slučaju.[54] Također je primljen u istu bolnicu. Treći je slučaj bio Hrvat koji je radio u Parmi u Italiji. Hospitaliziran je u Rijeci.[54]

Od 29. veljače u Hrvatskoj je bilo sedam potvrđenih slučajeva. Broj zaraženih se za samo 10 dana duplicirao na 14.[55]

Ožujak

Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš u srijedu, 11. ožujka 2020. donio je Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2. Tom je odlukom proglašena epidemija na području čitave Republike Hrvatske od 11. ožujka 2020.[56] Istoga dana, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je prethodnu epidemiju pandemijom.

Čelnici kluba navijača Torcida stavili su 16. ožujka 2020. godine sve navijače na raspolaganje gradu Splitu i cijeloj Hrvatskoj, a dan kasnije dobili su poziv da se pripreme za zahtjevan zadatak preseljenja bolnice Križine u prostorije bolnice na Firulama, kako bi se oslobodili prostori za prihvat svih zaraženih iz četiri dalmatinske županije.[57]

Dana 17. ožujka broj oboljelih porastao je s 56 na 65. Od toga su ukupno dva slučaja iz Brodsko-posavske i Krapinsko-zagorske županije.[58][59] Dana 18. ožujka zabilježen je prvi slučaj u Zadarskoj županiji.[60] U noći sa 17. na 18. ožujka u Istri je preminuo čovjek u samoizolaciji. Potvrđeno je da bio inficiran koronavirusom.[61][62][63] Obdukcija je obavljena 25. ožujka, kada je potvrđeno da je uzrok smrti bio koronavirus.[64] Dana 19. ožujka 2020. godine zabilježeni su prvi slučajevi zaraze u Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Dana 20. ožujka 2020. godine potvrđen je prvi slučaj koronavirusa u Ličko-senjskoj županiji, na području grada Senja.[65]

Dana 21. ožujka 2020. godine broj zaraženih porastao je sa 168 na 206. Zabilježen je prvi slučaj u Koprivničko-križevačkoj županiji.[66]

Dana 23. ožujka 2020. godine, odlukom načelnika općine Murter-Kornati Tonija Turčinova, sav promet prema otoku Murteru zatvoren je do daljnjega za sve osobe koje nemaju stalno prebivalište na otoku, a koji je prema statistici od 24. ožujka, hrvatski otok s najviše slučajeva oboljelih, i to ukupno 15.[67][68] Dana 25. ožujka, otok Murter postaje prva hrvatska karantena.[69] Istoga dana, zabilježen je prvi slučaj u Vukovarsko-srijemskoj županiji.[70] Dana 26. ožujka, broj zaraženih porastao je s 442 na 495. U Zagrebu je preminula još jedna osoba.[71][72]

Dana 25. ožujka 2020. godine Hrvatska liječnička komora u javnom priopćenju obznanila je da zahtijeva značajno povećanje broja testiranja pacijenata u Hrvatskoj te promjenu kriterija za testiranje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.[73][74]

Krajem ožujka broj preminulih porastao je s 2 na 6, dok se broj zaraženih duplicirao na 900. U istom razdoblju broj oporavljenih porastao je s 22 na 64. Dne 31. ožujka, potvrđene su zaraze u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. To su posljednje hrvatske županije u kojima je došlo do infekcije, više od mjesec dana nakon što je potvrđen prvi slučaj zaraze virusom u Hrvatskoj.

Potres u Zagrebu
 Podrobniji članak o temi: Potres u Zagrebu 2020.

Dana 22. ožujka 2020. godine u 6:24 sati, Seizmološka služba Republike Hrvatske zabilježila je snažan potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru, s epicentrom kod naselja Markuševca u Zagrebu,[75] a koji je najjači potres u Zagrebu nakon potresa 1880. godine.[76] Zbog pandemije koronavirusa predsjednik Republike Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković apelirali su na građane da se pridržavaju mjera i uputa Stožera.[77] Istoga dana, broj zaraženih povećan je za 29. Zabilježen je prvi slučaj u Čazmi, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.[78][79]

Travanj

Dana 2. travnja, zabilježeno je više od 1.000 zaraza u Hrvatskoj. Istoga dana izliječen je 88. pacijent, a od zaraze virusom preminula je sedma osoba.[80]

Dana 7. travnja potvrđena je prva smrt uzrokovana virusom na području Šibensko-kninske županije, a radilo se o 91-godišnjem muškarcu s područja općine Murter-Kornati.[81] To je, s obzirom na statistiku, sedamnaesti smrtni slučaj uzrokovan virusom u Hrvatskoj.

U razdoblju od 7. travnja do 23. travnja, broj zaraženih je porastao s 1.343 na 1.981. Broj izliječenih povećao se za 704. Dana 24. travnja, zabilježeno je više od 2.000 zaraza u Hrvatskoj. Istog dana izliječen je 982. pacijent, a od zaraze virusom preminula je 51. osoba.[82] 25. travnja potvrđeno je ukupno 2.016 slučajeva od kojih su 1.034 (51,3%) bili izliječeni. Broj novozaraženih osoba iznosio je samo 7.[83]

Svibanj

 
Ispred Županijske bolnice u Čakovcu postavljeni su šatori za testiranje.

Dana 1. svibnja, potvrđeno je 2.085 oboljelih u Hrvatskoj. Oporavio se 1.421. pacijent, a od zaraze virusom preminula je 75. osoba.[84]

Dana 10. svibnja, Stožer civilne zaštite objavio je kako se ukidaju propusnice u Hrvatskoj. E-propusnice ukidaju se na području cijele Hrvatske, osim na Braču, gdje je nastalo novo žarište pandemije. Odluka o ukidanju propusnica vjerojatno će se početi primjenjivati od ponoći sljedećeg dana.[85] Dne 15. svibnja zabilježen je samo jedan novi slučaj zaraze.[1]

Hrvatska biskupska konferencija posredstvom Hrvatskog Caritasa darovala je milijun kuna vrijednu medicinsku opremu KBC-u Sestre milosrdnice iz Zagreba, KBC-u Rijeka, KBC-u Osijek i KBC-u Split.[86]

Dana 23. svibnja, Nacionalni stožer civilne zaštite RH objavio je kako u posljednja 24 sata nije bilo zabilježenih slučajeva novooboljelih, čime je ukupan broj oboljelih iznosio 2.243.[87]

Lipanj

U razdoblju od 30. svibnja do 3. lipnja nije zabilježena ni jedna novooboljela osoba. Dana 4. lipnja, ukupan broj slučajeva iznosio je 2.247. Oporavio se 2.105 pacijent, a od zaraze virusom preminule su ukupno 103 osobe.[88]

Dana 18. lipnja, Stožer potvrđuje 11 novih zaraza.[89] Dne 26. i 27. lipnja zabilježeni su nagli porasti novih zaraza koronavirusom. Potvrđeno je ukupno 180 novih slučajeva u 48 sati.[90][91]

Srpanj

Dne 3. srpnja, zabilježeno je više od 3.000 zaraza u Hrvatskoj. Istoga dana izliječena je 2.168. osoba, a od zaraze virusom preminula je stodvanaesta osoba.

Dana 10. srpnja, zabilježeno je 116 novih slučajeva, što je bio najveći dnevni broj novozaraženih od početka epidemije u Hrvatskoj. Ukupan broj slučajeva iznosio je 3.532, dok se 2.377 osoba oporavilo, a ukupno preminulo sto sedamdeset osoba.[92] Rekord je oboren sljedećeg dana, 11. srpnja, kada je zabilježeno 140 novih slučajeva oboljenja.[93]

Dana 16. srpnja, zabilježeno je više od 4.000 slučajeva zaraze u Hrvatskoj.[94] Do 17. srpnja ukupno je testirano preko 100.000 osoba. Ukupan broj slučajeva iznosio je 4.137, dok se 2.825 osoba oporavilo, a ukupno preminulo 120 osoba.[95]

Dana 30. srpnja, zabilježeno je više od 5.000 slučajeva zaraze u Hrvatskoj.[96]

Kolovoz

 
Obavijest o držanju sigurnosnog razmaka od najmanje dva metra.

Zbog visokog rasta novooboljelih u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Stožer je donio, 4. kolovoza 2020. godine, Odluku o uvođenju nužne epidemiološke mjere za Vukovarsko-srijemsku županiju.[97]

Dana 8. kolovoza, zabilježeno je 77 novih slučajeva. Broj aktivnih slučajeva iznosio je 569. Istoga dana, preminula je sto pedesetsedma osoba od zaraze virusom.[98]

Uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera, 9. kolovoza održana je 305. Sinjska alka.

Dana 13. kolovoza, zabilježeno je 180 novozaraženih, čime je srušen rekord iz srpnja, kada je porast oboljelih jednom iznosio 140.[99] Taj rekord je oboren sljedećeg dana, 14. kolovoza, kada je zabilježeno 208 novih slučajeva.[100]

Dana 26. kolovoza, zabilježena je tadašnja rekordna brojka od 358 novih slučajeva.[101] Dana 28. kolovoza, zabilježeno je 357 novih slučajeva.[102]

Hrvatska je zbog povećanja broja oboljelih na 100.000 stanovnika na crvenim listama ukupno 13 zemalja (Austrija, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Island, Italija, Latvija, Litva, Norveška, Slovenija, Velika Britanija i Slovačka), što znači da će građani koji putuju u navedene zemlje iz Hrvatske morati u obveznu 14-dnevnu karantenu ili imati obvezan test na koronavirus ne dulji od 48 sati. Na crvenoj listi za Belgiju i Njemačku nalaze se dvije hrvatske županije, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska, a od 2. rujna Poljska zabranjuje letove iz 46 država, među kojima je i Hrvatska.[103][104]

Nizozemci su Hrvatsku obilježili narančastom bojom, putovanja u Hrvatsku preporučuju se samo u nužnim slučajevima, a po povratku je preporučena 10-dnevna samoizolacija.[103][104]

Dana 30. kolovoza, zabilježeno je više od 10.000 slučajeva zaraze u Hrvatskoj.

Rujan

Dana 3. rujna, zabilježena je rekordna brojka od 369 novih slučajeva.

Festival slobode
 
Okupljenici na Trgu bana Jelačića, 5. rujna 2020.

U Zagrebu je organiziran "Festival slobode", najveći prosvjed u Hrvatskoj protiv mjera za suzbijanje novog koronavirusa. Održan je 5. rujna 2020. u 17 sati, na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, a organizator je građanska inicijativa "Prava i slobode".[105] Međutim, dio radikalnih prosvjednika tvrdio je da je pandemija izmišljena i da su im oduzeta osnovna ljudska prava te su razvili transparente s porukama poput: "COVID je laž – nismo svi covidioti", "Bolje grob nego rob" i "Skini masku, ugasi TV, živi punim plućima".[106][107]

Mnogi sudionici nisu nosili zaštitne maske, a neki su javno pozivali građane da ignoriraju epidemiološke mjere kao obvezno nošenje zaštitnih maski.

Hrvatska udruga za medicinsko pravo (HUZMP) izrazila je zgranutost i izjavljuje da se radi o obmani i demagogiji.[107][108]

Slični prosvjedi su održani u Australiji[107] i Njemačkoj.[109]

Listopad

Do 5. listopada, ukupno je preminulo 300 osoba od zaraze virusom.[110]

Dana 14. listopada, zabilježeno je 748 novozaraženih, čime je srušen prethodni rekord kada je najveći broj novooboljelih iznosio 542. Taj rekord je oboren sljedećeg dana, 15. kolovoza, kada su zabilježena 793 nova slučaja.[111]

Dana 16. listopada, zabilježen je 1.131 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva ukupno iznosio 4.233. To je bio prvi put kada je u 24 sata zabilježeno preko tisuću novih zaraza u Hrvatskoj.[1] Dana 21. listopada, zabilježeno je 1.424 novozaraženih, a testirano je 8.255 osoba.[112] 24. listopada zabilježena su 2.242 novooboljele osobe od virusa COVID-19. To je bio prvi put kada je u 24 sata zabilježeno preko dvije tisuće novih zaraza u Hrvatskoj.[113] Najveći dnevni porast u Hrvatskoj od izbijanja epidemije zabilježen je 25. listopada, kad je zabilježen 2.421 novi slučaj zaraze. Zbog dramatičnog porasta Nacionalni stožer civilne zaštite objavio je nove stroge mjere za borbu protiv epidemije.[114] Mjere stupaju na snagu 26. listopada. Trajat će dva tjedna, a zatim će se 9. studenoga procijeniti kakva je njihova provedba te hoće li se produžiti. Uvedena su dodatna ograničenja i postroženja okupljanja, obveza dostavljanja obavijesti i vođenja pisane evidencije sudionika na većim skupovima, zabrana prodaje alkoholnih pića od ponoći do 6 sati i obvezno korištenje maski za lice ili medicinskih maski.[115]

Dana 19. listopada prva osoba preminula od koronavirusa na području Međimurske županije, koja je bila poslednjom županijom bez smrtnih slučajeva.

Studeni

Dana 6. studenoga, zabilježen je novi crni rekord od 2.890 novih slučajeva u 24 sata. Broj aktivnih slučajeva iznosio je 15.567. Ukupno je 1.307 osoba bilo na bolničkom liječenju, od toga 135 na respiratoru.[116]

Do 10. studenoga ukupno su zabilježene 70.243 osobe zaražene novim koronavirusom.[117] Do 23. studenoga ukupno su zabilježene 105.691 osobe zaražene novim koronavirusom.[118]

Dana 21. studenoga ukupno je zabilježeno više od 100.000 slučajeva.

Prosinac

Dana 9. prosinca zabilježen je najveći porast aktivnih slučajeva u jednom danu – 2.065 više aktivnih slučajeva.

Dana 10. prosinca zabilježeno je najviše novih slučajeva u 24 sata – 4.620.

Dana 12. prosinca zabilježen je najveći broj aktivnih slučajeva u jednom danu – 25.270.

Dana 16. prosinca zabilježeno je najviše preminulih u jednom danu – 92.

Dana 18. prosinca zabilježeno je najviše izliječenih u jednom danu – 4.352.

Dana 21. prosinca zabilježen je najveći pad aktivnih slučajeva u jednom danu – 2.552 manje aktivnih slučajeva.

Dana 23. prosinca ukupno je zabilježeno više od 200.000 slučajeva.

Dana 26. prosinca stiglo je prvih 9.750 doza cjepiva Pfizer-BioNTech u Hrvatskoj.[119]

2021.

Siječanj

Dana 31. siječnja ukupno je zabilježeno više od 5.000 preminulih.

Veljača

Vlada RH je 12. veljače 2021. donijela Odlukom o izmjenama Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojom se ublažavaju protuepidemijske mjere. Odluka je stupila na snagu 15. veljače 2021. (Točka III. Odluka o izmjenama Odluke) i trebala trajati do 28. veljače 2021. (Točka II. Odluka o izmjenama Odluke). Tom odlukom se omogućilo svim ugostiteljima isporuka hrane, pića, napitaka i slastica za van, rad teretana i fitness centara uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera, rad dječjih igraonica i radionica uz strogo pridržavanje protuepidemijskih mjera, rad škola za strane jezike uz strogo pridržavanje protuepidemijskih mjera, rad kasina, automat klubova i kladionica, uz ograničenje radnog vremena od 8:00 do 22:00 sata i zabranu pružanja ugostiteljskih usluga.[120]

Ožujak

Vlada RH je 2. ožujka u trajanju do 14. ožujka prihvaćala nužne epidemiološke mjere za Dubrovačko-neretvansku županiju, konkretno grad Dubrovnik te općine Konavle, Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka i Ston, koje bile u drugoj polovici veljače glavna žarišta koronavirusa, posebno općina Konavle.[121]

Travanj

Dana 15. travnja zabilježeno je više od 300.000 slučajeva.

Dana 20. travnja započelo cijepljenje građana na Zagrebačkom velesajmu.[122]

Dana 23. travnja započelo u Dubrovniku cijepljenje turističkih djelatnika.[123]

Svibanj

Dana 10. svibnja zabilježeno je više od 7.500 preminulih.

Dana 14. svibnja cijepljena je milijunta osoba u Hrvatskoj.[124]

Dana 31. svibnja zabilježeno je samo 40 novih slučajeva – ovo je najmanji broj novozaraženih od 6. kolovoza 2020.

Lipanj

U lipnju nastala dvije nova velika žarišta u Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji - općina Pakoštane[125] i grad Metković.[126] U Pakoštanima bila zatvorena škola i dječji vrtić, kao najviše oboljelih boli djece i učitelji. U ostatku Hrvatske situacija je ostala dobra.

Srpanj

Dana 5. srpnja, zbog velikih žarišta koronavirusa u Zadarskoj županiji, posebno u gradu Zadru i općinama Sali, Poličnik, Galovac i Sukošan,[127] vlada RH je donijela nove mjere za Zadarsku županiju – održavanje svih vrsta koncerata i sličnih događaja na otvorenim površinama, gdje nije moguće provesti kontrolu prisutnih osoba, bilo zabranjeno.[128]

Dana 6. srpnja, cijepljeno je 45 posto odraslog stanovništva Hrvatske.[129]

Dana 9. srpnja je Bjelovarsko-bilogorska županija postala korona-free (bez aktivnih slučajeva zaraze COVID-19); dva dana kasnije postala korona-free i Virovitičko-podravska županija, ali ostala je samo jedan dan bez aktivnih slučajeva zaraze COVID-19. Bjelovarsko-bilogorska županija ostala korona-free pet dana. Dana 21. srpnja postala Virovitičko-podravska županija opet na jedan dan korona-free.[130]

Dana 23. srpnja vlada RH je donijela nove mjere za "regiju Jadran" - ovo je Istarska, Primorsko-goranska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska županija i dio Ličko-senjske županije (općina Karlobag te gradovi Senj i Novalja). Za Koprivničko-križevačku županiju, koja je također postala u srpnju žarište zaraze COVID-19, mjere još nisu uspostavljene.[131]

Smrtnost među izloženima zarazom

U Hrvatskoj je sa sredinom srpnja 2020. godine bilo nešto više od 100 tisuća ljudi koji su bili izloženi infekciji COVID-19 virusom; u tom broju se bilježi 119 umrlih osoba.[132]

Smrtnost među zaraženim stanovnicima Hrvatske je približno onakva kakva se bilježi u susjednoj Sloveniji,[133] ali višestruko manja nego u nekim zapadnim zemljama. Tako se Nizozemskoj s krajem lipnja 2020. god. među oko 940 tisuća zaraženih (5,5 posto od 17,1 milijuna stanovnika) bilježi 6.100 umrlih pacijenata.[134] U Španjolskoj, studija provedena od kraja travnja do sredine svibnja 2020. god. ustanovila je antitijela kod 5% testiranih stanovnika, tj. bilo bi u ukupnom tamošnjem stanovništu od 46,7 milijuna ljudi njih oko 2,35 milijuna zaraženih, do tog razdoblja.[135] Do sredine svibnja 2020. god., bilo je evidentirano u Španjolskoj 27 tisuća mrtvih s koronavirusom.[136]

Ovakve velike razlike u stopama smrtnosti kakve se bilježe u raznim dijelovima Europe, bilježe federalne zdravstvene vlasti i u Sjedinjenim Američkim Državama. Drastične razlike u stopama smrtnosti za sada se tumače različitom dobnom strukturom stanovništva u različitim dijelovima SAD, te različitim reakcijama zdravstvenog sustava. Stope smrtnosti kakve se bilježe u Hrvatskoj, bile bi i za SAD među najnižima.[137] Američki publicist i ugledni komentator Jacob Sullum ukazuje da se drastične razlike u postotcima smrtnosti među saveznim državama SAD-a može u velikoj mjeri pripisati različitom pristupu zaštiti najstarije populacije, gdje su u pojedinim saveznim državama ispočetka bili pacijente s potvrđenom zarazom koronavirusom čak vraćali s intenzivne njege u bolnicama na tretman u staračke domove; a drugdje se naprotiv baš jako pazilo da se stariju populaciju i osobito staračke domove zaštiti od širenja zaraze.[138]

Znanstvenici ukazuju da su za sada podatci o broju zaraženih koronavirusom iz raznih dijelova svijeta nepouzdani i da je stoga još uvijek teško dati dobre procjene o smrtnosti.[139]

Kako se do 23. rujna 2020. god. u Hrvatskoj bilježi 257 umrlih od koronavirusa,[140] a do tog razdoblja se pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo na temelju testiranja antitijela na koronavirus procjenjuje prokuženost na oko 400.000 ljudi (oko 10 posto ukupnog stanovništva zemlje), proizlazilo bi da je smrtnost u Hrvatskoj znatno manja od 0,1 posto.[141] Do početka 2021. godine se registrira 4.403 smrti vezanih uz koronavirus u Republici Hrvatskoj, što predstavlja pak, nešto više od 0,1 posto cjelokupnog stanovništva države.[142] Istraživanje koja bi mogla omogućiti točniju procjenu prokuženosti do toga vremena kada se bilježi 4.403 smrti vezanih uz koronavirosti, nisu provedena, ali neki znanstvenici procjenjuju da je ona u Hrvatskoj između 30 i 40 posto ukupnog stanovništva, tj. između 1,2 i 1,6 milijuna zaraženih.[143]

Organizacija psihološke podrške građanima Republike Hrvatske

Pandemija koronavirusa građanima Republike Hrvatske donijela je neizvjesnost i različite vrste gubitaka, a mjere koje su provedene u svrhu sprječavanja širenja epidemije uključivale su ograničenu slobodu kretanja. Mnogi su u tom periodu bili ograničeni u kontaktima sa svojim prijateljima, bližnjima te su bili zabrinuti za očuvanje vlastitih radnih mjesta. Neizvjesnost i dalje traje.

Uobičajeno je da se u takvim situacijama češće pojavljuju neugodne emocije, poput straha, uzrujanosti, ljutnje, razdražljivosti, dosade, zbunjenosti, tuge, bespomoćnosti, doživljaja gubitka kontrole, nezadovoljstva i druge. Takve nas emocije čuvaju i potiču na djelovanje, a strah je normalna reakcija na potencijalnu opasnost. No, jačina i čestina tih osjećaja može dovesti do nemogućnosti koncentracije, teškoća organiziranja, teškoća izvršavanja predviđenih zadataka, bezvoljnosti i drugih reakcija koje su prirodne za nove okolnosti u kojima živimo. Koji će „paket“ ovih emocija i kojeg intenziteta osoba doživjeti može se razlikovati za svakog pojedinca, ali sve emocije koje osoba osjeća očekivane su i normalne. Javljaju se kod većine nas i važno je znati da u njima i s njima nismo sami.[144]

Kako bi pomogli građanima u suočavanju s ovim izazovima, Hrvatska psihološka komora je u suradnji s Hrvatskim psihološkim društvom i županijskim psihološkim društvima u periodu od ožujka do lipnja 2020. aktivirala Mrežu telefonskih linija za psihološku pomoć koja je obuhvaćala 25 telefonskih linija na kojima je 24 sata bilo dežurno 150 psihologa i kliničkih psihologa volontera.[144] Djelovala je i telefonska linija za psihološku podršku maturantima zbog uočene potrebe za omogućavanjem psihološke podrške toj skupini, budući da većina škola u Republici Hrvatskoj ne ispunjava minimalne uvjete državnog pedagoškog standarda te nema zaposlenog psihologa na puno radno vrijeme.[145][146] Ovim je putem psihološka podrška postala dostupna svim maturantima na području Republike Hrvatske. Razlozi javljanja bili su različiti, primjerice teškoće u učenju, organizacija vremena, emocionalno rasterećenje, pomoć u rješavanju problema, konkretan savjet, podrška, utjeha, umirenje i slično.[147]

U svakoj bolnici klinički psiholozi dežurni su na telefonima koji su objavljeni na stranicama bolnica, a preko 2000 psihologa svakodnevno je na svojim radnim mjestima u centrima za socijalnu skrb, obiteljskim centrima, vrtićima i školama i udrugama dostupno građanima.[144]

Tijekom razdoblja mjera ograničenja kretanja intenzivirala se produkcija online psihoedukativnih tekstova, od kojih su možda najistaknutiji oni Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba,[148] usmjereni djeci i roditeljima, Zagrebačkog psihološkog društva[149] koji su, tijekom određenog perioda, svakodnevno pisali o praktičnim vježbama za povišenje optimizma, projekta Kako Si[150] u kojemu su studenti psihologije, pod mentorstvom profesorice Nataše Jokić Begić, pisali i izvještavali u suradnji s portalom Srednja.hr[151] o suočavanju s aktualnim temama, ponajviše usmjerenim maturantima i srednjoškolcima, te Savjeti[152] na službenoj stranici koronavirusa Republike Hrvatske, poput tema o gubitku posla, suočavanju sa stresom i drugih.

Jednako su važni i korisni svi ostali tekstovi namijenjeni građanstvu i djelovanja stručnjaka iz područja psihologije koje je Hrvatska psihološka komora objedinila u zbirci[144] „Koronavirus i mentalno zdravlje: Psihološki aspekti, savjeti i preporuke“. Nadalje, izdane su knjige:[153] „Kako se nositi sa situacijom prouzrokovanom pandemijom koronavirusne bolesti (COVID-19)?“ autorice Andreje Bubić, radna bilježnica[154] „Moja priča o pandemiji: radna bilježnica za vođenu aktivnost za djecu svijeta, obitelji, učitelje i odgajatelje“ te slikovnice „Dan kada je sve stalo“[155] i „Bok. Ovo je koronavirus.“[156] Svi navedeni materijali dostupni su besplatno, u online izdanju.

Također, mnogi su stručnjaci gostovali u televizijskim emisijama, primjerice u emisijama Nedjeljom u 2 gostovali su psihologinja i psihoterapeutkinja Nataša Jokić Begić[157] (HRT 1, 21. lipnja 2020.) i psihijatar i psihoterapeut Milan Košuta[158] (HRT 1 21. travnja 2020.), u emisiji Treći element gostovali su psihologinje i psihoterapeutkinje Nataša Jokić Begić i Sena Puhovski na temu „Možemo li bez panike?“[159] (HRT 3, 5. travnja 2020.), a u emisiji Otvoreno[160] gostovali su psihologinje Marina Ajduković, Tanja Sever, Gordana Kuterovac-Jagodić i psihijatar Veljko Đorđević (HRT 1, 31. ožujka 2020.). Snimke emisija dostupne su online.

Održani su i razni webinari na temu mentalnog zdravlja kako bi se podsjetilo da je osim o fizičkog, važna briga i o psihičkom zdravlju čovjeka. Webinari su online predavanja, čiji je broj naglo skočio zahvaljujući mjerama epidemiološke zaštite.

MUP, Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba i agencija Degordian zajedno su pokrenuli kampanju ”Iza Vrata”,[161] koja ima cilj upozoriti na nasilje u obitelji i osvijestiti sve nas građane da ne okrećemo glavu i prijavimo nasilje koje nam se odvija u blizini.

Osim toga, Hrvatska psihološka komora na svojim je službenim stranicama napisala mišljenje o boravku roditelja uz djecu tijekom hospitalizacije[162] u kojem iznose da su „dobrobiti boravka roditelja s djecom u bolnici višestruke i povezane, ne samo s psihičkim, nego i tjelesnim zdravljem djece. Jednako tako, višestruke su i poteškoće koje su mogu javiti, posebno kod mlađe djece, zbog odsutnosti roditelja tijekom razdoblja hospitalizacije. Pitanje prisutnosti roditelja više ne bi trebalo biti pitanje - na njega je već odgovoreno i suvremena pedijatrijska praksa uvažava te spoznaje. Stoga Hrvatska psihološka komora izražava vrlo jasan stav i preporuke da roditeljima treba biti omogućen boravak s djecom u bolnici, te naglašava da je aktualna odluka o trajanju tog vremena utemeljena na epidemiološkim, a ne psihološkim preporukama.“ Nadalje, u Zahtjevu za ispravak informacije iznesene u emisiji Dobro jutro, Hrvatska 8. srpnja 2020.[163] jasno ističu da „psihološka struka ne smatra kako je 15 minuta posjeta dovoljno.“

Potpora

Ugostiteljska potpora

S obzirom da je Stožer civilne zaštite zatvorio i zabranio rad ugostiteljskih objekata, hrvatski ugostitelji su se udružili da pomognu suzbijanju koronakrize u Hrvatskoj nudeći svoje usluge, pa tako osim grijalice i klime slastičarnice nude kolače, kafići nude tople napitke, catering tvrtke nude svoju infrastrukturu, a po potrebi posudit će i šatore.[164][165]

Međunarodna potpora

Države ili međunarodne organizacije koje su Hrvatskoj pružile pomoć:

Vidi još

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 361 novi slučaj u protekla 24 sata, u bolnicama ukupno 2.453 osobe, koronavirus.hr, pristupljeno 4. siječnja 2021.
  2. Zrinka Grancarić. 4. lipnja 2020. Markotić: Pojedinačni slučajevi koronavirusa uneseni u Hrvatsku. HRT. Pristupljeno 20. srpnja 2020.
  3. Capak za RTL otkrio rezultate seroloških testiranja: '2,4 posto ispitanika ima antitijela na virus'. RTL. 12. srpnja 2020. Pristupljeno 20. srpnja 2020.
  4. Capak otkrio koliko je ljudi u Hrvatskoj vjerojatno došlo u kontakt s virusom te kada bismo mogli postići imunitet krda. Dnevnik.hr. 22. rujna 2020. Pristupljeno 23. rujna 2020.
  5. U Hrvatskoj 204 nova slučaja zaraze, preminule su dvije osobe. Opet skok broja zaraženih u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Dnevnik.hr. 23. rujna 2020. Pristupljeno 23. rujna 2020.
  6. Oxford: Hrvatska ima najstrože mjere u Europi. Beroš: Pažljivo balansiramo, vecernji.hr, pristupljeno 27. ožujka 2020.
  7. ISTRAŽIVANJE SVEUČILIŠTA OXFORD Proučili mjere koje su zemlje donijele i usporedili ih s brojem zaraženih. Najstriktnije mjere provodi – Hrvatska!, jutarnji.hr, pristupljeno 27. ožujka 2020.
  8. Grgur S. 31. ožujka 2020. Vide li se posljedice koronavirusa?. Kamenjar.hr. Pristupljeno 31. ožujka 2020.
  9. Coronavirus, 11 nuovi contagiati in Puglia (3 nel Foggiano). 170 casi attualmente positivi in tutta la regione (talijanski). Quotidiano.net. 7. kolovoza 2020. Pristupljeno 8. kolovoza 2020.
  10. Priopćenje za medije Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 7. kolovoza 2020. Ravnateljstvo civilne zaštite. 7. kolovoza 2020. Pristupljeno 8. kolovoza 2020.
  11. COVID-19 situation update for the EU/EEA, as of week 1 2021 (engleski). European Centre for Disease Prevention and Control. 2021-01-14 (updated). Pristupljeno 2021-01-18 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  12. Nenad Jarić Dauenahuer. 12. siječnja 2021. Hrvatska ima najveći pad broja novozaraženih u EU. Index.hr. Pristupljeno 18. siječnja 2021.
  13. V. Mo. 20. prosinca 2020. Lauc: Broj novozaraženih pada zbog kolektivnog imuniteta. Đikić: Nije istina, očigledno je da uvedene mjere djeluju. Tportal.hr. Pristupljeno 18. siječnja 2021.
  14. Važni brojevi, koronavirus.hr, pristupljeno 19. ožujka 2020.
  15. Predstavljena mobilna aplikacija "Stop COVID-19", zdravlje.gov.hr, pristupljeno 31. srpnja 2020.
  16. Grad Zagreb. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  17. Splitsko-dalmatinska. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  18. Primorsko-goranska. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  19. Zagrebačka. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  20. Varaždinska. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  21. Osječko-baranjska. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  22. Međimurska. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  23. Zadarska. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  24. Brodsko-posavska. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  25. Sisačko-moslavačka. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  26. Krapinsko-zagorska županija. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  27. Vukovarsko-srijemska. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  28. Karlovačka. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  29. Šibensko-kninska. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  30. Dubrovačko-neretvanska. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  31. Koprivničko-križevačka. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  32. Bjelovarsko-bilogorska. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  33. Istarska. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  34. Virovitičko-podravska. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  35. Ličko-senjska. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  36. Požeško-slavonska. koronavirus.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  37. Koronavirus – najnoviji podatci, hzjz.hr, pristupljeno 4. siječnja 2021.
  38. Broj pozitivnih u ZGŽ od 27. ožujka 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 27. ožujka 2020.
  39. Zaražene osobe od 1. travnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 1. travnja 2020.
  40. Tjedna izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koronavirus.hr, pristupljeno 9. ožujka 2021
  41. Vrabec, Vedran. 25. veljače 2020. Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. Telegram.hr. Pristupljeno 25. veljače 2020.
  42. Potvrđen je koronavirus u Zagrebu. Pristupljeno 25. veljače 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  43. Premijer potvrdio: Koronavirus stigao u Hrvatsku, mlađi muškarac hospitaliziran u Zagrebu. Boravio je u Milanu i ima blaže simptome. Pristupljeno 25. veljače 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  44. Potvrđen koronavirus u Hrvatskoj. Pristupljeno 25. veljače 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  45. Dnevno izvješće o cijepljenju za 20. srpnja 2021., koronavirus.hr
  46. What is Croatia Doing to Prevent the Spreading of the New Coronavirus?, total-croatia-news.com, 25. siječnja 2020.
  47. Hrvatski Caritas stavio svoju opremu na raspolaganje Stožeru. www.tportal.hr. Tportal.hr. 17. ožujka 2020. Pristupljeno 17. ožujka 2020.
  48. COVID 19 – Djelovanje Caritasa. Hrvatski Caritas. 17. ožujka 2020. Pristupljeno 17. ožujka 2020.
  49. Brojne aktivnosti Hrvatskog Caritasa od početka pandemije COVID-om 19. Informativna katolička agencija. 17. ožujka 2020. Pristupljeno 17. ožujka 2020.
  50. O školovanju, koronavirus.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  51. Vijesti.hr. Koronavirus zatvara škole: Ministarstvo objavilo video kako će izgledati online nastava od kuće. Pristupljeno 23. ožujka 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  52. Nove informacije Nacionalnog stožera o koronavirusu 'Od jutros nemamo novih bolesnika, ali imamo jednu dobru vijest, povećao se broj oporavljenih'. Jutarnji list. 16. ožujka 2020. Pristupljeno 16. ožujka 2020.
  53. Croatia latest European country to confirm coronavirus case. The Guardian. 25. veljače 2020.
  54. 54,0 54,1 Croatia confirms third case of coronavirus infection. N1 HR. Pristupljeno 26. veljače 2020.
  55. Potvrđen 14. slučaj u Hrvatskoj. Svi koji dolaze iz Italije moraju u karantenu. Pristupljeno 10. ožujka 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  56. Odluka o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2, zdravlje.gov.hr pristupljeno 14. svibnja 2020.
  57. Gabelić, Tomislav. 16. ožujka 2020. - 24sata.hr Torcida se odaziva pozivu u pomoć. Preselit će bolnicu!? Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć). 24sata. Pristupljeno 16. ožujka 2020.
  58. Ravnatelj KBC-a Rebro: "Zaraženi liječnici bili su u Austriji za vikend, a nikome to nisu prijavili. Sigurno će biti sankcija", dnevnik.hr, pristupljeno 17. ožujka 2020.
  59. Devet novih pacijenata u Hrvatskoj, nije objavljeno iz kojih su gradova, http://hr.n1info.com, pristupljeno 17. ožujka 2020.
  60. Zadarska županija bilježi prvi slučaj: Djevojka bila u Dubaiju, 24sata, pristupljeno 18. ožujka 2020.
  61. Obitelj preminulog muškarca iz Istre: Nije istina da nije želio u bolnicu. Večernji list. 18. ožujka 2020. Pristupljeno 19. ožujka 2020.
  62. Jelavić, Luka. 18. ožujka 2020. Obitelj preminulog Nina Kernjusa, vlasnika konobe Astarea u Brtonigli, koji je moguća prva žrtva koronavirusa u Hrvatskoj: "Nije istina da Nino nije želio u bolnicu. Do prije par dana je bio zdrav, a čim su se pojavili simptomi zvali smo epidemiologe. NISMO MOGLI VJEROVATI ŠTO SU NAM REKLI". Glas Istre. Pristupljeno 19. ožujka 2020.
  63. S. A. 19. ožujka 2020. Još tri nova: 102 zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj. Pratite presicu iz Splita. Index.hr
  64. Hina. 19. ožujka 2020. Beroš: Zdravstvena inspekcija ispitat će smrt muškarca u Istri. Glas Istre
  65. Milinović: Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Ličko-senjskoj županiji, to smo predvidjeli – nema mjesta panici, lika-online.com, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  66. Prvi slučaj koronavirusa u Koprivnici, riječ je o ženi (46) koja se vratila iz Njemačke, vecernji.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  67. FOTO: HRVATSKI OTOK S NAJVIŠE SLUČAJEVA KORONAVIRUSA 'Imamo još tri osobe pozitivne na Covid-19, ukupno čak šest. Strogo se pridržavajte uputa'. www.jutarnji.hr. 23. ožujka 2020. Pristupljeno 24. ožujka 2020.
  68. APEL NAČELNIKA OPĆINE MURTER - KORNATI / Situacija u Murteru s koronavirusom neozbiljno je shvaćena, ne žele nas testirati. mok.hr. 24. ožujka 2020. Pristupljeno 24. ožujka 2020.
  69. Otok Murter pod mjerama karantene, koronavirus.hr, pristupljeno 26. ožujka 2020.
  70. Vukovarsko-srijemska, koronavirus.hr, pristupljeno 26. ožujka 2020.
  71. Ukupno dosad 495 osoba zaraženih koronavirusom, koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno 26. ožujka 2020., arhivirano 26. ožujka 2020.
  72. Grad Zagreb, koronavirus.hr, pristupljeno 26. ožujka 2020.
  73. službeno priopćenje. 25. ožujka 2020. HLK: Tražimo više testiranja na koronavirus. Hrvatska liječnička komora. Pristupljeno 31. ožujka 2020.
  74. Dopis HLK Ministarstvu zdravstva RH od 24. ožujka 2020 (PDF). 15. ožujka 2020. Pristupljeno 31. ožujka 2020.
  75. Dva snažna potresa u Zagrebu, pmf.unizg.hr, pristupljeno 22. ožujka 2020.
  76. Zadnji veliki potres 1880. je oštetio svaku zgradu u gradu, 24sata.hr, pristupljeno 22. ožujka 2020.
  77. Državni vrh: Slušajte upute Stožera, bez panike, hr.n1info.com, pristupljeno 22. ožujka 2020.
  78. Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, hr.n1info.com, pristupljeno 22. ožujka 2020.
  79. Koronavirusom je zaraženo 235 osoba u Hrvatskoj, petero ljudi je na respiratoru, vecernji.hr, pristupljeno 22. ožujka 2020.
  80. Stanje 2. travnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 2. travnja 2020.
  81. Prva smrt zbog koronavirusa u Šibensko-kninskoj županiji, 91-godišnjak s Murtera 17. žrtva u Hrvatskoj; Veliki problemi u Kninu, 7 novozaraženih, slobodnadalmacija.hr, pristupljeno i arhivirano 7. travnja 2020.
  82. Stanje 24. travnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 25. travnja 2020.
  83. Stanje 25. travnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 25. travnja 2020.
  84. Stanje 1. svibnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 1. svibnja 2020.
  85. Ukinute propusnice. Pristupljeno 10. svibnja 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  86. HBK donirala ukupno milijun kuna četirima hrvatskim bolnicama za borbu protiv koronavirusa, 15. svibnja 2020.
  87. Stanje 23. svibnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 23. svibnja 2020.
  88. 4. lipnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 4. lipnja 2020.
  89. Stanje - 18. lipnja, koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 18. lipnja 2020.
  90. Stanje - 26. lipnja, koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno 27. lipnja 2020., arhivirano 26. lipnja 2020.
  91. Stanje - 27. lipnja, koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 27. lipnja 2020.
  92. Stanje 10. srpnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 10. srpnja 2020.
  93. Stanje 11. srpnja 2020., koronavirus.hr , pristupljeno 11. srpnja 2020.
  94. Stanje 16. srpnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno 17. srpnja 2020., arhivirano 16. srpnja 2020.
  95. Stanje 17. srpnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 17. srpnja 2020.
  96. Stanje 30. srpnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 31. srpnja 2020.
  97. Odluka o uvođenju nužne epidemiološke mjere za Vukovarsko-srijemsku županiju, civilna-zastita.gov.hr, pristupljeno 8. kolovoza 2020.
  98. Stanje 8. kolovoza 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 8. kolovoza 2020.
  99. Stanje 13. kolovoza 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 13. kolovoza 2020.
  100. Stanje 14. kolovoza 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 14. kolovoza 2020.
  101. Stanje 26. kolovoza 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 26. kolovoza 2020.
  102. Stanje 28. kolovoza 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 28. kolovoza 2020.
  103. 103,0 103,1 Krnić, Ivana. 28. kolovoza 2020. Pooštreni uvjeti Hrvatska na crvenim listama: ukupno 13 zemalja uvelo je restrikcije po povratku iz naše zemlje. www.slobodnadalmacija.hr. Slobodna Dalmacija, Jutarnji list. Pristupljeno 30. kolovoza 2020.
  104. 104,0 104,1 Dollar, Lina. 29. kolovoza 2020. Nižemo crne brojke Kraj sezone? Hrvatska je na crvenim listama sve više zemalja pa je u crvenom i hrvatski turizam. dnevnik.hr. Dnevnik.hr. Pristupljeno 30. kolovoza 2020.
  105. OBAVIJEST📢, inicijativa.hr, pristupljeno 11. rujna 2020.
  106. Danas je održan Festival slobode, skup ljudi koji tvrde da je korona izmišljotina., telegram.hr, pristupljeno 11. rujna 2020.
  107. 107,0 107,1 107,2 Prosvjed protiv restrikcija na zagrebačkom trgu, pristupljeno 11. rujna 2020.
  108. HUZMP zgrožen najavom "Festivala slobode" - to je obmana i demagogija, glasistre.hr, autor: Hina, objavljeno 4. rujna 2020., pristupljeno 4. siječnja 2021.
  109. U Berlinu počeli masovni prosvjedi protiv korona-mjera, index.hr, pristupljeno 11. rujna 2020.
  110. Stanje 5. listopada 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 5. listopada 2020.
  111. Stanje 15. listopada 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 15. listopada 2020.
  112. Stanje 21. listopada 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 21. listopada 2020.
  113. Hrvatski zavod za javno zdravstvo Broj oboljelih od COVID-19 i stope po županijama 24. listopada 2020., pristupljeno 25. listopada 2020.
  114. Dnevnik.hr V.P. : Još jedan crni rekord: Potvrđen 2421 novi slučaj. Zagreb ponovno ima rekordan broj novooboljelih, loše vijesti i u Slavoniji, objavljeno i pristupljeno 25. listopada 2020.
  115. Varazdinski.hr ODLUKA STOŽERA Pogledajte popis svih novih mjera koje sutra stupaju na snagu, objavljeno i pristupljeno 25. listopada 2020.
  116. Stanje 6. studenoga 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 6. studenoga 2020.
  117. Stanje 10. studenoga 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 10. studenoga 2020.
  118. Stanje 23. studenoga 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 23. studenoga 2020.
  119. Stiglo cjepivo protiv koronavirusa. www.hzjz.hr. Pristupljeno 2. ožujka 2021.
  120. Stožer objavio dokument koji u detalje navodi koje promjene od ponedjeljka stupaju na snagu. Net.hr. Net.hr. 12. veljače 2021. Pristupljeno 14. veljače 2021.
  121. Nužne epidemiološke mjere za Grad Dubrovnik te općine Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i Ston. koronavirus.hr. Pristupljeno 2. veljače 2021.
  122. Cijepljenje građana na Zagrebačkom velesajmu. koronavirus.hr. Pristupljeno 30. svibnja 2021.
  123. Započelo organizirano cijepljenje turističkih djelatnika. koronavirus.hr. Pristupljeno 30. svibnja 2021.
  124. Cijepljena je milijunta osoba!. koronavirus.hr. Pristupljeno 30. svibnja 2021.
  125. Pakoštane žarište zbog fešte prije dva tjedna, zaražena djeca i učitelji. www.vecernji.hr. Pristupljeno 22. lipnja 2021.
  126. Metković žarište korone: I opet sve krenulo sa svadbe?. Telegraf.rs (srpski). Pristupljeno 22. lipnja 2021.
  127. Dnevna izvješća Zadarskog županije – https://zadarska-zupanija.hr/component/search/?searchword=Dnevno%20izvje%C5%A1%C4%87e&searchphrase=all&Itemid=572
  128. https://www.koronavirus.hr/najnovije/nuzna-epidemioloska-mjera-za-zadarsku-zupaniju/778
  129. https://www.koronavirus.hr/najnovije/cijepljeno-je-45-posto-odraslog-stanovnistva/964
  130. https://www.koronavirus.hr/json/?action=po_danima_zupanijama
  131. https://www.koronavirus.hr/nuzne-epidemioloske-mjere-za-regiju-jadran/967
  132. Capak: Po rezultatima seroloških testiranja 2,4 % ispitanika ima antitijela na virus. Politika.24.net. Pristupljeno 13. srpnja 2020.
  133. HINA. 20. srpnja 2020. Slovenija objavila rezultate masovnog testiranja, znaju koliko ljudi ima antitijela. Index.hr. Pristupljeno 20. srpnja 2020.
  134. Zack Newmark. 25. lipnja 2020. KNOWN COVID-19 DEATHS UP TO 6,100 IN NETHERLANDS. NLTIMES.NL. Pristupljeno 20. srpnja 2020.
  135. Pollán, Marina. 6. srpnja 2020. Prevalence of SARS-CoV-2 in Spain (ENE-COVID): a nationwide, population-based seroepidemiological study. The Lancet. Pristupljeno 20. srpnja 2020.
  136. Reuters. 13. svibnja 2020. Spain's daily coronavirus death toll at 184 on Wednesday (engleski). Pristupljeno 20. srpnja 2020.
  137. Jacob Sulum. 20. srpnja 2020. CDC Antibody Studies Confirm Huge Gap Between COVID-19 Infections and Known Cases (engleski). REASON. Pristupljeno 20. srpnja 2020.
  138. Jacob Sullum. 27. svibnja 2020. Steering a middle course between COVID-19 hopes and fears (engleski). Chicago Sun Times. Pristupljeno 24. kolovoza 2020.
  139. Gideon Meyerowitz-Katz, Lea Merone. Srpanj 2020. A systematic review and meta-analysis of published research data on COVID-19 infection-fatality rates. https://www.medrxiv.org/ (engleski). MedRxiv. Pristupljeno 2020-07-20 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć); Vanjski link u parametru |work= (pomoć)
  140. 204 nova slučaja u protekla 24 sata, u bolnicama ukupno 278 osoba. Koronavirus.hr, Službena stranica Vlade Republike Hrvatske. 23. rujna 2020. Pristupljeno 23. rujna 2020.
  141. Gojko Drljača. 23. rujna 2020. Što nam govori Capakova teza? Smrtnost je manja od 0,1 posto i približavamo se imunitetu krda!. Jutarnji list. Pristupljeno 23. rujna 2020.
  142. [(ukupno 4.053 registriranih smrti, do prvog tjedna u 2021. godini) COVID-19 situation update for the EU/EEA, as of week 1 2021] Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć) (engleski). European Centre for Disease Prevention and Control. 14. siječnaj 2021. Pristupljeno 2021-01-18 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  143. Lauc i Bakić sastavili dokument u 10 točaka o razumnom upravljanju pandemijom: 'Ukupni cilj je minimizirati dugoročnu štetu za naciju'. Slobodna Dalmacija. 13. siječnja 2021. Pristupljeno 18. siječnja 2021.
  144. 144,0 144,1 144,2 144,3 Skupina autora. Koronavirus i mentalno zdravlje: Psihološki aspekti, savjeti i preporuke (PDF). psiholoska-komora.hr. Hrvatska psihološka komora. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  145. Švegar, D. 27. siječnja 2020. Veliki broj osnovnih škola ne poštuje norme propisane državnim pedagoškim standardom: pedagog i knjižničar zaposleni u skoro svakoj školi, a psiholog čak ni u svakoj drugoj. psiholoskoproljece.org. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  146. Psihološko Proljeće. 19. veljače 2020. Gotov baza i elaborat: Prosvjetnoj inspekciji i Pravobraniteljici za djecu predali smo listu 326 osnovnih škola koje zapošljavaju manji broj stručnih suradnika od propisanog. psiholoskoproljece.org. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  147. Gelenčir, M. 13. svibnja 2020. Pokrenuta linija za psihološku podršku maturantima: Možete se javiti zbog teškoća u učenju, ali i iz drugih razloga. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  148. Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  149. Zagrebačko psihološko društvo. Zagrebačko psihološko društvo. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  150. Kako si?. kako si?. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  151. srednjaHR i Kako si?. Playlist Kako si?. youtube.com. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  152. koronavirus.hr. Savjeti. koronavirus.hr. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  153. Bubić, A. 2020. Kako se nositi sa situacijom prouzrokovanom pandemijom koronavirusne bolesti (COVID-19)? (PDF). psiholoska-komora.hr. Naklada Slap. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  154. Kliman, G., Oklan, E. i Wolfe, H. 2020. Moja priča o pandemiji: radna bilježnica za vođenu aktivnost za djecu svijeta, obitelj, učitelje i odgajatelje (PDF). bhidapa.ba. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  155. Skupina autora. Dan kada je sve stalo (PDF). psiholoska-komora.hr. Pixelatl. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  156. Bok. Ovo je koronavirus (PDF). psiholoska-komora.hr. Gouvernment of South Australia. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  157. HRT Nedjeljom u 2. 21. lipnja 2020. Nedjeljom u 2: Nataša Jokić Begić, 21.06.2020. youtube.com. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  158. HRT Nedjeljom u 2. 12. travnja 2020. Nedjeljom u 2: Milan Košuta, 12.04.2020. youtube.com. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  159. Treći element. 5. travnja 2020. Treći element S7E25 - Možemo li bez panike?. youtube.com. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  160. HRT OTVORENO. 1. travnja 2020. Otvoreno: Kako psihički podnosite krize koje prolazimo? 31.03.2020. youtube.com. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  161. Ministarstvo unutarnjih poslova. 10. travnja 2020. Iza ovih vrata živi Mia. policija.gov.hr. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  162. Hrvatska psihološka komora. 6. srpnja 2020. Mišljenje Hrvatske psihološke komore o boravku roditelja uz djecu tijekom hospitalizacije. psiholoska-komora.hr. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  163. Hrvatska psihološka Komora. 17. srpnja 2020. Zahtjev za ispravak informacije iznesene u emisiji Dobro jutro Hrvatska 8. srpnja 2020. psiholoska-komora.hr. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  164. Klaić, Martina; Jokić. 6. prosinca 2020. Velika pomoć: Prekrasna gesta ugostitelja, u šator kod Zarazne stiže vrlo bitan uređaj: 'Mi ionako ne radimo'. www.jutarnji.hr. Jutarnji list, HRT,. Pristupljeno 13. prosinca 2020. Navedeno je više parametara |first1= i |first= (pomoć)CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  165. Palačinkarnica Stari plac iz Splita svaki će tjedan slati palačinke ekipi na KBC Križine. dalmatinskiportal.hr. Dalmatinski portal. 7. prosinca 2020. Pristupljeno 13. prosinca 2020.
  166. Stigla donacija 11,5 tona medicinske opreme od Vlade UAE. vecernji.hr. Pristupljeno 3. travnja 2020.
  167. Iz Kopenhagen stigle četiri tone medicinskih maski, rukavica, odijela... vecernji.hr. Pristupljeno 3. travnja 2020.
  168. UNICEF dostavio 4 tone profesionalne zaštitne i medicinske opreme u Hrvatsku. unicef.org. 30. ožujka 2020. Pristupljeno 12. travnja 2020.
  169. Iz Kine stigao zrakoplov sa 60 tona zaštitne opreme, koronavirus.hr, pristupljeno 12. travnja 2020.


Vanjske poveznice

     Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!