Popis paleontoloških nalazišta i pronađenih organizama u Hrvatskoj

Wikipedijin popis

Ovaj članak sadrži nepotpuni popis paleontoloških nalazišta i pronađenih organizama na teritoriju današnje Republike Hrvatske. Na tom području pronađeno je preko tisuću različitih vrsta, uglavnom životinjskih. Tijekom većine Zemljine povijesti na skoro čitavom području današnjeg kopnenog dijela Hrvatske nalazilo se more, stoga se na današnjem kopnu pronalaze fosili brojnih morskih organizama kao što su stapčari, školjkaši i koralji.

ZanimljivostiUredi

Pregled geoloških razdobljaUredi

PermUredi

Perm je geološko razdoblje koje je trajalo prije 298,9 – 251,9 milijuna godina.

Tijekom perma na Zemlji je došlo do izumiranja većine golemih paleozojskih papratnjača, a njihova mjesta zamijenile su golosjemenjače. Od životinja koje su živjele na kopnu na prvom mjestu bili su vodozemci skupine Stegocephala, razne skupine gmazova (poput skupine Theriodontia), za koje se pretpostavlja da su preteče sisavaca. Na kopnu su također živjeli kukci, dok su u slatkim vodama živjeli račići i dr. U moru je došlo do razvoja vapnenačkih algi (poput roda Mizzia) i životinja različitih skupina kao što su: bodljikaši, gonijatiti, koralji, nautilidi, puževi (rod Bellerophon), ramenonošci, školjke, praživotinje s velikim foraminiferama, zadnji predstavnici trilobita, a od viših životinja prvo ribe (primjerice rodovi Palaeoniscus i Platysomus). Na zapadu Europe taložile su se ponajprije kopnene naslage, dok su se u lagunama taložili dolomit, gips, bakreni škriljevac i razne soli. U velikim azijskim bazenima nastajao je ugljen. Na području Sredozemlja uglavnom je vladao morski režim te su nastajale dolomitne i vapnenačke naslage. Najpoznatije permske naslage u Hrvatskoj nalaze se u Lici, Paklenici i u Mrzloj Vodici, naselju u Gorskom kotaru.[2]

U području Velebita oko Gospića i Karlobaga pronađeni su mnogi fosili stari oko 272,5 – 268,0 milijuna godina. Među tim nalazištima ubrajaju se Baške Oštarije, Brušane, Crne grede i Milašnovac. Tamo su od krednjaka (Foraminifera) pronađeni pripadnici redova Fusulinina i Textulariida, od ramenonožaca (Brachiopoda) pripadnici koljena Rhynchonelliformea i razreda Rhynchonellata, Strophomenata. Od spužva (Porifera) pronađen je razred Calcarea. Pronađen je rod Vermiporella koji pripada zelenim algama (Chlorophyta). Također su pronađene crvene alge (Rhodophyceae), mahovnjaci (Bryozoa), puževi (Gastropoda) i školjkaši (Bivalvia).[3][4][5][6][7][8]

TrijasUredi

Trijas je geološko razdoblje koje je trajalo prije 251,9 – 201,3 milijuna godina.

Na Zemlji su od biljaka u trijasu prevladavale golosjemenjače ginkovnice i četinjače. Pojavile su se cikade. I dalje je bilo dosta papratnjača. Kopnena fauna bila je veoma raznolika. Na vrhuncu razvoja bili su vodozemci među kojima se ističe Mastodonsaurus, rod u kojem su pripadali neki od najvećih vodozemaca u povijesti. Među životinjama dominirali su gmazovi kao što su srodnici krokodila (npr. rod Belodon), dinosauri, pterosauri, kornjače (npr. rod Proganochelys) itd. Krajem trijasa nastali su prvi pravi sisavci. Kukaca je bilo mnogobrojno. U slatkim vodama bile su prisutne dvodihalice i rakovi, dok su u moru bile prisutne vapnenačke zelene alge (primjerice rodovi Diplopora i Physoporella), potom koralji (npr. red Hexacoralla), amoniti (primjerice rodovi Ceratites, Dinarites, Tirolites). Također su postojali i brahiopodi, krinoidi, puževi, školjke, mnogo raznih riba i gmazova (primjerice redovi Placodontia, Nothosauria, Ichthyosauria).[9]

Na lokalitetu Orlovica istočno od Plavna, naselja u sastavu Grada Knina, pronađeni su ostaci školjkaša Daonella lamellosa stari 253,6 – 201,6 milijuna godina.[10]

Na lokalitetu Belski dol koji je dio planine Ivanščica u Hrvatskom zagorju pronađeni su krednjaci (Foraminifera) i zelene alge razreda Dasycladophyceae stari 247,2 – 242,0 milijuna godina.[11]

Na Debelom brdu kraj Knina pronađeni su ramenonošci (Brachiopoda) razreda Rhynchonellata stari 247,2 – 242,0 milijuna godina.[12]

Ramenonošci iste starosti također su pronađeni u Gornjem Ogorju kraj Muća.[13]

Praživotinje (Protozoa) koljena Radiolarije (Radiolaria) nađene na Medvednici stare su 242,0 – 235,0 milijuna godina.[14][15]

Među ostatcima starim od 242,0 do 235,0 milijuna godina nađenih na Svilaji su ostatci glavonožaca (Cephalopoda), koralja (Anthozoa), puževa (Gastropoda), ramenonožaca razreda Rhynchonellata, spužva razreda Calcarea i školjkaša (Bivalvia).[16][17][18]

Radiolarije pronađene na Kalniku stare su 235,0 – 205,6 milijuna godina.[19][20][21][22]

Radiolarije stare 232,0 – 221,5 milijuna godina pronađene na Medvednici pronađene su na lokalitetima drugačijima od onih koje su stare 242,0 – 235,0 milijuna godina.[23][24]

Sjeveroistočno od mjesta Zečevo Rogozničko u općini Rogoznica pronađeni su ostatci vrste školjkaša Halobia bukowskii koji su stari 221,5 – 205,6 milijuna godina.[25]

Kod žumberačke Slapnice pronađeni su ostatci stari 212,0 – 201,6 milijuna godina koji pripadaju crvenim i zelenim algama, krednjacima reda Involutinida i puževima.[26]

JuraUredi

Jura je geološko razdoblje koje je trajalo prije 201,3 – 145,0 milijuna godina.

Tijekom jure veći dio današnjih Dinarida nalazio se pod morem, stoga se u gotovo svim dijelovima Hrvatske mogu pronaći jurske naslage (vapnenci, dolomiti).[27]

U juri je vegetacija bila bujnija u odnosu na trijas. Golosjemenjače su se naročito isticale, a značajne su bile i papratnjače. Na Zemljinoj sjevernoj polutci. Od životinja na kopnu prevladavali su gmazovi. Među neletećima gmazovima prevladavali su pripadnici skupine Dinosauria, a među letećima gmazovi skupine Pterosauria. U juri su se pojavile i prve ptice (Archaeopterygiformes). Tijekom jure život u moru bio je naročito bogat. U njemu su živjeli amoniti, belemniti, brahiopodi, hidrozoe, ježinci, koralji, puževi, školjkaši i ostali beskralježnjaci. Od kralježnjaka živjele su ribe i gmazovi (primjerice rodovi Ichthyosaurus, Plesiosaurus).[27]

Na nalazištu Kapela na Kapeli starosti 161,2 – 150,8 milijuna godina pronađeni su ostatci krednjaka (Foraminifera) reda Textulariida, spužva (Porifera) kremenorožnjača (Demospongiae) i zelenih algi (Chlorophyta).[28]

Na mlađem kapelanskom nalazištu Omar pronađeni su ostatci kremenorožnjača koji su stari 155,7 – 145,5 milijuna godina.[29]

Na velebitskom nalazištu Borova draga pronađeni su ostatci kremenorožnjača, obrubnjaka (Hydrozoa), pripadnika reda Stenolaemata koji spadaju među mahovnjake (Bryozoa), stapčara (Crinoidea) i školjkaša (Bivalvia) koji su stari 155,7 – 150,8 milijuna godina.[30]

Na nalazištu Draga Kozica kraj Senja nađeni su ostatci kremenorožnjača i obrubnjaka koji su stari 155,7 – 145,5 milijuna godina,[31] dok su na obližnjem nalazištu Murva pronađeni samo ostatci kremenorožnjača i to iste starosti.[32]

Ostatci kremenorožnjača iste starosti također su pronađeni na velebitskom nalazištu Kita-Lipnik.[33]

U mjestu Vodena Draga u općini Bosiljevo pronađeni su ostatci krednjaka, kremenorožnjača i zelenih alga porodice Dasycladaceae stari 155,7 – 145,5 milijuna godina.[34]

Kod željezničke stanice Zlobin u okolici Bakra pronađeni su ostatci koralja (Anthozoa) stari 155,7 – 145,5 milijuna godina.[35]

U naselju Kirmenjak koje se nalazi u sastavu Grada Poreča pronađeni su otisci tragova dinosaura ihnotaksona Parabrontopodus. Ti tragovi stari su 150,8 – 145,5 milijuna godina.[36][37]

KredaUredi

 
Kralješak sauropoda roda Histriasaurus. Ostatci vrste Histriasaurus boscarollii pronađeni su u mjestu Bale
 
Mosasaurska vrsta Aigialosaurus dalmaticus čiji su ostatci pronađeni na Hvaru. Mosasauri su bili veliki gmazovi koji su živjeli u morima.

Kreda je geološko razdoblje koje je trajalo prije 145,0 – 66,0 milijuna godina. Kreda se dijeli na dva dijela: donju (prije 145 – 100,5 milijuna godina) i gornju kredu (prije 100,5 – 66 milijuna godina).

Tijekom dijela krede na svijetu je od kopnene flore i dalje bilo dosta jurskih elemenata paprati i golosjemenjača. Tijekom donje krede prvi put su se pojavile kritosjemenjače i to i u obliku jednosupnica i u obliku dvosupnica. Među najstarijim oblicima kritosjemenjača spadaju rodovi Magnolia, Liriodendron i Eucalyptus. Tijekom gornje krede kritosjemenjače su već bile veoma raširene. Od kopnene faune prevladavali su dinosauri koji su tijekom krede i izumrli. Sisavci su i dalje bili nerazvijeni, a ptice su pomalo počele izgledati nalik današnjima. Tijekom krede u morima su živjeli amoniti, belemniti, gmazovi (npr. rod Mosasaurus), ježinci, krednjaci, koralji, školjkaši rudisti, vapnenačke alge.[38]

Gornja kreda je u današnjoj Hrvatskoj imala veću raširenost, posebice u području Dinarida, primorja i otoka. Ističu se dolomiti i rudistni vapnenci koji izgrađuju čitave gorske sklopove. Na tom području dio je boksita kredne starosti.[38]

U Istri i okolnim otocima kao što su Fenoliga i otocima Brijuna pronađeni su brojni ostatci dinosaura, uglavnom otisci tragova. U otkrivanju tih ostataka ističe se Fabio Marco Dalla Vecchia koji je djelovao krajem 20. i početkom 21. stoljeća. U Hrvatskoj su otkrivene tri vrste dinosaura, a to su: Histriasaurus boscarollii, Megalosauropus brionensis i Titanosaurimanus nana.

U Rovinju su na lokalitetu Fantazija pronađeni ostatci sauropoda stari 145,5 – 140,2 milijuna godina,[39] dok su kod obližnjeg rta Guštinje pronađeni ostatci sauropoda i teropoda stari 136,4 – 130,0 milijuna godina.[40]

U mjestu Bale pronađeni su ostatci dinosaura stari 136,4 – 125,5 milijuna godina koji pripadaju sauropodnoj porodici Camarasauridae, vrsti krednjaka (Foraminifera) Campanellula capuensis, nadredu Dinosauria, sauropodnoj vrsti Histriasaurus boscarollii, sauropodnoj skupini Somphospondyli, podredu Theropoda i sauropodnoj skupini Titanosauriformes.[41]

Na otoku Vanga koji je dio Brijuna pronađeni su ostatci teropoda stari 130,0 – 125,5 milijuna godina.[42] Na rtu Pogledalo Velikih Brijuna pronađeni su ostatci teropodnog infrareda Carnosauria stari 130,0 – 125,5 milijuna godina, dok su na rtu Ploče istog otoka pronađeni ostatci rakova dvoljuštaraca (Ostracoda), krednjaka (Foraminifera), puževa (Gastropoda), neke vrste sauropoda i teropodne vrste Megalosauropus brionensis. Ti ostatci na rtu Ploče stari su 130,0 – 99,7 milijuna godina.[43]

U Kanfanaru su pronađeni ostatci krednjaka redova Endothyrida, Lituolida, Loftusiida, Miliolida i Textulariina. Također su pronađeni ostatci školjkaša (Bivalvia) rudista (Hippuritida) porodice Requieniidae i zelenih alga reda Dasycladophyceae. Svi ti ostatci stari su 125,5 – 122,5 milijuna godina.[44]

U Tounju su pronađeni ostatci stari 125,5 – 122,5 milijuna godina koji pripadaju krednjacima redova Involutinina, Miliolida, Rotaliida, Textulariida. Također su pronađeni ostatci rudista, stapčara (Crinoidea), i zelenih alga reda Dasycladophyceae.[45]

Ostatci teropoda stari 112,6 – 99,7 milijuna godina pronađeni su u Puntiželi kraj Fažane.[46] Ostatci dinosaura iste starosti pronađeni su i na obližnjem lokalitetu Zlate stijene u Puli.[47]

Na rtu Peneda Velikog Brijuna pronađeni su ostatci dinosaura stari 109,0 – 105,3 milijuna godina.[48]

Na nekoliko lokaliteta uz ušće rijeke Mirne i mjesto Červari kod Kanfanara pronađeni su ostatci stari 105,3 – 99,7 milijuna godina. Oni pripadaju dinosaurima ornitopodima, sauropodima, teropodima, ornitopodnoj porodici Iguanodontidae, sauropodnoj vrsti Titanosaurimanus nana, teropodnom nadredu Carnosauria i teropodnoj skupini Coelurosauria. Od ostataka koji ne pripadaju dinosaurima pronađeni su ostatci dvoljuštaraca (Ostracoda) i krednjaka.[49][50][51]

Na rtu Kamnik Velikog Brijuna, još poznatog kao rt Plješivac, pronađeni su ostatci stari 105,3 – 99,7 milijuna godina koji pripadaju dvoljuštarcima, krednjacima, ornitopodima i teropodima.[52]

Na rtu Grakalovac u najjužnijem istarsku mjestu Premantura koje se nalazi u općini Medulin, pronađeni su ostatci stari 99,7 – 94,3 milijuna godina. Ondje su pronađeni ostatci sauropoda, teropoda i krednjaka redova Lituolida, Loftusiida, Miliolida i Textulariida.[53] Zapadno od zapadne obale Premanture nalazi se otok Fenoliga na kojem su pronađeni ostatci iste starosti. Pronađeni su ostatci krednjaka redova Endothyrida, Lituolida, Miliolida i Textulariida, rudista porodice Radiolitidae, sauropoda, teropoda i zelenih algi.[54]

Na području otoka Hvara pronađeni su ostatci velikih morskih gmazova starih 99,7 – 94,3 milijuna godina koji pripadaju neidentificiranoj vrsti porodice Dolichosauridae, vrsti Pontosaurus lesinensis koja je dio te porodice te mosasaurskim vrstama Aigialosaurus bucchichi, Aigialosaurus dalmaticus i vrsti koja se ne može pouzdano odrediti, no smatra se da je riječ o vrsti Mesoleptos zendrinii.[55][56][57][58]

U Karigador kraj Brtonigle i obližnjem mjestu Lovrečici kraj Umaga pronađeni su ostatci stari 99,7 – 94,3 milijuna godina koji pripadaju sauropodima i krednjacima redova Miliolida i Textulariida.[59][60]

Na Cresu su pronađeni ostatci rudista koji su stari 99,7 – 94,3 milijuna godina.[61] Na otoku Unije koji se nalazi jugozapadno od Cresa pronađeni su ostatci dinosaura iste starosti.[62]

Na Dugom otoku pronađeni su ostatci stari 99,7 – 89,3 milijuna godina koji pripadaju mosasaurskoj vrsti Portunatasaurus krambergeri.[63]

Na Braču su pronađeni ostatci kromista (Chromista) koji su stari 99,7 – 89,3 milijuna godina.[64]

Na krajnjem jugu Istre pronađeni su ostatci stari 94,3 – 89,3 milijuna godina. Pripadaju krednjacima redova Loftusiida, Miliolida i Textulariina, kromistima i rudistima.[65][66][67][68]

Kod viškog rta Polivalo pronađeni su ostatci stari 94,3 – 89,3 milijuna godina krednjacima redova Fusulinida i Miliolida, rudista i zelenih alga reda Thaumatoporellales.[69]

U istarskom mjestu Krnica kraj Marčana pronađeni su ostatci teropoda koji su stari 94,3 – 85,8 milijuna godina.[70]

U hvarskoj uvali Žukova pronađeni su ostatci stari 94,3 – 85,8 milijuna godina koji pripadaju krednjacima i sauropodnoj skupini Titanosauria.[71]

Na otoku Fenoligi pronađeni su ostatci stari 94,3 – 84,9 milijuna godina koji pripadaju krednjacima, rudistima, sauropodima, teropodima, zelenim algama.[72][73][74]

Na Olibu su pronađeni ostatci stari 94,3 – 84,9 milijuna godina koji pripadaju krednjacima i rudistima.[75][76][77]

Na Braču su također pronađeni ostatci krednjaka i rudista, no oni su stari 94,3 – 66,0 milijuna godina.[78][79][80][81][82][83]

U Malom Levanu kod Medulina i na obližnjem rtu Marlera pronađeni su ostatci dinosaura koji su stari 85,8 – 84,9 milijuna godina.[84][85] U blizini tih nalazišta pronađeni su krednjaci i rudisti iste starosti.[86]

Na Braču su pronađeni ramenonošci (Brachiopoda) razreda Rhynchonellata koji su stari 85,8 – 84,9 milijuna godina.[87]

Na Medvednici su pronađeni brojni ostatci stari 85,8 – 70,6 milijuna godina. U Donjem Orešju kraj Svetog Ivana Zeline pronađeno je preko dvadeset različitih vrsta rudista rodova Hippuritella, Hippurites, Plagioptychus, Radiolites, Sauvagesia, i Vaccinites. Također su pronađeni ostatci crvenih alga (Rhodophyceae), morskih puževa roda Nerinea, spužva (Porifera) kremenorožnjača (Demospongiae) roda Parachaetetes i ostatci preko petnaest različitih vrsta koralja (Anthozoa) reda Scleractinia.[88] Koralji tog reda pronađeni su i na drugim lokalitetima Medvednice iste starosti.[89][90][91]

Na nalazištima Žaganj dolac i Tičji rat u okolici bračkog mjesta Sumartin pronađeni su ostatci krednjaka i rudista koji su stari 84,9 – 70,6 milijuna godina.[92][93]

Na Hvaru su pronađeni ostatci stari 84,9 – 70,6 milijuna godina koji pripadaju krednjacima, školjkašima rudista i školjkašima reda Myalinida, vrsti rakova (Crustacea) Harpactocarcinus dalmatius.[94][95]

U Brašljevici kod Ozlja pronađeni su ostatci stari 84,9 – 70,6 milijuna godina koji pripadaju krednjacima natporodice Biokovinacea i krednjacima reda Miliolida, kromistima reda Prymnesiophyceae, rudistima i brojnim neidentificiranim organizmima.[96]

Na lokalitetu Sveti Martin koji se nalazi oko 10 km južno od Novog Marofa pronađeni su rudisti stari 84,9 – 70,6 milijuna godina.[97]

PaleogenUredi

Paleogen je geološko razdoblje koje je trajalo prije 66,0 – 23,0 milijuna godina.

U Petrinji su pronađeni ostatci brojnih organizama starih 66,0 – 55,8 milijuna godina. Oni pripadaju cijanobakterijama (Cyanophyceae), ježincima (Echinoidea), koraljima (Anthozoa), kremenorožnjačama (Demospongiae), mahovnjacima (Bryozoa), morskim krastavcima (Holothuroidea), obrubnjacima (Hydrozoa), prstenastim glistama (Annelida), puževima (Gastropoda), rakovima (Crustacea) dvoljušturcima (Ostracoda), ramenonošcima (Brachiopoda), spužvama (Porifera), stapčarima (Crinoidea), školjkašima (Bivalvia), crvenim algama (Rhodophyceae), zelenim algama (Chlorophyta) reda Dasycladophyceae. Također su pronađeni ostatci krednjaka (Foraminifera) redova Miliolida, Rotaliida i Textulariina, podredova Lagenina i Rotaliina, kao i natporodice Lituolacea.[98]

U Grdoselu kraj Pazina pronađeni su ostatci ježinaca i glavonožaca (Cephalopoda) reda Nautilida koji su stari 48,6 – 40,4 milijuna godina.[99]

Na Promini su pronađeni ostatci stari 40,4 – 37,2 milijuna godina koji pripadaju koraljima, puževima, školjkašima.[100][101][102][103][104] Na jednom prominskom nalazištu starom 37,2 – 33,9 milijuna godina pronađeni su ostatci vrste kornjače (Testudines) Trionyx austriacus i vrste vodenkonja (Hippopotamidae) Prominatherium dalmatinum.[105]

U okolici Drniša pronađeni su koralji koji su stari 40,4 – 37,2 milijuna godina.[106]

NeogenUredi

Neogen je geološko razdoblje koje je trajalo prije 23,0 – 5,8 milijuna godina.

 
Mrav vrste Dolichoderus heeri pronađen u Radoboju.
 
Mjesečev medvjed (Ursus thibetanus) snimljen u zoološkom vrtu u poljskom gradu Wrocław. Danas jedino nastanjuje Aziju, no prije je i nastanjivao Europu. Ostatci ove vrste pronađeni su u Šandalji kraj Pule.

U mjestu Vranić kod Brestovca pronađeni su ostatci stari 23,0 – 5,9 milijuna godina koji pripadaju neidentificiranoj vrsti kita zubana (Odontoceti) koji pripada porodici Kentriodontidae.[107]

U zagrebačkom Podsusedu na jednom su nalazištu pronađeni ostatci stari 16,0 – 11,6 milijuna godina koji pripadaju puževima (Gastropoda), rakovima (Crustacea) dvoljušturcima (Ostracoda) i školjkašima (Bivalvia).[108] Na jednom nalazištu starom 12,7 – 11,6 milijuna godina pronađeni su ostatci kitova vrste Heterodelphis croatica, vrste Mesocetus agrami i neidentificirane vrste roda Champsodelphis.[109] Na podsusedskim nalazištima starim 11,6 – 5,3 milijuna godina pronađeni su ostatci puževa, rakova dvoljušturaca i školjkaša.[110][111][112][113] U obližnjem Gornjem Vrapču pronađeni su ostatci crvenih alga (Rhodophyceae) koji su stari 13,7 – 12,7 milijuna godina.[114]

U Dubravici su pronađeni ostatci neidentificirane vrste ribe-kirurga (Acanthuridae) koji su stari 13,7 – 12,7 milijuna godina.[115]

Radoboj je jedno od najbogatijih nalazišta fosila u Hrvatskoj. Ondašnji fosili stari su 12,7 – 11,6 milijuna godina. Skoro svi fosili su fosili kukaca (Insecta). Od kukaca pronađeni su kukci koji pripadaju redovima dvokrilaca (Diptera), kornjaša (Coleoptera), leptira (Lepidoptera), mrežokrilaca (Neuroptera), opnokrilaca (Hymenoptera), polukrilaca (Hemiptera), ravnokrilaca (Orthoptera), vretenaca (Odonata) i žohara (Blattodea). U Radoboju su također pronađeni ostatci vrste kita Delphinopsis freyeri i vrste hrasta Quercus lonchitis.[116][117][118][119][120][121][122][123][124][125][126][127][128][129][130][131][132]

Na području današnjeg Kravarskog gdje se nalazilo jezero Slavonija pronađeni su ostatci stari 5,3 – 2,6 milijuna godina koji pripadaju kukcima dvokrilcima i opnokrilcima, puževima i školjkašima.[133][134][135][136]

KvartarUredi

Kvartar je geološko razdoblje koje traje od prije 2,58 milijuna godina do danas.

U Šandalji kraj Pule pronađeni su ostatci stari 2,6 – 0,8 milijuna godina koji pripadaju mnogim različitim razredima životinja. Pronađene su barska kornjača (Emys orbicularis), drozdovi (Turdidae), etruščanski vuk (Canis etruscus), fazanke (Phasianidae), glodavci (Rodentia) porodice Cricetidae, golubovi (Columbidae), goveda (Bovinae) vrste Leptobos stenometopon, grčka čančara (Testudo graeca), hijene (Hyaenidae), jeleni (Cervidae), konji (Equus), ljuskaši (Squamata), makakiji (Macaca), medvjedi (Ursus), nosorozi (Rhinocerotidae) vrste Stephanorhinus etruscus, svinje vrste Sus strozzii, zečevi (Leporidae), žabe (Anura).[137]

U Strmici kraj Knina pronađeni su ostatci stari 2,6 – 0,8 milijuna godina koji pripadaju jelenima, južnim mamutima (Mammuthus meridionalis), medvjedima vrste Ursus etruscus, nosorozima vrste Stephanorhinus etruscus i panterama (Panthera).[138]

U Čepićkom polju kraj Učke pronađeni su ostatci vodenkonja (Hippopotamus) koji su stari 2,6 – 0,8 milijuna godina.[139]

U Krapini su pronađeni ostatci barske kornjače i vodenkonja koji su stari 0,1 – 0,0 milijuna godina.[140]

Karta paleontoloških nalazištaUredi

 
 
1.
 
A
 
3.
 
4.
 
5.
 
B
 
7.
 
C
 
11.
 
12.
 
13.
 
14.
 
15.
 
16.
 
17.
 
18.
 
19.
 
20.
 
21.
 
22.
 
D
 
E
 
26.
 
27.
 
31.
 
F
 
G
 
H
 
36.
 
37.
 
38.
 
39.
 
I
 
42.
 
43.
 
48.
 
J
 
50.
 
53.
 
55.
 
56.
 
57.
 
58.
 
59.
 
60.
 
61.
 
K
 
64.
 
66.
 
67.
 
L
 
69.
 
M
 
73.
 
74.
 
76.
 
77.
Karta paleontoloških nalazišta:
A = 2., 62.
B = 6., 55.
C = 8., 9., 10.
D = 23., 25., 28., 32., 75.
E = 24., 29., 30.
F = 33., 41., 45., 52.
G = 34., 58.
H = 35., 44.
I = 40., 47.
J = 49., 51.
K = 63., 65.
L = 68., 70.
M = 71., 78.

Geološko razdoblje:   Perm (298,9 – 251,9)0  Trijas (251,9 – 201,3)0  Jura (201,3 – 145,0)0  Kreda (145,0 – 66,0)0  Paleogen (66,0 – 23,0)
  Neogen (23,0 – 2,6)0  Kvartar (2,6 – danas)
1. Velebit (272,5 – 268,0): Baške Oštarije, Brušane, cesta (GospićKarlovac), Crne grede, Milašnovac, Uz cestu
2. Orlovica, istočno od Plavna, Knin (252,3 – 201,6)
3. Belski dol, Ivanščica (247,2 – 242,0)
4. Debelo brdo kraj Knina (247,2 – 242,0)
5. Gornje Ogorje, Muć (247,2 – 242,0)
6. Medvednica (242,0 – 235,0): Poljanica PC-15, Poljanica PC-59
7. Svilaja (242,0 – 235,0): Svilaja, Svilaja (svijetli vapnenac), Svilaja (dolomitni vapnenac)
8. Kestenik KE-8, Kalnik (235,0 – 221,5)
9. Kestenik KE-12, Kalnik (232,0 – 221,5)
10. Kalnik (232,0 – 205,6): Jazvina JA-3, Jazvina JA-5
11. Sjeveroistočno od Zečeva Rogozničkog, Rogoznica (221,5 – 205,6)
12. Slapnica, Žumberak (212,0 – 201,6)
13. Alan, Kapela (161,2 – 150,8), Omar, Kapela (155,7 – 145,7)
14. Borova draga, Velebit (155,7 – 150,8)
15. Senj/Sibinji (155,7 – 145,7): Draga Kozica (Senj), Murva (Sibinji)
16. Kita-Lipnik, Velebit (155,7 – 145,7)
17. Vodena Draga, Bosiljevo (155,7 – 145,7)
18. Željeznička stanica Zlobin, Bakar (155,7 – 145,7)
19. Kirmenjak, Poreč (150,8 – 145,5): Kirmenjak I, Kirmenjak II
20. Fantazija, Rovinj (145,5 – 140,2)
21. Rt Guštinja, Rovinj (136,4 – 130,0)
22. Bale (136,4 – 125,5)
23. Rt Pogledalo, Veliki Brijun (130,0 – 125,5)
24. Vanga, Brijuni (130,0 – 125,5)
25. Rt Ploče, Veliki Brijun (130,0 – 99,7)
26. Kanfanar (125,5 – 122,5)
27. Tounj (125,5 – 122,5)
28. Puntižela, Fažana (112,6 – 99,7)
29. Zlate stijene, Pula (112,6 – 99,7)
30. Rt Peneda, Veliki Brijun (109,0 – 105,3)
31. Červari, Kanfanar/Ušće Mirne (105,3 – 99,7): Lanterna, Ušće Mirne, Solaris (I. razina) kod Červara (Kanfanar), Solaris (II. razina) kod Červara (Kanfanar)
32. Rt Kamnik/Plješivac, Veliki Brijun (105,3 – 99,7)
33. Krajnji jug Istarske županije (99,7 – 94,3): Fenoliga (staza), Rt Grakalovac (Premantura, Medulin)
34. Hvar (99,7 – 94,3): Hvar (ostatci vrste Mesoleptos cf. zendrinii), Hvar (ostatci vrste Pontosaurus lesinensis)
35. Hvar (99,7 – 94,3): Između Starog Grada i Vrboske, (ostatci vrste Aigialosaurus bucchichi), Između Starog Grada i Vrboske, (ostatci vrste Aigialosaurus dalmaticus)
36. Sjeverozapad Istarske županije (99,7 – 94,3): Karigador (Brtonigla), Lovrečica (Umag)
37. Sekcija Sveti Damjan, Cres, Facijes C (99,7 – 94,3)
38. Unije (99,7 – 94,3)
39. Dugi otok (99,7 – 89,3)
40. Brač, sekcija 1 (94,3 – 89,3)
41. Jug Istre (94,3 – 89,3): sekcija 1 (facijes A), sekcija 1 (facijes B), sekcija 2 (facijes B)
42. Rt Polivalo, Vis (94,3 – 89,3)
43. Krnica, Marčana (94,3 – 85,8)
44. Uvala Žukova, Hvar (94,3 – 85,8)
45. Fenoliga (94,3 – 84,9): Fenoliga, Fenoliga 2
46. Olib (94,3 – 84,9): Olib (sekcija 1), Olib (sekcija 2), Olib (sekcija 3)
47. Brač, sekcija 2 (94,3 – 66,0)
48. Brač (94,3 – 66,0): Brač (sekcija 3), Brač (sekcija 4/5), Brač (sekcija 7), Brač (sekcija 8)
49. Brač, sekcija 6 (94,3 – 66,0)
50. Krajnji jug Istarske županije (85,8 – 84,9): Mali Levan kraj Medulina, Rt Marlera (Ližnjan)
51. Brač (85,8 – 84,9)
52. Jug Istre, sekcija 2, facijes B (85,8 – 84,9)
53. Medvednica (85,8 – 70,6): Medvednica, Donje Orešje
54. Medvednica (85,8 – 70,6): Vrabečka gora, Rusovski brijeg
55. Novaki, Medvednica (85,8 – 70,6)
56. Brač (84,9 – 70,6): Žaganj dolac kraj Sumartina (Brač), Tičji rat
57. Hvar (ostatci vrste Harpactocarcinus dalmatius) (84,9 – 70,6)
58. Križna luka, Hvar (84,9 – 70,6)
58. Brašljevica, Ozalj (84,9 – 70,6)
59. Sveti Martin (84,9 – 70,6)
60. Petrinja (66,0 – 55,8)
61. Grdoselo, Pazin (48,6 – 40,4)
62. Promina (40,4 – 37,2): Čuljina, Džapo
63. Promina (40,4 – 37,2): Čveljo, Gluvača I, Gluvača II
64. Drniš (u okolici) (37,2 – 33,9)
65. Promina (37,2 – 33,9)
66. Vranić, Brestovac (23,0 – 5,3)
67. Kostanjek-1 Litofacijes A, Biofacijes 1, Podsused, Zagreb (16,0 – 11,6)
68. Gornje Vrapče, Zagreb, Medvednica (13,7 – 12,7)
69. Dubravica (13,7 – 12,7)
70. Podsused, Zagreb (12,7 – 11,6)
71. Radoboj (12,7 – 11,6): Radoboj, Radoboj (Zbirka Mađarskog nacionalnog muzeja u Budimpešti), Radoboj (Zbirka Geologische Bundesanstalta u Beču), Radoboj (Ungerova zbirka), Radoboj (Zbirka u Grazu), Radoboj (Zbirka Prirodoslovnog muzeja u Beču), Radoboj (Zbirka nepoznatog sakupljača ili Oswalda Heera), Radoboj (Montanistička zbirka), Radoboj, (Zbirka Heinricha Freyera), Radoboj, (Zbirka Adolphea von Morlota), Radoboj, (Zbirka Sigmunda Aichhorna), Radoboj (Zbirka Prirodoslovnog muzeja u Berlinu), Radoboj (Zbirka Sveučilišta u Wrocławu), Radoboj (Zbirka Staatliches Museum für Naturkunde Karlsruhea), Radoboj (Zbirka Sveučilišta u Liègeu), Radoboj (Zbirka Geološkog muzeja u Budimpešti), Radoboj (Zbirka Prirodoslovnog muzeja u Londonu)
72. Podsused, Zagreb (11,6 – 5,3): Kostanjek-1 Litofacijes AB (Biofacijes 2, Podsused, Zagreb), Kostanjek-1 Litofacijes B (Biofacijes 2, Podsused, Zagreb), Kostanjek-1 Litofacijes C (Biofacijes 3, Podsused, Zagreb), Kostanjek-1 Litofacijes D (Biofacijes 3, Podsused, Zagreb)
73. Jezero Slavonija, Kravarsko, Vukomeričke gorice (5,3 – 2,6): Kra-I / Kravarsko-I (jezero Slavonija, Kravarsko, Vukomeričke gorice), VGK-38 (jezero Slavonija, Kravarsko, Vukomeričke gorice), VGK-35 (jezero Slavonija, Kravarsko, Vukomeričke gorice)
74. VGK-39, jezero Slavonija, Kravarsko, Vukomeričke gorice (5,3 – 2,6)
75. Šandalja, Pula (2,6 – 0,8)
76. Strmica, Knin (2,6 – 0,0)
77. Čepićko polje, Učka (2,6 – 0,0)
78. Krapina (0,1 – 0,0)

Popis paleontoloških nalazištaUredi

Popis pronađenih organizamaUredi

IzvoriUredi

  1. Rješenje o proglašenju fosila dinosaura i njihovih nalazišta zaštićenim dijelovima prirode, Narodne novine, 25. ožujka 2021., pristupljeno 23. srpnja 2022.
  2. Perm, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 4. svibnja 2022.
  3. Crne Grede, Velebit Mountains (Permian of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 4. svibnja 2022.
  4. Milasnovac, Velebit Mountains (Permian of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 4. svibnja 2022.
  5. Hill 1001, Baske Ostarije, Velebit Mountains (Permian of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 4. svibnja 2022.
  6. Uz Cestu Road Section, Velebit Mountains (Permian of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 4. svibnja 2022.
  7. Velebit Mountains, road Gospic-Karlovac (Permian of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 4. svibnja 2022.
  8. Point 734, Brusane, Velebit Mountains (Permian of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 4. svibnja 2022.
  9. Trijas, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 8. svibnja 2022.
  10. Orlovica, east of Plavno (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  11. Belski dol quarry, Ivanscica Mt., NW Croatia (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  12. Debelo brdo, near Knin (Geologischen Reichsanstalt coll) (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  13. Ogorie, near Knin (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  14. Poljanica PC-15, Mt. Medvednica (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  15. Poljanica PC-59, Mt. Medvednica (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  16. Mount Svilaja (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  17. Svilaja, calcaires clairs (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  18. Svilaja, calcaires dolomitiques (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  19. Kestenik KE-8, Kalnik Mt. (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. svibnja 2022.
  20. Kestenik KE-12, Kalnik Mt. (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. svibnja 2022.
  21. Jazvina JA-3, Kalnik Mt. (Triassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. svibnja 2022.
  22. Jazvina JA-5, Kalnik Mt. (Triassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. svibnja 2022.
  23. Poljanica PC-58, Mt. Medvednica (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. svibnja 2022.
  24. Poljanica PC-3, Mt. Medvednica (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. svibnja 2022.
  25. North-East of Ze?evo (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. svibnja 2022.
  26. Slapnica Creek, Zumberak (Triassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. svibnja 2022.
  27. a b Jura, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 10. svibnja 2022.
  28. Alan, Kapela, Croatia (Jurassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 11. svibnja 2022.
  29. Omar, Kapela, Croatia (Jurassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 11. svibnja 2022.
  30. Borova draga, Croatia (Jurassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 11. svibnja 2022.
  31. Draga Kozica, Senj, Croatia (Jurassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 13. svibnja 2022.
  32. Murva, Sibinji, Croatia (Jurassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 13. svibnja 2022.
  33. Kita-Lipnik, Velebit, Croatia (Jurassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 13. svibnja 2022.
  34. Vodena draga, Croatia (Jurassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 13. svibnja 2022.
  35. Zlobin railway station (Jurassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 13. svibnja 2022.
  36. Kirmenjak I quarry tracksite (Jurassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 13. svibnja 2022.
  37. Kirmenjak II quarry tracksite (Jurassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 13. svibnja 2022.
  38. a b Kreda, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 3. lipnja 2022.
  39. Cava Fantazija, Rovinj (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 3. lipnja 2022.
  40. Cape Gustinja tracksite (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 3. lipnja 2022.
  41. Valle (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 3. lipnja 2022.
  42. Vanga tracksite (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 3. lipnja 2022.
  43. Kap Rocca tracksite, Ploce Promontory (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 3. lipnja 2022.
  44. Kanfanar, Palorbitolina lenticularis zone, Istria (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  45. Tounj, Ogulin area, central Croatia (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  46. Puntizela, Fazana (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  47. Zlate stijene, Pula (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  48. Peneda tracksite (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  49. Solaris Campground, level I (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  50. Solaris Campground, level II (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  51. Lanterna, Quieto tracksite (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  52. Kamnik tracksite, Pljiesivac Promontory (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  53. Grakalovac tracksite (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  54. Fenoliga tracksite (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  55. Hvar Island (Isola di Lesina) (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. lipnja 2022.
  56. Between Starigrad and Vrboska, Hvar (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. lipnja 2022.
  57. Between Starigrad and Vrboska, Hvar (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. lipnja 2022.