Suradnik:Croxyz/Prapovijest u Hrvatskoj

Članak će se najvjerojatnije zvati Popis paleontoloških nalazišta i organizama u Hrvatskoj.

Pregled geoloških razdobljaUredi

PermUredi

Perm je geološko razdoblje koje je trajalo prije 298,9 – 251,9 milijuna godina.

Tijekom perma na Zemlji je došlo do izumiranja većine golemih paleozojskih papratnjača, a njihova mjesta zamijenile su golosjemenjače. Od životinja koje su živjele na kopnu na prvom mjestu bili su vodozemci skupine Stegocephala, razne skupine gmazova (poput skupine Theriodontia), za koje se pretpostavlja da su preteče sisavaca. Na kopnu su također živjeli kukci, dok su u slatkim vodama živjeli račići i dr. U moru je došlo do razvoja vapnenačkih algi (poput roda Mizzia) i životinja različitih skupina kao što su: bodljikaši, goniatiti, koralji, nautilidi, puževi (rod Bellerophon), ramenonošci, školjke, praživotinje s velikim foraminiferama, zadnji predstavnici trilobita, a od viših životinja prvo ribe (primjerice rodovi Palaeoniscus i Platysomus). Na zapadu Europe taložile su se ponajprije kopnene naslage, dok su se u lagunama taložili dolomit, gips, bakreni škriljevac i razne soli. U velikim azijskim bazenima nastajao je ugljen. Na pordučju Sredozemlja uglavnom je vladao morski režim te su nastajale dolomitne i vapnenačke naslage. Najpoznatije permske naslage u Hrvatskoj nalaze se u Lici, Paklenici i u Mrzloj Vodici, naselju u Gorskom kotaru.[1]

U području Velebita oko Gospića i Karlobaga pronađeni su mnogi fosili stari oko 272,5 – 268,0 milijuna godina. Među tim nalazištima ubrajaju se Baške Oštarije, Brušane, Crne grede i Milašnovac. Tamo su od krednjaka (Foraminifera) pronađeni pripadnici redova Fusulinina i Textulariida, od ramenonožaca (Brachiopoda) pripadnici koljena Rhynchonelliformea i razreda Rhynchonellata, Strophomenata. Od spužva (Porifera) pronađen je razred Calcarea. Pronađen je rod Vermiporella koji pripada zelenim algama (Chlorophyta). Također su pronađene crvene alge (Rhodophyceae), mahovnjaci (Bryozoa), puževi (Gastropoda) i školjkaši (Bivalvia).[2][3][4][5][6][7]

TrijasUredi

Trijas je geološko razdoblje koje je trajalo prije 251,9 – 201,3 milijuna godina.

Na Zemlji su od biljaka u trijasu prevladavale golosjemenjače ginkovnice i četinjače. Pojavile su se cikade. I dalje je bilo dosta papratnjača. Kopnena fauna bila je veoma raznolika. Na vrhuncu razvoja bili su vodozemci među kojima se ističe Mastodonsaurus, rod u kojem su pripadali neki od najvećih vodozemaca u povijesti. Među životinjama dominirali su gmazovi kao što su srodnici krokodila (npr. rod Belodon), dinosauri, pterosauri, kornjače (npr. rod Proganochelys) itd. Krajem trijasa nastali su prvi pravi sisavci. Kukaca je bilo mnogobrojno. U slatkim vodama bile su prisutne dvodihalice i rakovi, dok su u moru biile prisutne vapnenačke zelene alge (primjerice rodovi Diplopora i Physoporella), potom koralji (npr. red Hexacoralla), amoniti (primjerice rodovi Ceratites, Dinarites, Tirolites). Također su postojali i brahiopodi, krinoidi, puževi, školjke, mnogo raznih riba i gmazova (primjerice redovi Placodontia, Nothosauria, Ichthyosauria).[8]

Na lokalitetu Orlovica istočno od Plavna, naselja u sastavu Grada Knina, pronađeni su ostaci školjkaša Daonella lamellosa stari 253,6 – 201,6 milijuna godina.[9]

Na lokalitetu Belski dol koji je dio planine Ivanščica u Hrvatskom zagorju pronađeni su krednjaci (Foraminifera) i zelene alge razreda Dasycladophyceae stari 247,2 – 242,0 milijuna godina.[10]

Na Debelom brdu kraj Knina pronađeni su ramenonožaca (Brachiopoda) razreda Rhynchonellata stari 247,2 – 242,0 milijuna godina.[11]

Ramenonošci iste starosti također su pronađeni u Gornjem Ogorju kraj Muća.[12]

Praživotinje koljena Radiolarije (Radiolaria) nađene na Medvednici stari su 242,0 – 235,0 milijuna godina.[13][14]

Među fosilima starim od 242,0 do 235,0 milijuna godina nađenih na Svilaji su fosili glavonožaca (Cephalopoda), koralja (Anthozoa), puževa (Gastropoda), ramenožaca razreda Rhynchonellata, spužva razreda Calcarea i školjkaša (Bivalvia).[15][16][17]

Radiolarije pronađete na Kalniku te su one stare 235,0 – 205,6 milijuna godina.[18][19][20][21]

Radiolarije stare 232,0 – 221,5 milijuna godina pronađene na Medvednici pronađene su na lokalitetima drugačijima od onih koje su stare 242,0 – 235,0 milijuna godina.[22][23]

Sjeveroistočno od mjesta Zečevo Rogozničko u općini Rogoznica pronađeni su ostatci vrste školjkaša Halobia bukowskii stari 221,5 – 205,6 milijuna godina.[24]

Kod žumberačke Slapnice pronađeni su fosili crvenih i zelenih algi, krednjaka reda Involutinida, puževa.[25]

JuraUredi

Jura je geološko razdoblje koje je trajalo prije 201,3 – 145,0 milijuna godina.

Tijekom jure veći dio današnjih Dinarida nalazio se pod morem, stoga se u gotovo svim dijelovima Hrvatske mogu pronaći jurske naslage (vapnenci, dolomiti).[26]

U juri je vegetacija bila bujnija u odnosu na trijas. Golosjemenjače su se naročito isticale, a značajne su bile i papratnjače. Na Zemljinoj sjevernoj polutci. Od životinja na kopnu prevladavali su gmazovi. Među neletećima gmazovima prevladavali su pripadnici skupine Dinosauria, a među letećima gmazovi skupine Pterosauria. U juri su se pojavile i prve ptice (Archaeopterygiformes). Tijekom jure život u moru je bio naročito bogat. U njemu su živjeli amoniti, belemniti, brahiopodi, hidrozoe, ježinci, koralji, puževi, školjkaši i ostali beskralježnjaci. Od kralježnjaka živjele su ribe i gmazovi (primjerice rodovi Ichtyosaurus, Plesiosaurus).[26]

Na nalazištu Kapela na Kapeli starosti 161,2 – 150,8 milijuna godina pronađeni su fosili krednjaka (Foraminifera) reda Textulariida, spužva kremenorožnjača (Demospongiae) i zelenih algi (Chlorophyta).[27]

Na mlađem kapelanskom nalazištu Omar pronađeni su fosili kremenorožnjača stari 155,7 – 145,5 milijuna godina.[28]

Na velebitskom nalazištu Borova draga pronađeni su fosili kremenorožnjača, obrubnjaka (Hydrozoa), pripadnika reda Stenolaemata koji spada među mahovnjacima (Bryozoa), stapčara (Crinoidea) i školjkaša (Bivalvia) starih 155,7 – 150,8 milijuna godina.[29]

Na nalazištu Draga Kozica kraj Senja nađeni su fosili kremenorožnjača i obrubnjaka stari 155,7 – 145,5 milijuna godina,[30] dok su na obližnjem nalazištu Murva pronađeni samo fosili kremenorožnjača i to iste starosti.[31]

Fosili kremenorožnjača iste starosti također su pronađeni na velebitskom nalazištu Kita-Lipnik.[32]

U mjestu Vodena Draga u općini Bosiljevo pronađeni su fosili krednjaka, kremenorožnjača i zelenih alga porodice Dasycladaceae stari 155,7 – 145,5 milijuna godina.[33]

Kod željezničke stanice Zlobin u okolici Bakra pronađeni su fosili koralja (Anthozoa) stari 155,7 – 145,5 milijuna godina.[34]

U naselju Kirmenjak koje se nalazi u sastavu Grada Poreča pronađeni su otisci tragova dinosaura ihnotaksona Parabrontopodus. Ti tragovi stari su 150,8 – 145,5 milijuna godina.[35][36]

KredaUredi

 
Kralješak sauropoda roda Histriasaurus. Ostatci vrste Histriasaurus boscarollii pronađeni su u mjestu Bale
 
Mosasaurska vrsta Aigialosaurus dalmaticus čiji su ostatci pronađeni na Hvaru. Mosasauri su bili veliki gmazovi koji su živjeli u morima.

Kreda je geološko razdoblje koje je trajalo prije 145 – 66 milijuna godina. Kreda se dijeli na dva dijela: donju (prije 145 – 100,5 milijuna godina) i gornju kredu (prije 100,5 – 66 milijuna godina).

Tijekom dijekom krede na svijetu je od kopnene flore i dalje bilo dosta jurskih elemenata paprati i golosjemenjača. Tijekom donje krede prvi put su se pojavile kritosjemenjače i to i u obliku jednosupnica i u obliku dvosupnica. Među najstarijim oblicima kristosjemenjača spadaju rodovi Magnolia, Liriodendron i Eucalyptus. Tijekom gornje krede kritosjemenjače su već bile veoma raširene. Od kopnene faune prevladavali su dinosauri koji su tijekom krede i izumrli. Sisavci su i dalje bili nerazvijeni, a ptice su pomalo počele izgledati nalik današnjima. Tijekom krede u morima su živjeli amoniti, belemniti, gmazovi (npr. rod Mosasaurus), ježinci, krednjaci, koralji, školjkaši rudisti, vapnenačke alge.[37]

Gornja kreda je u današnjoj Hrvatskoj imala veću raširenost, posebice u području Dinarida, primorja i otoka. Ističu se dolomiti i rudistni vapnenci koji izgrađuju čitave gorske sklopove. Na tom području dio je boksita kredne starosti.[37]

U Istri i okolnim otocima kao što su Fenoliga i otocima Brijuna pronađeni su brojni fosili dinosaura, uglavnom otisci tragova. U otkrivanju tih fosila ističe se Fabio Marco Dalla Vecchia koji je djelovao krajem 20. i početkom 21. stolječa. U Hrvatskoj su otkrivene tri vrste dinosaura, a to su: Histriasaurus boscarollii, Megalosauropus brionensis i Titanosaurimanus nana.

U Rovinju su na lokalitetu Fantazija pronađeni ostatci sauropoda stari 145,5 – 140,2 milijuna godina,[38] dok su kod obližnjeg rta Guštinje pronađeni ostatci sauropoda i teropoda stari 136,4 – 130,0 milijuna godina.[39]

U mjestu Bale pronađeni su ostatci dinosaura stari 136,4 – 125,5 milijuna godina koji pripadaju sauropodnoj porodici Camarasauridae, vrsti krednjaka (Foraminifera) Campanellula capuensis, nadredu Dinosauria, sauropodnoj vrsti Histriasaurus boscarollii, sauropodnoj skupini Somphospondyli, podredu Theropoda i sauropodnoj skupini Titanosauriformes.[40]

Na otoku Vanga koji je dio Brijuna pronađeni su ostatci teropoda stari 130,0 – 125,5 milijuna godina.[41] Na rtu Pogledalo Velikih Brijuna pronađeni su ostatci teropodnog infrareda Carnosauria stari 130,0 – 125,5 milijuna godina, dok su na rtu Ploče istog otoka pronađeni su ostatci rakova dvoljuštaraca (Ostracoda), krednjaka (Foraminifera), puževa (Gastropoda), neke vrste sauropoda i teropodne vrste Megalosauropus brionensis. Ti ostatci na rtu Ploče stari su 130,0 – 99,7 milijuna godina.[42]

U Kanfanaru su pronanđeni fosili krednjaka redova Endothyrida, Lituolida, Loftusiida, Miliolida i Textulariina. Također su pronađeni fosili školjkaša (Bivalvia) rudista (Hippuritida) porodice Requieniidae i zelene alge reda Dasycladophyceae. Svi ti fosili stari su 125,5 – 122,5 milijuna godina.[43]

U Tounju su pronađeni fosili stari 125,5 – 122,5 milijuna godina koji pripadaju krednjacima redova Involutinina, Miliolida, Rotaliida, Textulariida. Također su pronađeni fosili rudista, stapčara (Crinoidea), i zelenih alga reda Dasycladophyceae.[44]

Ostatci teropoda stari 112,6 – 99,7 milijuna godina pronađeni su u Puntiželi kraj Fažane.[45] Ostatci dinosaura iste starosti pronađeni su i na obližnjem lokalitetu Zlate stijene u Puli.[46]

Na rtu Peneda Velikog Brijuna pronađeni su ostatci dinosaura stari 109,0 – 105,3 milijuna godina.[47]

Na nekoliko lokaliteta uz ušće rijeke Mirne i mjesto Červari kod Kanfanara pronađeni su fosili stari 105,3 – 99,7 milijuna godina. Oni pripadaju dinosaurima ornitopodima, sauropodima, teropodima, ornitopodnoj porodici Iguanodontidae, sauropodnoj vrsti Titanosaurimanus nana, teropodnom nadredu Carnosauria i teropodnoj skupini Coelurosauria. Od ostataka koji ne pripadaju dinosaurima pronađeni su ostatci dvoljuštaraca (Ostracoda) i krednjaka.[48][49][50]

Na rtu Kamnik Velikog Brijuna, još poznatog kao rt Plješivac, pronađeni su ostatci stari 105,3 – 99,7 milijuna godina koji pripadaju dvoljuštarcima, krednjacima, ornitopodima i teropodima.[51]

Na rtu Grakalovac u najjužnijem istarsku mjestu Premantura koje se nalazi u općini Medulin, pronađeni su ostatci stari 99,7 – 94,3 milijuna godina. Ondje su pronađeni ostatci sauropoda, teropoda i krednjaka redova Lituolida, Loftusiida, Miliolida i Textulariida.[52] Zapadno od zapadne obale Premanture nalazi se otok Fenoliga na kojem su pronađeni fosili iste starosti. Pronađeni su ostatci krednjaka redova Endothyrida, Lituolida, Miliolida i Textulariida, rudista porodice Radiolitidae, sauropoda, teropoda i zelenih alga.[53]

Na području otoka Hvara pronađeni su ostatci velikih morskih gmazova starih 99,7 – 94,3 milijuna godina koji pripadaju neidentificiranoj vrsti porodice Dolichosauridae, vrsti Pontosaurus lesinensis koja je dio te porodice te mosasaurskim vrstama Aigialosaurus bucchichi, Aigialosaurus dalmaticus i vrsti koja se ne može pouzdano odrediti, no smatra se da je riječ o vrsti Mesoleptos zendrinii.[54][55][56][57]

U Karigador kraj Brtonigle i obližnjem mjestu Lovrečici kraj Umaga pronađeni su ostatci stari 99,7 – 94,3 milijuna godina koji pripadaju sauropodima i krednjacima redova Miliolida i Textulariida.[58][59]

Na Cresu su pronađeni fosili rudista koji su stari 99,7 – 94,3 milijuna godina.[60] Na otoku Unije koji se nalazi jugozapadno od Cresa pronađeni su ostatci dinosaura iste starosti.[61]

Na Dugom otoku pronađeni su ostatci stari 99,7 – 89,3 milijuna godina koji pripadaju mosasaurskoj vrsti Portunatasaurus krambergeri.[62]

Na Braču su pronađeni ostatci kromista (Chromista) koji su stari 99,7 – 89,3 milijuna godina.[63]

Na krajnjem jugu Istre pronađeni su ostatci stari 94,3 – 89,3 milijuna godina. Pripadaju krednjacima redova Loftusiida, Miliolida i Textulariina, kromistima i rudistima.[64][65][66][67]

Kod viškog rta Polivalo pronađeni su ostatci stari 94,3 – 89,3 milijuna godina krednjacima redova Fusulinida i Miliolida, rudista i zelenih alga reda Thaumatoporellales.[68]

U istarskom mjestu Krnica kraj Marčana pronađeni su ostatci teropoda koji su stari 94,3 – 85,8 milijuna godina.[69]

U hvarskoj uvali Žukova pronađeni su ostatci stari 94,3 – 85,8 milijuna godina koji pripadaju krednjacima i sauropodnoj skupini Titanosauria.[70]

Na otoku Fenoligi pronađeni su ostatci stari 94,3 – 84,9 milijuna godina koji pripadaju krednjacima, rudistima, sauropodima, teropodima, zelenim algama.[71][72][73]

Na Olibu su pronađeni ostatci stari 94,3 – 84,9 milijuna godina koji pripadaju krednjacima i rudistima.[74][75][76]

Na Braču su također pronađeni ostatci krednjaka i rudista, no oni su stari 94,3 – 66,0 milijuna godina.[77][78][79][80][81][82]

U Malom Levanu kod Medulina i na obližnjem rtu Marlera pronađeni su ostatci dinosaura koji su stari 85,8 – 84,9 milijuna godina.[83][84] U blizini tih nalazišta pronađeni su krednjaci i rudisti iste starosti.[85]

Na Braču su pronađeni ramenonošci (Brachiopoda) razreda Rhynchonellata koji su stari 85,8 – 84,9 milijuna godina.[86]

Na Medvednici su pronađeni brojni ostatci stari 85,8 – 70,6 milijuna godina. U Donjem Orešju kraj Svetog Ivana Zeline pronađeno je preko dvadeset različitih vrsta rudista rodova Hippuritella, Hippurites, Plagioptychus, Radiolites, Sauvagesia, i Vaccinites. Također su pronađeni ostatci crvenih alga (Rhodophyceae), morskih puževa roda Nerinea, spužva (Porifera) kremenorožnjača (Demospongiae) roda Parachaetetes i ostatci preko petnaest različitih vrsta koralja (Anthozoa) reda Scleractinia.[87] Koralji tog reda pronađeni su i na drugim lokalitetima Medvednice iste starosti.[88][89][90]

Na nalazištima Žaganj dolac i Tičji rat u okolici bračkog mjesta Sumartin pronađeni su ostatci krednjaka i rudista koji su stari 84,9 – 70,6 milijuna godina.[91][92]

Na Hvaru su pronađeni ostatci stari 84,9 – 70,6 milijuna godina koji pripadaju krednjacima, školjkašima rudista i školjkašima reda Myalinida, vrsti rakova (Crustacea) Harpactocarcinus dalmatius.[93][94]

Karta nalazištaUredi

 
 
1.
 
A
 
3.
 
4.
 
5.
 
B
 
7.
 
C
 
11.
 
12.
 
13.
 
14.
 
15.
 
16.
 
17.
 
18.
 
19.
 
20.
 
21.
 
22.
 
D
 
E
 
26.
 
27.
 
31.
 
F
 
G
 
H
 
36.
 
37.
 
38.
 
39.
 
I
 
42.
 
43.
 
48.
 
J
 
50.
 
53.
 
55.
 
56.
 
57.
 
58.
 
59.
 
60.
 
61.
 
K
 
64.
 
66.
 
67.
 
L
 
69.
 
M
 
73.
 
74.
 
76.
 
77.
Karta paleontoloških nalazišta:
A = 2., 62.
B = 6., 55.
C = 8., 9., 10.
D = 23., 25., 28., 32., 75.
E = 24., 29., 30.
F = 33., 41., 45., 52.
G = 34., 58.
H = 35., 44.
I = 40., 47.
J = 49., 51.
K = 63., 65.
L = 68., 70.
M = 71., 78.

Geološko razdoblje:   Perm (298,9 – 251,9)0  Trijas (251,9 – 201,3)0  Jura (201,3 – 145,0)0  Kreda (145,0 – 66,0)0  Paleogen (66,0 – 23,0)
  Neogen (23,0 – 2,6)0  Kvartar (2,6 – danas)
1. Velebit (272,5 – 268,0): Baške Oštarije, Brušane, cesta (GospićKarlovac), Crne grede, Milašnovac, Uz cestu
2. Orlovica, istočno od Plavna, Knin (252,3 – 201,6)
3. Belski dol, Ivanščica (247,2 – 242,0)
4. Debelo brdo kraj Knina (247,2 – 242,0)
5. Gornje Ogorje, Muć (247,2 – 242,0)
6. Medvednica (242,0 – 235,0): Poljanica PC-15, Poljanica PC-59
7. Svilaja (242,0 – 235,0): Svilaja, Svilaja (svijetli vapnenac), Svilaja (dolomitni vapnenac)
8. Kestenik KE-8, Kalnik (235,0 – 221,5)
9. Kestenik KE-12, Kalnik (232,0 – 221,5)
10. Kalnik (232,0 – 205,6): Jazvina JA-3, Jazvina JA-5
11. Sjeveroistočno od Zečeva Rogozničkog, Rogoznica (221,5 – 205,6)
12. Slapnica, Žumberak (212,0 – 201,6)
13. Alan, Kapela (161,2 – 150,8), Omar, Kapela (155,7 – 145,7)
14. Borova draga, Velebit (155,7 – 150,8)
15. Senj/Sibinji (155,7 – 145,7): Draga Kozica (Senj), Murva (Sibinji)
16. Kita-Lipnik, Velebit (155,7 – 145,7)
17. Vodena Draga, Bosiljevo (155,7 – 145,7)
18. Željeznička stanica Zlobin, Bakar (155,7 – 145,7)
19. Kirmenjak, Poreč (150,8 – 145,5): Kirmenjak I, Kirmenjak II
20. Fantazija, Rovinj (145,5 – 140,2)
21. Rt Guštinja, Rovinj (136,4 – 130,0)
22. Bale (136,4 – 125,5)
23. Rt Pogledalo, Veliki Brijun (130,0 – 125,5)
24. Vanga, Brijuni (130,0 – 125,5)
25. Rt Ploče, Veliki Brijun (130,0 – 99,7)
26. Kanfanar (125,5 – 122,5)
27. Tounj (125,5 – 122,5)
28. Puntižela, Fažana (112,6 – 99,7)
29. Zlate stijene, Pula (112,6 – 99,7)
30. Rt Peneda, Veliki Brijun (109,0 – 105,3)
31. Červari, Kanfanar/Ušće Mirne (105,3 – 99,7): Lanterna, Ušće Mirne, Solaris (I. razina) kod Červara (Kanfanar), Solaris (II. razina) kod Červara (Kanfanar)
32. Rt Kamnik/Plješivac, Veliki Brijun (105,3 – 99,7)
33. Krajnji jug Istarske županije (99,7 – 94,3): Fenoliga (staza), Rt Grakalovac (Premantura, Medulin)
34. Hvar (99,7 – 94,3): Hvar (ostatci vrste Mesoleptos cf. zendrinii), Hvar (ostatci vrste Pontosaurus lesinensis)
35. Hvar (99,7 – 94,3): Između Starog Grada i Vrboske, (ostatci vrste Aigialosaurus bucchichi), Između Starog Grada i Vrboske, (ostatci vrste Aigialosaurus dalmaticus)
36. Sjeverozapad Istarske županije (99,7 – 94,3): Karigador (Brtonigla), Lovrečica (Umag)
37. Sekcija Sveti Damjan, Cres, Facijes C (99,7 – 94,3)
38. Unije (99,7 – 94,3)
39. Dugi otok (99,7 – 89,3)
40. Brač, sekcija 1 (94,3 – 89,3)
41. Jug Istre (94,3 – 89,3): sekcija 1 (facijes A), sekcija 1 (facijes B), sekcija 2 (facijes B)
42. Rt Polivalo, Vis (94,3 – 89,3)
43. Krnica, Marčana (94,3 – 85,8)
44. Uvala Žukova, Hvar (94,3 – 85,8)
45. Fenoliga (94,3 – 84,9): Fenoliga, Fenoliga 2
46. Olib (94,3 – 84,9): Olib (sekcija 1), Olib (sekcija 2), Olib (sekcija 3)
47. Brač, sekcija 2 (94,3 – 66,0)
48. Brač (94,3 – 66,0): Brač (sekcija 3), Brač (sekcija 4/5), Brač (sekcija 7), Brač (sekcija 8)
49. Brač, sekcija 6 (94,3 – 66,0)
50. Krajnji jug Istarske županije (85,8 – 84,9): Mali Levan kraj Medulina, Rt Marlera (Ližnjan)
51. Brač (85,8 – 84,9)
52. Jug Istre, sekcija 2, facijes B (85,8 – 84,9)
53. Medvednica (85,8 – 70,6): Medvednica, Donje Orešje
54. Medvednica (85,8 – 70,6): Vrabečka gora, Rusovski brijeg
55. Novaki, Medvednica (85,8 – 70,6)
56. Brač (84,9 – 70,6): Žaganj dolac kraj Sumartina (Brač), Tičji rat
57. Hvar (ostatci vrste Harpactocarcinus dalmatius) (84,9 – 70,6)
58. Križna luka, Hvar (84,9 – 70,6)
58. Brašljevica, Ozalj (84,9 – 70,6)
59. Sveti Martin (84,9 – 70,6)
60. Petrinja (66,0 – 55,8)
61. Grdoselo, Pazin (48,6 – 40,4)
62. Promina (40,4 – 37,2): Čuljina, Džapo
63. Promina (40,4 – 37,2): Čveljo, Gluvača I, Gluvača II
64. Drniš (u okolici) (37,2 – 33,9)
65. Promina (37,2 – 33,9)
66. Vranić, Brestovac (23,0 – 5,3)
67. Kostanjek-1 Litofacijes A, Biofacijes 1, Podsused, Zagreb (16,0 – 11,6)
68. Gornje Vrapče, Zagreb, Medvednica (13,7 – 12,7)
69. Dubravica (13,7 – 12,7)
70. Podsused, Zagreb (12,7 – 11,6)
71. Radoboj (12,7 – 11,6): Radoboj, Radoboj (Zbirka Mađarskog nacionalnog muzeja u Budimpešti), Radoboj (Zbirka Geologische Bundesanstalta u Beču), Radoboj (Ungerova zbirka), Radoboj (Zbirka u Grazu), Radoboj (Zbirka Prirodoslovnog muzeja u Beču), Radoboj (Zbirka nepoznatog sakupljača ili Oswalda Heera), Radoboj (Montanistička zbirka), Radoboj, (Zbirka Heinricha Freyera), Radoboj, (Zbirka Adolphea von Morlota), Radoboj, (Zbirka Sigmunda Aichhorna), Radoboj (Zbirka Prirodoslovnog muzeja u Berlinu), Radoboj (Zbirka Sveučilišta u Wrocławu), Radoboj (Zbirka Staatliches Museum für Naturkunde Karlsruhea), Radoboj (Zbirka Sveučilišta u Liègeu), Radoboj (Zbirka Geološkog muzeja u Budimpešti), Radoboj (Zbirka Prirodoslovnog muzeja u Londonu)
72. Podsused, Zagreb (11,6 – 5,3): Kostanjek-1 Litofacijes AB (Biofacijes 2, Podsused, Zagreb), Kostanjek-1 Litofacijes B (Biofacijes 2, Podsused, Zagreb), Kostanjek-1 Litofacijes C (Biofacijes 3, Podsused, Zagreb), Kostanjek-1 Litofacijes D (Biofacijes 3, Podsused, Zagreb)
73. Jezero Slavonija, Kravarsko, Vukomeričke gorice (5,3 – 2,6): Kra-I / Kravarsko-I (jezero Slavonija, Kravarsko, Vukomeričke gorice), VGK-38 (jezero Slavonija, Kravarsko, Vukomeričke gorice), VGK-35 (jezero Slavonija, Kravarsko, Vukomeričke gorice)
74. VGK-39, jezero Slavonija, Kravarsko, Vukomeričke gorice (5,3 – 2,6)
75. Šandalja, Pula (2,6 – 0,8)
76. Strmica, Knin (2,6 – 0,0)
77. Čepićko polje, Učka (2,6 – 0,0)
78. Krapina (0,1 – 0,0)

Popis paleontoloških nalazištaUredi

Popis pronađenih organizamaUredi

IzvoriUredi

  1. Perm, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 4. svibnja 2022.
  2. Crne Grede, Velebit Mountains (Permian of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 4. svibnja 2022.
  3. Milasnovac, Velebit Mountains (Permian of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 4. svibnja 2022.
  4. Hill 1001, Baske Ostarije, Velebit Mountains (Permian of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 4. svibnja 2022.
  5. Uz Cestu Road Section, Velebit Mountains (Permian of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 4. svibnja 2022.
  6. Velebit Mountains, road Gospic-Karlovac (Permian of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 4. svibnja 2022.
  7. Point 734, Brusane, Velebit Mountains (Permian of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 4. svibnja 2022.
  8. Trijas, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 8. svibnja 2022.
  9. Orlovica, east of Plavno (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  10. Belski dol quarry, Ivanscica Mt., NW Croatia (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  11. Debelo brdo, near Knin (Geologischen Reichsanstalt coll) (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  12. Ogorie, near Knin (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  13. Poljanica PC-15, Mt. Medvednica (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  14. Poljanica PC-59, Mt. Medvednica (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  15. Mount Svilaja (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  16. Svilaja, calcaires clairs (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  17. Svilaja, calcaires dolomitiques (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 5. svibnja 2022.
  18. Kestenik KE-8, Kalnik Mt. (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. svibnja 2022.
  19. Kestenik KE-12, Kalnik Mt. (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. svibnja 2022.
  20. Jazvina JA-3, Kalnik Mt. (Triassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. svibnja 2022.
  21. Jazvina JA-5, Kalnik Mt. (Triassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. svibnja 2022.
  22. Poljanica PC-58, Mt. Medvednica (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. svibnja 2022.
  23. Poljanica PC-3, Mt. Medvednica (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. svibnja 2022.
  24. North-East of Ze?evo (Triassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. svibnja 2022.
  25. Slapnica Creek, Zumberak (Triassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. svibnja 2022.
  26. a b Jura, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 10. svibnja 2022.
  27. Alan, Kapela, Croatia (Jurassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 11. svibnja 2022.
  28. Omar, Kapela, Croatia (Jurassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 11. svibnja 2022.
  29. Borova draga, Croatia (Jurassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 11. svibnja 2022.
  30. Draga Kozica, Senj, Croatia (Jurassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 13. svibnja 2022.
  31. Murva, Sibinji, Croatia (Jurassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 13. svibnja 2022.
  32. Kita-Lipnik, Velebit, Croatia (Jurassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 13. svibnja 2022.
  33. Vodena draga, Croatia (Jurassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 13. svibnja 2022.
  34. Zlobin railway station (Jurassic to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 13. svibnja 2022.
  35. Kirmenjak I quarry tracksite (Jurassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 13. svibnja 2022.
  36. Kirmenjak II quarry tracksite (Jurassic of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 13. svibnja 2022.
  37. a b Kreda, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 3. lipnja 2022.
  38. Cava Fantazija, Rovinj (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 3. lipnja 2022.
  39. Cape Gustinja tracksite (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 3. lipnja 2022.
  40. Valle (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 3. lipnja 2022.
  41. Vanga tracksite (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 3. lipnja 2022.
  42. Kap Rocca tracksite, Ploce Promontory (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 3. lipnja 2022.
  43. Kanfanar, Palorbitolina lenticularis zone, Istria (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  44. Tounj, Ogulin area, central Croatia (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  45. Puntizela, Fazana (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  46. Zlate stijene, Pula (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  47. Peneda tracksite (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  48. Solaris Campground, level I (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  49. Solaris Campground, level II (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  50. Lanterna, Quieto tracksite (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  51. Kamnik tracksite, Pljiesivac Promontory (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  52. Grakalovac tracksite (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  53. Fenoliga tracksite (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 6. lipnja 2022.
  54. Hvar Island (Isola di Lesina) (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. lipnja 2022.
  55. Between Starigrad and Vrboska, Hvar (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. lipnja 2022.
  56. Between Starigrad and Vrboska, Hvar (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. lipnja 2022.
  57. Hvar Island (Isola di Lesina) (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. lipnja 2022.
  58. Carigador tracksite (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 27. lipnja 2022.
  59. San Lorenzo d Daila tracksite (Lovreèica) (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 27. lipnja 2022.
  60. Sveti Damjan section, Island of Cres, Rudist floatstone-rudstones, Facies C (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 27. lipnja 2022.
  61. Unije tracksite (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 27. lipnja 2022.
  62. Dugi Otok (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 27. lipnja 2022.
  63. Brac, section 1 (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 27. lipnja 2022.
  64. Southern Istria, section 1, facies A (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 27. lipnja 2022.
  65. Southern Istria, section 1, facies B (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 27. lipnja 2022.
  66. Southern Istria, section 2, facies B (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 27. lipnja 2022.
  67. Southern Istria, section 2, facies B (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 27. lipnja 2022.
  68. Polivalo Cape, Vis Island (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 27. lipnja 2022.
  69. Krnica Bay tracksite (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 27. lipnja 2022.
  70. Zukova Cove, Hvar (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  71. Fenoliga, Facies B, Istria, Croatia (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  72. Fenoliga 2, Facies C, Istria, Croatia (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  73. Fenoliga tracksite (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  74. Olib Island, section 1 (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  75. Olib Island, section 2 (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  76. Olib Island, section 3 (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  77. Brac, section 2 (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  78. Brac, section 3 (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  79. Brac, section 4/5 (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  80. Brac, section 6 (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  81. Brac, section 7 (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  82. Brac, section 8 (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  83. Mali Levan (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  84. Polotok Marlera tracksite (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  85. Southern Istria, section 2, facies B (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  86. Brac (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  87. Donje Oresje, Mt. Medvednica - Coral bioherms (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  88. Vrabecka Gora, Mt. Medvednica (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  89. Rusovski Brijeg, Mt. Medvednica (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  90. Novaki, Mt. Medvednica (Cretaceous to of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  91. [http://www.fossilworks.org/cgi-bin/bridge.pl?a=collectionSearch&collection_no=161073 Tičji Rat section, rudist biostrome (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  92. Zagani Dolac quarry near Sumartin, Brac Island (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  93. Hvar Island Decapods (Eocene of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  94. Krizna Luka , Hvar (Cretaceous of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 28. lipnja 2022.
  95. a b A. Polšak, D. Devidé-Nedela, D. Turnšek, I. Gušić, J. Benić (1978.). "Biostratigrafski odnosi grebenskih, prigrebenskih i bazenskih naslaga gornje krede u području Donjeg Orešja, SI Medvednica". Geološki vjesnik. 30 (1): str. 189–197.
  96. a b c d e f g A. Milan (1969.). "Facijelni odnosi i hidrozojska fauna malma primorskog dijela sjevernog Velebita i Velike Kapele". Geološki vjesnik. 22: str. 135–217.
  97. a b A. Moro (1997.). "Stratigraphy and paleoenvironments of rudist biostromes in the Upper Cretaceous (Turonian-upper Santonian) limestones of southern Istria, Croatia". Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology. 131: str. 113–131.
  98. a b c d e f F. M. Dalla Vecchia (1995.). "Jurassic and Cretaceous sauropod evidence in the Mesozoic carbonate platforms of the southern Alps and Dinarids". Aspects of Sauropod Paleobiology. GAIA. 10: str. 65–73.
  99. M. Gogala (1975.). "Sledi iz davnine na jugu Istre". Proteus. 37 (5): str. 229–232.
  100. a b M. Malez (1986.). "Die quataren Vertebraten-Faunen in der SFR Jugoslawien". Quatarpalaontologie. 6: str. 101–117.
  101. J. Müller (1853.). "Bericht über ein neu entdecktes Cetaceum aus Radoboy, Delphinopsis freyerii". Sitzungsberichte der mathematisch-naturwissenschaftlichen Klasse der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften. 10: str. 84–88.
  102. a b c d e f F. M. Dalla Vecchia (1997.). "Terrestrial tetrapod evidence on the Norian (Late Triassic) and Cretaceous carbonate platforms of northern Adriatic region (Italy, Slovenia and Croatia)". Sargetia, Acta Musei Devensis, Series Scientia Naturae. 17: str. 177–201.
  103. T. Grgasović, B. Sokač, J. Halamić (2002.). "Scinderella scopuliformis nov. gen., nov. sp. (Dasycladales, green algae) from the middle Triassic of Croatia". Géobios. 35 (3): str. 303–312.
  104. A. Bachofen-Echt (1925.). "Iguanodon-Fährten auf Brioni". Palaeontologische Zeitschrift. 7: str. 172–173.
  105. a b c d e J. Sremac (1986.). "Middle Permian brachiopods from the Velebit Mts. (Croatia, Yogoslavia)". Palaeontologia Jugoslavica. 35: str. 1–43.
  106. a b J. P. Masse, M. Fenerci-Masse, T. Korbar, I. Velić (2004.). "Lower Aptian rudist faunas (Bivalvia, Hippuritoidea) from Croatia". Geologia Croatica. 57 (2): str. 117–137.
  107. a b A. Mezga, C. A. Meyer, B. C. Tešović, Z. Bajraktarević, I. Gušić (2006.). "The first record of dinosaurs in the Dalmatian part (Croatia) of the Adriatic-Dinaric carbonate platform (ADCP)". Cretaceous Research. 27: str. 735–742.
  108. F. M. Dalla Vecchia, A. Tarlo, M. Tentor, G. Tunis, S. Venturini (2000.). "First record of Hauterivian dinosaur footprints in southern Istria (Croatia)". Drugi hrvatski geološki kongres, Cavtat – Dubrovnik, 17. – 20. svibnja 2000. Zagreb, str. 143–149.
  109. F. M. Dalla Vecchia (2001.). "Dinosaur track sites in the upper Cenomanian (Late Cretaceous) of Istrian Peninsula (Croatia)". Bollettino della Società Geologica Italiana. 40 (1): str. 25–53.
  110. a b c d e A. Mauko, B. Florjančić (2003.). "Dinosaur footprints in the upper Turonian-Coniacian limestone in the Krnica Bay (NE Istria, Croatia)". Geologija. 46 (1): str. 93–100.
  111. A. Tarlo (1996.). "La ricerca di impronte di dinosauro in Istria". Natura Nascosta. 13: str. 19–23.
  112. a b c d e D. Vrsaljko (1999.). "The Pannonian Palaeoecology and Biostratigraphy of Molluscs from Kostanjek- Medvednica Mt. Croatia". Geologia Croatica. 52 (1): str. 9–27.
  113. A. Laviano, P. W. Skelton (1992.). "Favus antei, a new genus and species of a bizarre "big cell" radiolitid from the Upper Cretaceous of eastern Tethys". Geologica Romana. 28: str. 61–77.
  114. J. Sremac (1991.). "Zona Neoschwagerina craticulifera u Srednjem Velebitu". Geologija. 34: str. 7–55.
  115. C. E. Schweitzer, A. M. Shirk, V. Ćosović, Y. Okan, R. M. Feldmann, I. Hoşgör (2007.). "New species of Harpactocarcinus from the Tethyan Eocene and their paleoecological setting". Journal of Paleontology. 81 (5): str. 1091–1100.
  116. T. Korbar (2007.). "Intra-association development and paleobiology of Upper Cretaceous rudist Biradiolites angulosus", Cretaceous rudists and carbonate platforms: environmental feedback, SEPM Special Publication. 87: str. 141–150.
  117. D. Gorjanović-Kramberger (1892.). "O fosilnih cetaceih hrvatske i kranjske". Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. 111: str. 1–21.
  118. D. Turnšek (1975.). "Malmian corals from Zlobin, southwest Croatia". Palaeontologia Jugoslavica. 16: str. 1–22.
  119. Lj. Babić, I. Gušić, J. Zupanič (1976.). "Grebenski Paleocen u Baniji (središnja Hrvatska)". Geoloski vjesnik. 29: str. 11–47.
  120. G. Kolosváry (1967.). "Korallen und Balaniden aus den paläogenen Schichten Jugoslawiens". Geologija. 10: str. 205–218.
  121. a b c D. Turnšek (1978.). "Solitarne Senonijske korale iz Stranic in z Medvednice" Razprave Slovenska Akademija Znanosti in Umetnosti]], Razred za Prirodoslovne Vede. 21 (3): str. 66–125.
  122. a b R.-D. Kahlke (1987.). "On the occurrence of Hippopotamus (Mammalia, Artiodactyla) in the Pleistocene of Achalkalaki (Gruzinian SSR, Soviet Union) and on the distribution of the genus in south-east Europe". Zeitschrift fur Geologische Wissenschaften. 15: str. 407–414.
  123. a b c d e f