Otvori glavni izbornik
Dio serije članaka o
Etnologiji Hrvata
Bosne i Hercegovine
Vezak vezla Hrvatica mlada.jpg
Život i običaji
Narodne nošnje
Kuhinja
Blagdani
i spomendani

Kuhinja u Bosni i Hercegovini predstavlja jela bosanskohercegovačke kuhinje specifična ne samo hrvatskom narodu u toj zemlji. Spremanje hrane je sastavni dio tradicije i kulture. Uobičajeno je objedovanje 3 puta dnevno (doručak, ručak i večera), uz napomenu da je najvažniji i najčešće najobilniji obrok - ručak.

Prehrana se poistovjećuje sa unošenjem hranjivih tvari, ali u širem smislu, predstavlja uživanje u trpezi. Ovaj veoma složen proces, koji predstavljaju međusobno povezane aktivnosti u ovom području, stvara ono što se naziva nacionalna kuhinja, koju čine: izbor namirnica, njihovo uzgajanje, priprema jela, ambijent u kojem se hrana servira, kao i način na koji se servira.

Sadržaj

KarakteristikeUredi

 
zrna graha
 
kupus
 

gulaš
 
pečeni odresci
 
velika porcija ćevapa
 
ćevapi u somunu s lukom
 
hladetina
 
janjetina
 
sarma
 
japrak
 
motani burek
 
kruh
 
salama
 
špek
 
pršut
 

sir

kajmak
 
ajvar
 
halva
 
baklava
 

grožđe (žilavka)
 

grožđe (blatina)
 

tacna, džezve i fildžani
 

turska ili domaća kava

U Bosni i Hercegovini uživa se u pripremi hrane i pića, te se njima posvećuju vrlo ozbiljno. Hrana se priprema polagano, obroci su obilni, najčešće se sastoje od mesa, mliječnih prerađevina, povrća, a deserti, žestica i kava su nezaobilazni dio rituala jedenja. Bosanskohercegovačka kuhinja, baš kao i kultura, nastaje pod jakim utjecajem Istoka i Zapada. Tradicionalno kulinarstvo u Bosni i Hercegovini usko je vezano uz tursku i grčku kuhinju, a uslijed austrougarske vladavine u jednom razdoblju prisutni su i brojni utjecaji iz srednje Europe.

Posebnu radost i zadovoljstvo za goste su meze. To je umjetnost laganog uživanja u jelu, uz razgovor i piće potraje po cijeli dan, sa suhim mesom, kobasicama, kajmakom, sirom, ukiseljenim povrćem, domaćim kruhom, pogačama i drugim namirnicama.

U pravilu nema zaprške i ne upotrebljavaju se jaki ljuti začini ili se upotrebljavaju u minimalnim količinama. Time je ova kuhinja približena francuskoj kuhinji te suvremenim zahtjevima medicine. Kuhana ili dinstana jela u većini slučajeva su lagana, pošto se pretežno kuhaju i dinstaju sa malo vode, u pravilu juhe-fonda pa tako imaju prirodni sok, odnosno umak koji u sebi nema nimalo zaprške, a orijentalnih začina u malim količinama te oni ne umanjuju slasti i okus mesa.

Jela su dosta naturalna, sa dosta povrća, voća, mlijeka i mliječnih proizvoda, kao što su špinat, zelje, patlidžan, rajčica, tikvice, luk, mrkva, peršin, celer, poriluk (prasa), mahune, riža, zelene slatke paprike, šljive, dunje, slatko i kiselo mlijeko, povlaka, slatki kajmak, kajmak itd. U pravilu nema posebnih sosova, već se oni stvaraju u jelu na bazi juhe i dodataka u tijeku kuhanja ili na kraju.

VarivaUredi

Jela od mesaUredi

PiteUredi

KruhoviUredi

Šunke i kobasiceUredi

SireviUredi

SalateUredi

SlatkišiUredi

PićaUredi

Srodni članciUredi

Unutarnje povezniceUredi