Hrvati
![]() |
Hrvati su jedini konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj i jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Manjim dijelom nastanjeni su i u susjednim i drugih zemljama srednje i jugoistočne Europe; u Austriji, Slovačkoj, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji (poglavito u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini), Rumunjskoj, Crnoj Gori (poglavito u Boki Kotorskoj), Makedoniji, Kosovu, Italiji, te u drugim državama na svim kontinentima. Godine 2018. imali su oko 9 milijuna popisanih pripadnika razasutih diljem svijeta.
Hrvati | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
"Dolazak Hrvata na Jadran", Oton Iveković | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ukupno pripadnika | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
7[1] – 9 milijuna[2](procjena) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Značajna područja naseljavanja | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
![]() ![]() | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Jezik | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hrvatski jezik | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Vjera | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Dominantno rimokatolička | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Povezane etničke grupe | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Slaveni Južni Slaveni |
Hrvati govore hrvatskim jezikom, koji spada u skupinu južnoslavenskih jezika. Po vjeroispovijesti, dominantno su katolici. Svecem zaštitnikom hrvatskog naroda smatra se sveti Josip.
Procjene govore da Hrvata izvan domovine ima gotovo isti broj kao i u Hrvatskoj. Pretežno žive u Sjevernoj i Južnoj Americi, Zapadnoj Europi i Oceaniji. Postoje stare i organizirane hrvatske manjine u obližnjim državama: gradišćanski Hrvati u Austriji, Bunjevci i Šokci u Vojvodini, moliški Hrvati u Italiji, Bokelji ili bokeljski Hrvati u današnjoj Crnoj Gori, te Krašovani u Rumunjskoj.
U Europi su Hrvati jedan od najstarijih naroda. Srednjovjekovna Hrvatska kraljevina je bila prva među Slavenima.[23]
Sadržaj
- 1 Ime i podrijetlo
- 2 Hrvatska plemićka plemena koja su imala pravo birati kralja
- 3 Etnički prostor Hrvata
- 4 Povijesna etnografija
- 5 Populacija
- 6 Veći gradovi sa značajnijom koncentracijom Hrvata
- 7 Zanimljivosti
- 8 Unutarnje poveznice
- 9 Citati
- 10 Izvori
- 11 Bibliografija
- 12 Vidi još
- 13 Vanjske poveznice
Ime i podrijetloUredi
Podrobniji članak o temi: Podrijetlo Hrvata
Prema legendi, Hrvati su se doselili pod vodstvom petero braće (Klukas, Lobel, Muhlo, Kosjenac i Hrvat) i dvije sestre (Tuga i Buga), pa je moguće da od jednog od braće koji se zvao Hrvat potječe i ime za narod Hrvati. Osim te legende postoji i vrlo vjerojatna teorija s kojom se slaže većina povjesničara, a po kojoj su plemena Hrvata, koji su obitavali na brdovitom ozemlju Karpata u Bijeloj Hrvatskoj između Krakova u Poljskoj i Lavova u Ukrajini, slavenska plemena u močvarnim nizinama bila nazvala Hrbati ili Hrvati, po riječi "hrbat" koja u staroslavenskom znači "vrhovi brijega". Međutim, dio povjesničara se ne slaže s navedenim teorijama, jer su nevjerodostojne te drže kako ime Hrvati najvjerojatnije nije slavenskog podrijetla, što potkrepljuju činjenicom o vrlo srodnom imenu perzijskoga plemena Harvati kod kojih se nalaze slični ornamenti koje neki poistovjećuju sa šahovskim pločama, a drugi s hrvatskim grbovima. Bilo kako bilo, suvremeni Hrvati ipak govore hrvatskim jezikom, koji je iz (južno)slavenske jezične grane, koja pak spada u indo-europsku, odnosno indo-perzijsku skupinu. To govori u prilog karpatskoj teoriji o slavenskom podrijetlu, po kojem ime nosi i Slavonija - nekadašnje ozemlje cjelokupne panonske Hrvatske.
O nastanku hrvatskoga naroda - njegovoj etnogenezi - još uvijek postoji više teorija. Slavenska teorija dugo je bila jedina i smatrala se nepobitnom. Međutim, u 19. i 20. stoljeću javile su se i druge teorije, a u zadnje vrijeme veliku popularnost stekle su gotska teorija, i tzv. iranska teorija.
Hrvatska plemićka plemena koja su imala pravo birati kraljaUredi
- Čudomirići,
- Gusići,
- Jamometići,
- Kačići,
- Karinjani i Lapčani - trag je naziv mjesta Karin i Lapac (Karinjani i Lapčani su jedno pleme koje se razdvojilo)
- Kukari (Klьkarь), ovo pleme, vjerojatno je podrijetlom od Kluka - trag je naziv mjesta kod Vrlike, Kukari.
- Lasničići (Lačničići),
- Mogorovići, - trag je naziv mjesta Mogorić.
- Polečići (Poletčići), - trag je naziv mjesta Poličnika.
- Snačići (zvani i Svačići - prijelazi glasa "v" u "m" i "n"),
- Šubići, pleme iz kojeg su potekli knezovi Bribirski
- Tugomirići. Pleme za koje se drži da su od sestre Tuge. Nastanili su se kod Karlobaga i u Poljicima
Etnički prostor HrvataUredi
Danas etnički prostor Hrvata obuhvaća cjelokupan prostor Republike Hrvatske, od rijeke Dragonje na zapadu u Istri do Prevlake i Boke Kotorske na jugoistoku, te od rijeke Sutle na sjeverozapadu do rijeke Dunava na istoku. Zatim, obuhvaća značajne dijelove Bosne i Hercegovine:
- Središnju Bosnu: (Jajce, Dobretići, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Kiseljak, Kreševo, Žepče i Usora, te djelomično Vareš, Travnik, Maglaj, Fojnica, Bugojno, Uskoplje, Tuzla, Kraljeva Sutjeska-Kakanj, i Stup-Sarajevo).
- Zapadnu, južnu i dijelom sjevernu Hercegovinu: (Široki Brijeg, Posušje, Grude, Ljubuški, Čapljina, Mostar, Stolac, Ravno, Čitluk, Neum, Livno, Tomislavgrad, Kupres, Rama, te dijelove Doljani i Slatina-Jablanica, Bijela i Neretvica-Konjic).
- Bosansku Posavinu: (Orašje, Odžak, Domaljevac-Šamac te određene dijelove općina: Brčko, Bosanski Šamac, Bosanski Brod, Derventa, Modriča i Gradačac).
- Zapadnu Bosnu (Bosanska krajina): Značajan udio Hrvata živi na području Zavalja oko Bihaća, naselja Sasina, Haramine, Ljubija, Stara Rijeka i okolna naselja između Prijedora i Sanskog Mosta, Hrvati su zastupljeni i u okolici Banje Luke, Kotor Varoša i Teslića.
vidi: Hrvati Bosne i Hercegovine
Osim većinski homogenog (fizički povezanog) hrvatskog etničkog prostora, postoje i autohtone hrvatske manjinske zajednice ili enklave, pa su tako Hrvati autohtono stanovništvo u nekim područjima nama susjednih zemalja:
- Boki Kotorskoj, te gradu Budvi i gradu Baru sa širom okolicom u priobalju Crne Gore.
vidi: Bokeljski Hrvati
- Srbija, sjeverna i zapadna Bačka (općine Sombor, Apatin, Subotica, Odžaci, Bać), istočni Srijem (općine Šid, Beočin), Srijemska Mitrovica, Ruma, Stara i Nova Pazova, te Novi Sad. Osobito se ističu naselja s Hrvatskom arhitekturom, crkvama i povijesnim znamenitostima u Petrovaradinu, Srijemskoj Mitrovici, Šidu, Hrtkovcima, Slankamenu i starim dijelovima Zemuna (sada Novi Beograd). Postoje i male hrvatske enklave u Banatu. Istočni Srijem nalazio se u sastavu hrvatske države tokom povijesti, jer su hrvatske vojničke postrojbe u sklopu Austro-Ugarske vojske oslobodile cijeli Srijem od Turaka, i bio je uključen u sastav Hrvatske sve do 1918. - 45. Na Kosovu postoji sada malena, no vrlo stara hrvatska enklava u mjestu Janjevo i nekoliko obližnjih sela.
vidi: Hrvati u Srbiji, Hrvati u Vojvodini, Bunjevci, Šokci, Janjevci
- Značajna autohtona hrvatska zajednica opstala je u talijanskoj pokrajini Molise i gradu Trstu, te je sačuvala hrvatski jezik i vlastito narječje.
vidi: Moliški Hrvati
- U Austriji, od oko 200.000 Hrvata koji su naselili to područje, opstala je značajna zajednica od blizu 50.000 gradišćanskih Hrvata koji nastanjuju zapadno Gradišće i grad Beč.
vidi: Gradišćanski Hrvati
- U Mađarskoj, Hrvati nastanjuju istočno Gradišće, sjevernu Podravinu, i dijelove sjeverne Baranje oko grada Pečuha i grada Mohača.
vidi: Hrvati u Mađarskoj, racki Hrvati
- U Rumunjskoj, Hrvati podrijetlom iz Pokuplja nastanjuju 7 naselja u području zvanom Karaševo.
vidi: Hrvati u Rumunjskoj, Krašovani, Šokci
vidi: Hrvati u Slovačkoj
- U Češkoj živi oko 1.000 do 2.000 Hrvata; nastanjuju tri naselja.
vidi: Moravski Hrvati
- U Sloveniji; Slovensko primorje (naselje Hrvatini), Bela krajina (više manjih naselja nastanjenih s Hrvatima), zatim oko Brežica, i u pokrajini Haloze.
Osim autohtonih hrvatskih zajednica, postoji i značajna ekonomska dijaspora Hrvata širom svijeta, čiji su preci tražeći posao odselili u razne zemlje i kontinente, te se tamo nastanili.
Povijesna etnografijaUredi
Stara hrvatska plemenaUredi
Život i običajiUredi
Po dolasku u novu domovinu, Hrvati su nastanili područje između Drave i Jadranskog mora. S obzirom na fluktuacije istočne granice ona se ne može točno odrediti, no na cijelom bosanskohercegovačkom prostoru se mogu naći tragovi ranije hrvatske nazočnosti. Na južnoj jadranskoj obali, pleme Neretvani je oformilo svoju kneževinu.
Područje sjeverne Hrvatske između Drave i Save poznato kao Panonska Hrvatska (danas Slavonija), u vrijeme prije kralja Tomislava nazivano je imenom Sklavinija, a narod koji ju je naselio nazivan je Sklavinima, što je svakako varijanta imena Slaveni. Hrvati su još vjerojatno za vrijeme saveza s Antima, ili možda i malo kasnije, poprimili slavenski jezik. Ovakvom lingvističkom slavenizacijom nametnuto im je i slavensko ime. Područje koje su naselili, Slavonija ili Sklavinija, sačuvala je ime do danas. Današnji Šokci koje nalazimo u Slavoniji nemaju biti kojeg drugog podrijetla nego onog sklavinskog. Šokci imaju svoj poseban mentalitet, te su poznati kao radišan narod koji je na području Slavonije našao plodnu i rodnu zemlju kojoj se posvetio. Veoma su uspješni ratari i uzgajivači kukuruza (nakon otkrića Amerike), pšenice i drugih žitarica. Poznati su i po uzgoju stoke (napose svinja), od kojih potječe glavnina mesne hrane.
Na području Bijele i Crvene Hrvatske nalazimo opet drugačiji tip Hrvata. Zemljopisne prilike nesumnjivo su utjecale na drugačiji mentalitet i tip kulture. Kamen, more i sunce potaklo je razvoj uzgoja maslina i grožđa. Blizina mora djelovala je i na razvoj brodarstva, te gusarstva kao oblika privređivanja. Poznato je da su još stari Neretvani, i nešto mlađi Kačići, bili strah i trepet slobodnom pomorstvu dalmatinskih gradova, napose Veneciji. Hrvati s obale Jadrana postali su poznati pomorci, a to za njih vrijedi još i danas. Dubrovčani i Bokelji na glasu su kao vješti pomorci. Značajna je proizvodnja vina, pršuta i maslinovog ulja. To su ujedno i glasoviti specijaliteti potomaka Bijelih i Crvenih Hrvata.
Tipovi naselja također se razlikuju prema zemljopisnim prilikama. Šokačka naselja Slavonije izduženog su oblika, čije se kuće najčešće nižu bočno okrenute prema šoru (ulici), s kojima čine gazdinstva. Kuće su drvene, te su s ostalim gospodarskim zgradama s ulične strane ograđene drvenim ogradama. Ovakva dugačka naselja moguća su samo u ravničarskim predjelima. Bliže ili dalje, gazdinstva imaju svoja poprilično velika polja na kojima se uzgaja pšenica (danas manje) i kukuruz. Potpuno je drugačiji tip naselja u brdovitim predjelima, kao u Lici, gdje su razbacana na velikom području. Kuće su veoma strmih krovova, izvorno drvene, danas zidanice. Hrvati brdskih područja također su se prilagodili obliku tla i klime. Stočarstvo (ovce) i uzgoj krumpira glavne su preokupacije. Polja su znatno manja nego u Slavoniji. Najznačajnija voćka ličkih Hrvata je šljiva.
Kultura i umjetnostUredi
Sveci zaštitnici hrvatskog naroda su Sveti Josip[25] i Sveti Nikola Tavelić.[26]
Poznati hrvatski mariolog o. isusovac Ante Katalinić je u svom djelu Marija - velika nada Hrvata. Marijina nazočnost u povijesti hrvatskog naroda iz 1998. dokumentirao činjenicu da se je tijekom cijele svoje povijesti hrvatski narod osobito žarko utjecao Majci Božjoj i u nju polagao sve svoje nade da ih sačuva od zla i propasti, a s druge strane se Blažena Djevica Marija Hrvatima pokazala najvjernijom zagovornicom i pomoćnicom. [27]
PopulacijaUredi
Hrvata ima oko četiri milijuna u Hrvatskoj i oko 500.000 u Bosni i Hercegovini, te oko 100.000–200.000 u ostalim zemljama bivše SFRJ, te u Gradišću u Austriji. Njihov broj u inozemstvu se može samo procijeniti, ali pretpostavlja se da u iseljeništvu živi barem jednako mnogo Hrvata kao u domovini, no taj broj najviše ovisi o tome smatraju li se više Hrvatima i kako se etnički izjašnjavaju. Mnogi potomci iseljenika poženili su se pripadnicima raznih drugih naroda, a njihovi današnji unuci i praunuci jedva da nešto više znaju o svojem podrijetlu. Zaboravili su jezik, asimilirali u nove zajednice i prihvatili tamošnju kulturu. Znatan je također i onaj dio hrvatskih iseljenika koji ne govore više hrvatskim jezikom ali su svjesni svoje etničke pripadnosti. Najveće emigrantske skupine žive u Zapadnoj Europi, ponajviše u Njemačkoj, a zatim u Italiji, Švedskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji itd. Od drugih kontinenata, Amerika ima najbrojniju hrvatsku populaciju, i to u Sjedinjenim Državama (Ohio, Kalifornija; Pittsburgh je do pred raspad SFRJ bio drugi grad na svijetu po broju Hrvata) i Kanadi (Mississauga), kao i u Argentini, Čileu (krajnji sjever, zatim oko Santiaga i na jugu na Ognjenoj zemlji), Peruu, Brazilu i Boliviji. Postoje i značajne hrvatske manjine u Australiji (Perth, Sydney) i Novom Zelandu, kao i u Južnoj Africi.
Hrvati u svijetuUredi
UN-ova procjena 2005., označena zvjezdicom; ²službeni popis 2001.
- Hrvatska...4.093.000*; 3.977.171² [4]
- Bosna i Hercegovina...602.000*; 570.000 ( Procjena ) [5]
- Sjedinjene Države...253.000*; 374.241 [6]
- Njemačka...232.000*; 229.200
- Srbija i Crna Gora...114.000*; 77.413 [7]
- Slovenija...35.642 [8]
- Austrija...61.000*; 131.307 osoba koje govore hrvatskim jezikom [9]
- Kanada...63.000*; 71.725 osoba koje govore hrvatskim jezikom [10]
- Australija...71.000*; 105.747 [11]
- Mađarska...33.000*; 15.597 [12]
- Makedonija...40.000*; 2.248 [13]
- Rumunjska...78.000*;
- Švedska...26.000*;
- Italija...24.000*;
- Švicarska...23.000*;
- Libija...17.000*;
- Argentina...3.600*;
- Urugvaj...3.300*;
- Češka...3.000*;
- Novi Zeland...2.500*;
- Slovačka...1.100*;
- Ukrajina...4.800*;
- Danska...500*;
- Rusija...500*;
- Belgija...15,000
- Čile...10.000 (procjena)
- Nizozemska...11.000 (procjena)
- Peru...5,000
Zaštitnik Hrvata je sveti Josip Radnik.
Broj Hrvata i njihov udio u republikama bivše SFRJ od 1948. – 1991.Uredi
Bivše republike | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
SR Bosna i Hercegovina | 614,123 | 23,9 % | 654,229 | 23,0 % | 711,665 | 21,7 % | 772,491 | 20,6 % | 758,140 | 18,4 % | 755,895 | 17,3 % |
SR Crna Gora | 6,808 | 1,8 % | 9,814 | 2,3 % | 10,664 | 2,3 % | 9,192 | 1,7 % | 6,904 | 1,2 % | 6,249 | 1 % |
SR Hrvatska | 2,975,399 | 78,7 % | 3,128,661 | 79,5 % | 3,339,890 | 80,3 % | 3,513,647 | 79,4 % | 3,454,356 | 75,1 % | 3,736,356 | 78,1 % |
SR Makedonija | 2,060 | 0,2 % | 2,710 | 0,2 % | 3,750 | 0,3 % | 3,882 | 0,2 % | 3,307 | 0,2 % | 2,450 | 0,1 % |
SR Slovenija | 16,069 | 1,1 % | 17,978 | 1,2 % | 31,429 | 2,0 % | 42,657 | 2,5 % | 55,625 | 2,9 % | 54,212 | 2,8 % |
SR Srbija | 169,894 | 2,6 % | 162,158 | 2,3 % | 196,411 | 2,6 % | 184,913 | 2,2 % | 149,368 | 1,6 % | 105,406 | 1,1 % |
Jugoslavija | 3,784,353 | 24,0 % | 3,975,550 | 23,5 % | 4,293,809 | 23,1 % | 4,526,782 | 22,1 % | 4,428,005 | 19,7 % | 4,660,568 | 19,8 % |
Veći gradovi sa značajnijom koncentracijom HrvataUredi
Kriterij koncentracije je bio velik apsolutni broj Hrvata i/ili značajan postotak Hrvata. Kao stanovnici su uzeti trajno naseljeni i stanovništvo "na privremenom radu".
ZanimljivostiUredi
Unutarnje povezniceUredi
CitatiUredi
IzvoriUredi
- ↑ Hrvatski jezik na Ethnologue.com
- ↑ Kovačec, str. 337
- ↑ Stanovništvo Hrvatske
- ↑ Sarajevo, lipnja 2016. Popis stanovništva Bosne i Hercegovine 2013. godine RESULTS, BHAS pristupljeno 30. lipnj 2016.
- ↑ Službeni rezultati popisa stanovništva SAD-a (2005.)
- ↑ http://hrvatskimigracije.es.tl/Diaspora-Croata.htm
- ↑ [1]
- ↑ (njem.)Statistisches Bundesamt, Podatci za 2009. godinu
- ↑ (njem.) Statistički zavod Austrije (Arhivirano 12 Svibanj 2005)
- ↑ [2]
- ↑ Popis stanovništva i domaćinstava 2006. Australija
- ↑ Popis stanovništva Kanade iz 2011.
- ↑ Švicarska
- ↑ (srp.) Popis stanovništva Srbije (2002.) (Arhivirano 28 Svibanj 2008)
- ↑ (njem.)Hrvati u Francuskoj (Arhivirano 12 Ožujak 2009)
- ↑ (slov.)Popis stanovništva Slovenije (2002.)
- ↑ "Mađarska" pristupljeno 19 Ožujak 2007
- ↑ Stranci u Italiji Foreigner Citizens. Resident Population by sex and citizenship on 31th December 2006. Italy - Center-East Europe
- ↑ (hrv.)Hrvati u Belgiji
- ↑ (hrv.)Croatians in South Africa and their clubs
- ↑ (rum.)Census in Romania (Arhivirano 13 Svibanj 2007)
- ↑ [3]
- ↑ Dragutin Pavličević. “5. Hrvatska - zemlja na razmedju Zapada i Istoka”, Kratka politička i kulturna povijest Hrvatske, Hrvatski informativni centar pristupljeno {{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}. “Hrvati su jedan od najstarijih naroda u Europi. Medju prvima su ustrojili drzavu, a od pocetka 10. st. imaju i svoju kraljevinu, prvi medju Slavenima.”
- ↑ Porfirogenet, pop Dukljanin i ostali izvori
- ↑ http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3260202/index.do Svetog Josipa, zaštitnika Hrvatske, narod nema običaj slaviti
- ↑ Biskupija Đakovačko-osječka Pogled u kalendar
- ↑ Crkva u svijetu 33 (1998), br.3, 304-316 Prikazi. Nedjeljko A. Ančić. Prikaz knjige Ante Katalinića: Marija - velika nada Hrvata, Biblioteka "Krunica i život", knjiga 3)
- ↑ eZadar Tarara je maorski naziv dan Hrvatima kako bi ih razlikovali od Engleza
- ↑ Šimić, Pejo, Čežnja:pjesme duše moje, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Glavna podružnica Zagreb, Zagreb, 1996., ISBN 953-6383-03-09
BibliografijaUredi
- Kovačec, August (1996). Hrvatski opći leksikon, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža ISBN 9536036622
Vidi jošUredi
Vanjske povezniceUredi
- Proleksis enciklopedija Hrvati
- Literatura, MVP
- Hrvati nisu južni Slaveni Ivan Biondić u Međimurskim novinama
- O hrvatskoj historiografiji i autohtonosti u Hrvata Ivan Mužić
- Hrvatska matica iseljenika
- Marijina nazočnost u početcima (pokrštenje Hrvata)
- Rezultati genetskih istraživanja, engl.
O Hrvatima u Bačkoj, Srijemu i Banatu:
- Radio-Subotica Neprimjećena brzina nestajanja, 15. siječnja 2007.